Pratite nas

BiH

Umjesto za zrakoplove, na Sarajevski aerodrom postavili radar za otkrivanje brodova?

Objavljeno

na

“Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo postavljen je radar čija je osnovna namjena rano otkrivanje brodova, a ne za pomoć pri spuštanju zrakoplova”, upozorava u intervjuu za bh. novinsku agenciju Patria (NAP) bh. ekspert za zračni promet Rifat Tirak, dodajući da su zbog te greške, koja je namjerno napravljena, ugroženi stanovnici Ilidže, Sarajeva i šire.

Tirak tvrdi da je ovaj radar nabavljen 2001. godine od francuske firme TALLIS. Riječ je o izrazito starom polovnom radaru, koji je uz sve i višestruko pretplaćen, a koji služi za rano otkrivanje brodova na moru, a ne za spuštanje zrakoplova u zračne luke.

radarPrema tvrdnjama ovog stručnjaka, radar koji bi trebao biti na Sarajevskom aerodromu postavljen je na planinu Jahorinu. Kupljen je 2006. godine od španjolske firme INDRA, ali je instaliran tek 2011. Taj radar na Jahorini skoro da ne obavlja nikakvu funkciju.

Tirak je ranije u intervjuu za Patriu upozorio da zračnim prometom u BiH upravlja mafija. Nebo iznad Bosne i Hercegovine, rekao je on, nitko ne štiti već više od 20 godina, jer zračni promet Bosne i Hercegovine kontroliraju  domaće i strane kriminalne strukture. Rekao je da prije svega misli na dobro organizirane kriminalce iz Srbije i Hrvatske.

BiH zbog toga godišnje gubi oko 100 milijuna KM koje ne naplaćuje, a mogla bi naplatiti od preleta letjelica iznad BiH. Procjenjuje se da između 1.000 i 1.100 letjelica dnevno preleti nebom iznad BiH.

Potpuno ilegalno, samovoljno, kaže Tirak, sklopljeni su sporazumi sa susjednim državama Srbijom i Hrvatskom da one kontroliraju zračni prostor BiH što je grubo narušavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Tirak je naveo da je i priča o tome kako je BiH od 13. studenog 2014. počela kontrolu nad svojim nebom do 10 tisuća metara, zapravo velika obmana javnosti.

“Od javnosti je potpuno sakriveno da na preko trećine teritorije vojni radari vojski susjednih država kontroliraju naš zračni prostor na svim visinama – rekao je Tirak.

Komisija za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak je javno saslušala rukovoditelje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), Direkcije za civilno zrakoplovstvo (BHDCA) i Vijeća ministara BiH u vezi sa propustima u kontroli zračnog prometa u BiH.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.

“Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog haroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija”, navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.

Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković.

“Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici”, stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.

Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.

(Hina)

 

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari