Pratite nas

Kronika

Umro akademik Nikola Kallay, istaknuti hrvatski kemičar

Objavljeno

na

U ponedjeljak je u Zagrebu, u 73. godini umro akademik Nikola Kallay, istaknuti hrvatski kemičar, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, priopćeno je danas iz HAZU-a.

Akademik Nikola Kallay rodio se 5. rujna 1942. godine u Zagrebu, gdje je završio srednju školu i 1967. diplomirao na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1972. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gdje je 1973. doktorirao.

Na PMF-u je od 1969., gdje prolazi znanstvene etape, od asistenta kod profesora Bože Težaka, do zvanja redovitog profesora 1988. godine.

Bio je prodekan PMF-a, pročelnik Kemijskog odsjeka PMF, te predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju. Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu postao je 2013.

Za člana suradnika HAZU izabran je 2006., a za redovitog člana 2008.

Od 1. siječnja 2015. bio je član Predsjedništva HAZU kao predstavnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Akademik Kallay kao znanstveni suradnik boravio je 1980./81. na Clarkson University u Potsdamu u SAD-u, gdje je od 1983. do 1991. po tri mjeseca godišnje djelovao kao gostujući profesor.

Jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara

Djelatnost akademika Nikole Kallaya obuhvaćala je nastavni rad, unapređenje obrazovanja, rad na fizikalnim veličinama i jedinicama te znanstveni rad u području fizikalne kemije koloida i međupovršina. Njegov je znanstveni rad karakteriziralo uvođenje novih eksperimentalnih metoda i teorijskih pristupa te razvoj interpretacije mjerenja.

Opus akademika Kallaya broji tri znanstvene monografije, devet poglavlja u znanstvenim monografijama, sedam udžbenika, preko sto trideset znanstvenih radova u renomiranim međunarodnim časopisima, tridesetak stručnih radova i dvadesetak članaka vezanih uz struku.

S više od dvije tisuće citata, jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara.

Od 2005. bio je glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta. Bio je član brojnih domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja te dobitnik Državne nagrade za znanstveni rad Ruđer Bošković, Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nagrade Grada Zagreba za znanstvena postignuća i Priznanja za razvoj Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Ispraćaj akademika Kallaya bit će u četvrtak 23. travnja, u 12.10 sati, na krematoriju u Zagrebu.

[testimonial image=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/04/Pecaric.jpg” name=”Josip Pečarić” title=”Akademik” background=”#” color=”#” border=”#” img_border=”#” name_color=”#” title_color=”#”]Opet me zatekla tužna vijest. Nedavno je umro akademik Slaven Barišić, a danas evo i akademik Nikola Kallay. Obojica iz mog razreda u HAZU. Rado sam prepričavao njegov komentar poslije mog govora na Skupštini Akademije na kojoj je prodf. dr. sc. Ivo Goldstein dobio manje od trećine glasova akademika. Nikad nitko nije dobio manje na skupštini. Kolega Kallay se našalio: Moram paziti da se ne zamjerik kolegi Pečariću, jer on može proučiti i moje radove iz Kemije. Narsavno, duhovito je aludirao da sam ja matematičar znatno pomogao u zaustavljanju izbora jednog povjesničara. I on i Barišić, zajedno s akademicima Paarom i Popovićem se već godinama bore da sačuvaju naše školstvo od napada na prirodne znanosti (matematika, fizika, kemija i biologija). Naime Vlast pokušava smanjiti ove predmete u školama. Zapravo, najteži dio tog posla svalili smo na njegova leđa. Dragi Nikola, laka Ti hrvatska zemlja.[/testimonial]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Mladen Pavković: ‘Još se ne zna je li Mesić ‘idiot”

Objavljeno

na

Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu  (25.2.)  održana  je sudska rasprava u svezi tužbe Stjepana Mesića protiv Hrvoja Hitreca, nakon što je Ustavi sud ukinuo ranije izrečene presude i oslobodio Hitreca kazne za kazneno djelo protiv časti i ugleda, je je ovaj poznati i cijenjeni hrvatski književnik bivšeg predsjednika RH javno nazvao – idiotom.

Svaka je strana i dalje ostala kod svog mišljenja. Hitreca brani odvjetnik Srećko Ilić, a Mesića Čedo Prodanović,  koji je sudu poručio da ga „ne obvezuje odluka i stav  Ustavnog suda“!?

Naime, Hitrec je još 2013. napisao za Mesića: „Stipe je idiot. Na žalost, nekada davno bio mi je simpatičan. Ne dugo“, što je strašno uvrijedilo ovog inače žalosnog bivšeg predsjednika RH.

Presuda će biti izrečena ovog četvrtka u 10 sati, pa ćemo napokon saznati je li Mesić „idiot“ i smije li se o jednom političaru tako govoriti i pisati. Ali, ako će Hitreca  možebitno ponovno  proglasiti krivim posve je sigurno da će slijediti žalba Županijskom sudu, a ako ga i tamo odbiju predmet  će kao i ranije  završiti i na Ustavnom sudu.

Stoga, živi bili pa vidjeli!

Mladen Pavković

Stipe Mesić izgubio na Ustavnom sudu – Hrvoje Hitrec zadovoljan odlukom Ustavnog suda

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Na današnji dan 1993. – masakr nad hrvatskim braniteljima u selu Dragišići (Vodice)

Objavljeno

na

Objavio

isječak/HRT

Nakon šestosatnog otpora, ponestalo im je streljiva i zbog nedobivanja adekvatne pomoći opkoljeni su, te primorani na predaju. Iako im se u pregovorima jamčio tretman propisan Ženevskom konvencijom, nakon predaje razjareni Srbi su ih skinuli do gola, vezali žicom i uz stalno udaranje tjerali pješke prema obližnjoj Čistoj Maloj. Tu su mučeni i ubijeni.

Na današnji dan 1993. godine dogodio se masakr nad hrvatskim braniteljima zarobljenima u selu Dragišići u zaleđu Vodica. Paravojne jedinice i lokalne milicije srpske paradržave tzv. ‘SAO Krajine’ zarobila je deset hrvatskih branitelja koji su nakon šestosatne borbe ostali bez streljiva. Iz bezobzirne osvete zbog gubitaka koje su im nanijeli u borbi, četnici su napravili pokolj među zarobljenicima. Do zatvora u Kninu živa su stigla samo šestorica.

Tijela mučki ubijenih Jakova Crvelina iz Tisnog  i Borisa Kartela iz Vodica također su razmijenjena, dok se sudbine i posljednja počivališta Borisa Troskota iz Kašića Banjevačkog i Borislava Periše iz Krkovića ni danas ne znaju.

Nakon velikih gubitaka u bitci za Maslenicu neprijatelji su izvršili protuudar napadom na vodičko zaleđe. Iskoristili su pri tome loše vremenske uvjete i nedovoljnu opremljenost i malobrojnost pripadnika 15. pukovnije te u ranim jutarnjim satima velikim snagama zauzeli su dominantnu kotu Gradinu iznad Čiste Male i Dragišića i pri tome uništili sustav veza. Uz snažnu topničku potporu, pješaštvom, transporterima i tenkovima krenuli su u napad na Dragišiće. Hrabri branitelji pružili su herojski otpor iako su pri tome bili slabo naoružani i uspjeli su nanijeti brojnijem neprijatelju značajne gubitke u ljudstvu i tehnici.

Nakon šestosatnog otpora, ponestalo im je streljiva i zbog nedobivanja adekvatne pomoći opkoljeni su, te primorani na predaju. Iako im se u pregovorima jamčio tretman propisan Ženevskom konvencijom, nakon predaje razjareni Srbi su ih skinuli do gola, vezali žicom i uz stalno udaranje tjerali pješke prema obližnjoj Čistoj Maloj.

U samoj Čistoj Maloj ubijen je hrvatski vitez Boris Kartelo iz Vodica, a njegov ratni drug Jakov Crvelin iz Tisnog izdahnuo je na putu od mučenja. Boris Troskot iz Kašića Banjevačkog i Borislav Periša iz Krkovića izdvojeni su od grupe, odvedeni i predani snagama ratnog zločinca kapetana Dragana nakon čega im se gubi svaki trag.

Do zatvora u Kninu stigla su šestorica gdje su bili izloženi svakodnevnim torturama i razmijenjeni su nakon par mjeseci. Tijela Jakova Crvelina i Borisa Kartela također su razmijenjena dok su sudbine Troskota i Periše još uvijek nepoznate.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari