Pratite nas

Nebuloze

ULTIMATUM MOST-a – Ovih pet zakona uvjet su Mosta za koaliranje

Objavljeno

na

Most ne isključuje mogućnost postizborne suradnje ni s jednom političkom strankom, ali već sada najavljuju da će eventualnim partnerima na Markovu trgu postaviti još teže i ozbiljnije uvjete nego što je to bilo nakon prošlih parlamentarnih izbora, piše JutarnjiList

– Suradnja će biti moguća s onim političkim strankama koje u Saboru pokažu da su spremne prihvatiti zakonske prijedloge Mosta. Tek kada izglasavanjem naših zakonskih prijedloga dokažu da su spremni na promjene, možemo računati na suradnju u Vladi – kaže Nikola Grmoja, jedan od čelnih ljudi Mosta, najavljujući da će HDZ-ovci morati prvo  dići ruku za njihove zakone, a tek će onda mostovci izglasati Andreja Plenkovića za premijera (odnosno SDP-ovci ako bi mandatar bio Zoran Milanović).

Pojašnjava da je na dnevnom redu prošlog, osmog saziva Sabora ostalo više zakonskih prijedloga Mosta koje predsjednik Sabora Željko Reiner uopće nije stavio na dnevni red ili su se našli na dnevnom redu, ali nisu raspravljeni i izglasani. – Nakon izbora prvo se konstituira Sabor, a tada nema nikakve zapreke da raspravlja i donosi zakone. Dakle, kada Sabor raspravi zakone Mosta koji su ostali iz prošlog saziva, možemo se dogovoriti o Vladi i Sabor može potvrditi novu Vladu – kaže Grmoja, napominjući da se Most već opekao, pa sada puše i na hladno.

Sankcije

– Ovo nije nikakva ucjena. Mi si više ne možemo dozvoliti da nešto što smo obećali građanima nakon izbora i formiranja vlasti ne možemo provesti u djelo. Doista se ne radi o ucjeni, nego o tome da Most mora imati jamstva da će provesti obećanja koja u kampanji daje građanima – kaže Robert Podolnjak koji je u prošlom sazivu bio predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Govoreći o propisima koje bi saborski zastupnici HDZ-a ili stranaka SDP-ove Narodne koalicije nakon izbora 11. rujna trebali izglasati da bi zastupnici Mosta nakon toga digli ruku za Vladu koju bi sastavili zajedno s njima, Podolnjak je na prvo mjesto stavio Zakon o pravima i dužnostima saborskih zastupnika. No, osim toga, izglasao bi se Mostov prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, njihova strategija gospodarenja otpadom, izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka te prvi dio reformskog paketa o lokalnoj upravi i samoupravi.

– Zakon o pravima i obvezama zastupnika bio je raspravljan na Predsjedništvu Sabora i trebao je biti upućen u raspravu kako bi se sve političke stranke izjasnile o spektru prava i obaveza koje imaju saborski zastupnici, te kako bi se one napokon uredile. Sada se najbolje vidi koliko je to potrebno jer imamo cijeli niz osoba koje imaju prava na temelju zastupničkog mandata koji nije trajao niti godinu dana – kaže Podolnjak koji smatra da bi trebalo ukinuti tzv. zastupničku naknadu 6 plus 6 koja u prvih šest mjeseci od prestanka dužnosti jamči punu saborsku plaću, a idućih šest mjeseci polovicu. – Mislim da bi bio dobar njemački model po kojemu bi se za godinu dana rada u Saboru dobilo pravo na mjesec dana naknade po isteku mandata. Da imamo tako uređen sustav, nakon ovog saziva koji nije izdržao ni godinu dana zastupnici iz osmog saziva ne bi ostvarivali nikakva prava – obrazlaže Podolnjak koji bi ukinuo naknade za odvojeni život, a sankcionirao bi zastupnike koji ne dolaze na sjednice i ne sudjeluju u njihovu radu.

Nastavlja i kako se u praksi pokazalo da su potrebne i izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka. Tu bi, kaže Podolnjak, trebalo reducirati sredstva koja odlaze strankama, a trebalo bi uvesti i stroža pravila kod definiranja izvora iz kojih se stranke mogu financirati, ali i zaduživati.

Postavljanjem uvjeta da se prvo u Saboru izglasaju njihovi zakoni pa da Most tek tada glasa za povjerenje novoj Vladi neovisno o tome tko bi je formirao, politička grupacija kojoj je na čelu Božo Petrov ujedno bi nametnula i svoj plan za gospodarenje otpadom, a s kojim se ne slažu u HDZ-u, kao ni u SDP-u.

Progurali bi još jedan propis koji je izazvao dosta polemike i različitih reakcija, a to su izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Izmjene koje je predlagao Most odnose se na davanje mogućnosti Državnoj reviziji da kontrolira i poslovanje HNB-a. Kada je ova tema bila na dnevnom redu, Petrov je objašnjavao da Most ne želi staviti pod kontrolu monetarnu politiku HNB-a niti zadirati u njegovu neovisnost, ali da to ne znači da državni revizori nemaju pravo uvida u to kako se raspolaže imovinom HNB-a te koliko se troši na dnevnice ili hotele.

Preustroj općina

Uvjet za podršku novoj Vladi koja se ne bi mogla formirati bez Mosta bilo bi i davanje podrške njihovu viđenju reforme lokalne uprave i samouprave. Kako pojašnjava Podolnjak, oko ove teme je provedena javna rasprava i prva faza reforme je zrela za zakonodavnu proceduru. U njoj bi se išlo na znatno reduciranje političke i upravne strukture lokalne vlasti, što bi značilo daleko manje administracije i vijećnika u općinama, a kod malih općina moglo bi se ići i u njihovo administrativno spajanje. Ova faza bila bi početak reforme lokalne samouprave i ne bi dirala u teritorijalni preustroj koji bi, kaže Podolnjak, bio na redu u nekoj od kasnijih faza.

Ovih pet zakona uvjet su Mosta za koaliranje

1) izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka (redukcija izvora i visine prihoda)

2) izmjene Zakona o pravima i dužnostima saborskih zastupnika (rezanje prava i penali za neispunjenje obveza)

3) hitno donošenje strategije gospodarenja otpadom (hitnost nalaže EU)

4) izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Državna revizija kontrolirala bi poslovanje HNB-a)

5) prva faza reforme lokalne uprave i samouprave (smanjenje političara i činovnika u općinama)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Pupovac se obrušio na Predsjednicu RH zbog potpore Penavi

Objavljeno

na

Objavio

Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a, komentirao je podršku predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi u slučaju odluke Ustavnog suda koja se odnosi na dvojezičnost u Vukovaru.

“Teško je podržati gradonačelnika Penavu i ne biti protiv odluke Ustavnog suda. Ta predsjedničina podrška nesumnjivo je usmjerena protiv konkretne odluke Ustavnog suda i to je ozbiljan sukob između Ustavnog suda i predsjednice RH”, izjavio je Milorad Pupovac, piše Večernji list.

Koliko je takav sukob koristan predsjednici, nastavio je, vidljivo je na prvi pogled, a koliko je koristan po pitanju odnosa među ljudima u Vukovaru, o tome će Pupovac, rekao je, govoriti drugom prilikom i na drugom mjestu.

Pupovac tumači da je Ustavni sud donoseći svoju odluku uzeo u obzir članak osam Ustavnog zakona koji govori da se prava manjina imaju primjenjivati sa svrhom poštovanja manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga.

“Predsjednica RH kolektivizira krivnju, a Ustavni je sud nastojao izbjeći kolektivizaciju. Na stranu kolektivizacija, na koju smo nažalost navikli, predsjednica si uzima za pravo da kao netko iz pozicije vlasti samovoljno procjenjuje što je postignuto u međuljudskim odnosima u Vukovaru. Ako bi predsjednica svoj osobni stav pokušala pretočiti u akt vlasti, onda bi bila u temeljitom sukobu sa zakonom i Ustavom”, rekao je Pupovac.

Predsjednica održala sastanak s Ivanom Penavom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

Miroslav Šeparović poručio Penavi: ‘Ustavni sud se mora slušati’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je u nedjelju kako od lokalne vlasti u Vukovaru očekuje da provede odluku Ustavnog suda o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina kojom je određeno da se prava srpske nacionalne manjine u tom gradu moraju unaprijediti te da oko toga ne bi želio polemizirati s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom.

“Zakon o upotrebi jezika i pisma nacionalnih manjina govori da je na statutima lokalne samouprave ovlast da oni odlučuju o postupnoj primjeni tih prava. Imaju dva prava koja ne mogu isključiti, a to je pravo na upotrebu jezika i pisma u javnoj komunikaciji i pravo građana na dobivanju isprava na svom jeziku. Iz zakona proizlazi da je grad taj koji određuje trenutak da to ocijene, Ustavni sud ih na to potiče”, odgovorio je Šeparović na pitanje novinara u emisiji “Točka na tjedan” N1 televizije je li to pretežak zadatak za Vukovar.

Podsjetio je da je Ustavni sud u svojoj odluci iz 2014. rekao i obvezao vukovarsko Gradsko vijeće, nakon što su se pokušale silom uvesti dvojezične ploče, da u roku od godinu dana propiše i uredi za cijelo područje kolektivna i individualna prava srpske nacionalne manjine uzimajući u obzir njihova legitimna prava, ali i posljedice velikosrpske agresije koja je zahvatila Vukovar i stradanje hrvatskog naroda.

Zamoljen da komentira tvrdnju vukovarskog gradonačelnika kako za to nije vrijeme i da još neće biti vrijeme, Šeparović je rekao da se odluke Ustavnog suda moraju izvršavati.

“Njih je dužna izvršavati svaka pravna i fizička osoba, to je dužnost prvenstveno gradonačelnika i Gradskog vijeća. Neću polemizirati s gradonačelnikom, mi smo svoje rekli. Imamo razumijevanja za Vukovar, jer da nemamo, odluka bi bila drugačija i prava bi se primijenila odmah i sad”, poručio je Šeparović.

Na Vladi je da uredi ako lokalne vlasti ne postupe po zakonu

“Ovo su emocije, ja ih razumijem, ali pozivam gradonačelnika i vijeće da u listopadu postupe po svom statutu i razmotre dosegnuti stupanj razumijevanja, snošljivosti i tolerancije, i to obrazlože. I general Gotovina je po izlasku iz haškog zatvora rekao da je rat završio, okrenimo se budućnosti. Onaj tko je ostao bez ičega, neće mu upotreba ćirilice ili srpskog jezika vratiti najmilije, ja sam toga svjestan, ja sam duboko svjestan trauma, ali moramo se okrenuti budućnosti. Uvjeren sam da će gradonačelnik to shvatiti i postupiti po tome”, istaknuo je.

Na tvrdnju kako formalno mogu svakog listopada reći da nije još došao trenutak, Šeparović je odgovorio: “Mogu, ali moraju to obrazložiti, a Ustavni sud će ocijeniti jesu li ti razlozi opravdani ili ne i po pravnoj dužnosti odrediti je li to zadovoljavajuće”

Na pitanje što će se dogoditi ako tako ne postupe, Šeparović je odgovorio kako je sada na Vladi da to pitanje riješi, što je, dodao je, i inače dužna provoditi.

“Podsjetili smo je i na nalog da uredi prikladan pravni mehanizam i uredi što se događa, ako lokalne vlasti ne postupe po zakonu. I tada smo rekli dok se ne donese zakon po kojem bi se uredio pravni mehanizam, ne smije se nasilnim mjerama provoditi zakon. Tako se neće ni ova odluka raditi, jer nije cilj da se razbijaju ploče, da se podsjeća na traume koje su ti ljudi pretrpili, nego je svrha dijalog. On je mukotrpan, težak, ali nema alternative. Nećemo slati policiju tamo, to je sigurno, ali ćemo biti uporni u provedbi naše odluke. Nije to politička odluka, Ustavni sud ne donosi političke odluke, nego one mogu imati političke implikacije”, istaknuo je Šeparović.

Na tvrdnju kako im mnogi spočitavaju da je Ustavni sud – politički, uzvratio je: “Ustavni sud je sve samo nije politički sud”.

“To je apsolutno nepoznavanje našeg Ustava. Činjenica što nas bira politika, ne znači da smo politički sud. Svaki sud na svijetu biraju parlamenti. Naš Ustavni sud odražava po svom sastavu hrvatsko društvo. Mi se jako dobro slažemo, imamo korektne odnose”, zaključio je Šeparović u intervjuu za televiziju N1.

(Hina)

 

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari