Pratite nas

Nebuloze

ULTIMATUM MOST-a – Ovih pet zakona uvjet su Mosta za koaliranje

Objavljeno

na

Most ne isključuje mogućnost postizborne suradnje ni s jednom političkom strankom, ali već sada najavljuju da će eventualnim partnerima na Markovu trgu postaviti još teže i ozbiljnije uvjete nego što je to bilo nakon prošlih parlamentarnih izbora, piše JutarnjiList

– Suradnja će biti moguća s onim političkim strankama koje u Saboru pokažu da su spremne prihvatiti zakonske prijedloge Mosta. Tek kada izglasavanjem naših zakonskih prijedloga dokažu da su spremni na promjene, možemo računati na suradnju u Vladi – kaže Nikola Grmoja, jedan od čelnih ljudi Mosta, najavljujući da će HDZ-ovci morati prvo  dići ruku za njihove zakone, a tek će onda mostovci izglasati Andreja Plenkovića za premijera (odnosno SDP-ovci ako bi mandatar bio Zoran Milanović).

Pojašnjava da je na dnevnom redu prošlog, osmog saziva Sabora ostalo više zakonskih prijedloga Mosta koje predsjednik Sabora Željko Reiner uopće nije stavio na dnevni red ili su se našli na dnevnom redu, ali nisu raspravljeni i izglasani. – Nakon izbora prvo se konstituira Sabor, a tada nema nikakve zapreke da raspravlja i donosi zakone. Dakle, kada Sabor raspravi zakone Mosta koji su ostali iz prošlog saziva, možemo se dogovoriti o Vladi i Sabor može potvrditi novu Vladu – kaže Grmoja, napominjući da se Most već opekao, pa sada puše i na hladno.

Sankcije

– Ovo nije nikakva ucjena. Mi si više ne možemo dozvoliti da nešto što smo obećali građanima nakon izbora i formiranja vlasti ne možemo provesti u djelo. Doista se ne radi o ucjeni, nego o tome da Most mora imati jamstva da će provesti obećanja koja u kampanji daje građanima – kaže Robert Podolnjak koji je u prošlom sazivu bio predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Govoreći o propisima koje bi saborski zastupnici HDZ-a ili stranaka SDP-ove Narodne koalicije nakon izbora 11. rujna trebali izglasati da bi zastupnici Mosta nakon toga digli ruku za Vladu koju bi sastavili zajedno s njima, Podolnjak je na prvo mjesto stavio Zakon o pravima i dužnostima saborskih zastupnika. No, osim toga, izglasao bi se Mostov prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, njihova strategija gospodarenja otpadom, izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka te prvi dio reformskog paketa o lokalnoj upravi i samoupravi.

– Zakon o pravima i obvezama zastupnika bio je raspravljan na Predsjedništvu Sabora i trebao je biti upućen u raspravu kako bi se sve političke stranke izjasnile o spektru prava i obaveza koje imaju saborski zastupnici, te kako bi se one napokon uredile. Sada se najbolje vidi koliko je to potrebno jer imamo cijeli niz osoba koje imaju prava na temelju zastupničkog mandata koji nije trajao niti godinu dana – kaže Podolnjak koji smatra da bi trebalo ukinuti tzv. zastupničku naknadu 6 plus 6 koja u prvih šest mjeseci od prestanka dužnosti jamči punu saborsku plaću, a idućih šest mjeseci polovicu. – Mislim da bi bio dobar njemački model po kojemu bi se za godinu dana rada u Saboru dobilo pravo na mjesec dana naknade po isteku mandata. Da imamo tako uređen sustav, nakon ovog saziva koji nije izdržao ni godinu dana zastupnici iz osmog saziva ne bi ostvarivali nikakva prava – obrazlaže Podolnjak koji bi ukinuo naknade za odvojeni život, a sankcionirao bi zastupnike koji ne dolaze na sjednice i ne sudjeluju u njihovu radu.

Nastavlja i kako se u praksi pokazalo da su potrebne i izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka. Tu bi, kaže Podolnjak, trebalo reducirati sredstva koja odlaze strankama, a trebalo bi uvesti i stroža pravila kod definiranja izvora iz kojih se stranke mogu financirati, ali i zaduživati.

Postavljanjem uvjeta da se prvo u Saboru izglasaju njihovi zakoni pa da Most tek tada glasa za povjerenje novoj Vladi neovisno o tome tko bi je formirao, politička grupacija kojoj je na čelu Božo Petrov ujedno bi nametnula i svoj plan za gospodarenje otpadom, a s kojim se ne slažu u HDZ-u, kao ni u SDP-u.

Progurali bi još jedan propis koji je izazvao dosta polemike i različitih reakcija, a to su izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Izmjene koje je predlagao Most odnose se na davanje mogućnosti Državnoj reviziji da kontrolira i poslovanje HNB-a. Kada je ova tema bila na dnevnom redu, Petrov je objašnjavao da Most ne želi staviti pod kontrolu monetarnu politiku HNB-a niti zadirati u njegovu neovisnost, ali da to ne znači da državni revizori nemaju pravo uvida u to kako se raspolaže imovinom HNB-a te koliko se troši na dnevnice ili hotele.

Preustroj općina

Uvjet za podršku novoj Vladi koja se ne bi mogla formirati bez Mosta bilo bi i davanje podrške njihovu viđenju reforme lokalne uprave i samouprave. Kako pojašnjava Podolnjak, oko ove teme je provedena javna rasprava i prva faza reforme je zrela za zakonodavnu proceduru. U njoj bi se išlo na znatno reduciranje političke i upravne strukture lokalne vlasti, što bi značilo daleko manje administracije i vijećnika u općinama, a kod malih općina moglo bi se ići i u njihovo administrativno spajanje. Ova faza bila bi početak reforme lokalne samouprave i ne bi dirala u teritorijalni preustroj koji bi, kaže Podolnjak, bio na redu u nekoj od kasnijih faza.

Ovih pet zakona uvjet su Mosta za koaliranje

1) izmjene Zakona o financiranju političkih stranaka (redukcija izvora i visine prihoda)

2) izmjene Zakona o pravima i dužnostima saborskih zastupnika (rezanje prava i penali za neispunjenje obveza)

3) hitno donošenje strategije gospodarenja otpadom (hitnost nalaže EU)

4) izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (Državna revizija kontrolirala bi poslovanje HNB-a)

5) prva faza reforme lokalne uprave i samouprave (smanjenje političara i činovnika u općinama)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Nebuloze

Vrhovni sud RH smanjio kaznu ‘kapetanu Draganu’

Objavljeno

na

Objavio

Vrhovni sud umanjio je kaznu Draganu Vasiljkoviću zbog ratnog zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima s 15 na jedinstvenu pravomoćnu kaznu od 13 godina i šest mjeseci zatvora.

U pravomoćnoj presudi od 12. lipnja, koja je u petak objavljena na internetskoj stranici Vrhovnog suda, stoji da je djelomično prihvaćena Vasiljkovićeva žalba. Za prve dvije točke optužnice izrečene su mu kazne od po sedam godina zatvora, što je objedinjeno u jedinstvenu kaznu od 13 godina i šest mjeseci.

”Presudom je djelomično prihvaćena žalba optuženika Dragana Vasiljkovića, naime drugostupanjskom presudom ispravljena je pogreška koja se sastojala u povredi kaznenog zakona time što su u osuđujućem dijelu presude krivnja optuženika Dragana Vasiljkovića utvrđena u odnosu na dva kaznena djela, a ne četiri, kako je to učinjeno prvostupanjskom presudom, a što je dovelo i do blaže kazne. Time je u osuđujućem dijelu presude usklađen i opseg utvrđene odgovornosti optuženika s aktom o izručenju, te je opsegom uopće moguće njegove kaznene odgovornosti u ovom postupku”, objavio je Vrhovni sud.

U ostalim dijelovima Vrhovni sud potvrdio je prvostupanjsku presudu koju je splitski Županijski sud objavio 26. rujna prošle godine.

Podsjetimo, Vasiljković je osuđen zbog ratnog zločina u kninskoj tvrđavi i pri napadu na Glinu, dok je zbog nedostatka dokaza na splitskom sudu oslobođen optužbe da je naredio ubojstvo dvojice nepoznatih zarobljenih hrvatskih vojnika u veljači 1993. u Bruškoj kraj Benkovca.

Tijekom suđenja je dokazano da je Vasiljković kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije. Tako je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Isto tako je i tijekom srpnja 1991. godine u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje. Za vrijeme napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, pljačkana imovina, te ubijeni i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Kapetan Dragan, koji ima srpsko i australsko državljanstvo, uhićen je prije 12 godina u Australiji gdje je živio pod lažnim imenom i bio trener golfa. U srpnju 2015. izručen je Hrvatskoj. Od početka je negirao kaznena djela koja su mu se stavljala na teret i tvrdio da su svjedoci lažno iskazivali. (D.Š./Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Nebuloze

SABOR: Radin Podolnjaku: “Da niste promijenili prezime bio bi još jedan Srbin u parlamentu!”

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnik manjina broji i analizira drugima krvna zrnca!

Radin u Saboru Podolnjaku: “da niste promijenili prezime bio bi još jedan Srbin u parlamentu!”

Radinov ispad komentirao je potpredsjednik HHO-a, Igor Peternel: “Između ostalog i zato treba onemogućiti da takvi bahati Radini imaju godinama zagarantirano mjesto bez obzira koliko glasova dobili! Neka idu na izbore kao i svi drugi! Dosta! ”

Probajte zamisliti reakciju Radina i Pupovca da je to slučajno Podolnjaku rekao npr. Culej”, komentirao je Peternel.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari