Pratite nas

Kronika

Umro akademik Nikola Kallay, istaknuti hrvatski kemičar

Objavljeno

na

U ponedjeljak je u Zagrebu, u 73. godini umro akademik Nikola Kallay, istaknuti hrvatski kemičar, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, priopćeno je danas iz HAZU-a.

Akademik Nikola Kallay rodio se 5. rujna 1942. godine u Zagrebu, gdje je završio srednju školu i 1967. diplomirao na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1972. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gdje je 1973. doktorirao.

Na PMF-u je od 1969., gdje prolazi znanstvene etape, od asistenta kod profesora Bože Težaka, do zvanja redovitog profesora 1988. godine.

Bio je prodekan PMF-a, pročelnik Kemijskog odsjeka PMF, te predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju. Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu postao je 2013.

Za člana suradnika HAZU izabran je 2006., a za redovitog člana 2008.

Od 1. siječnja 2015. bio je član Predsjedništva HAZU kao predstavnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Akademik Kallay kao znanstveni suradnik boravio je 1980./81. na Clarkson University u Potsdamu u SAD-u, gdje je od 1983. do 1991. po tri mjeseca godišnje djelovao kao gostujući profesor.

Jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara

Djelatnost akademika Nikole Kallaya obuhvaćala je nastavni rad, unapređenje obrazovanja, rad na fizikalnim veličinama i jedinicama te znanstveni rad u području fizikalne kemije koloida i međupovršina. Njegov je znanstveni rad karakteriziralo uvođenje novih eksperimentalnih metoda i teorijskih pristupa te razvoj interpretacije mjerenja.

Opus akademika Kallaya broji tri znanstvene monografije, devet poglavlja u znanstvenim monografijama, sedam udžbenika, preko sto trideset znanstvenih radova u renomiranim međunarodnim časopisima, tridesetak stručnih radova i dvadesetak članaka vezanih uz struku.

S više od dvije tisuće citata, jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara.

Od 2005. bio je glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta. Bio je član brojnih domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja te dobitnik Državne nagrade za znanstveni rad Ruđer Bošković, Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nagrade Grada Zagreba za znanstvena postignuća i Priznanja za razvoj Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Ispraćaj akademika Kallaya bit će u četvrtak 23. travnja, u 12.10 sati, na krematoriju u Zagrebu.

[testimonial image=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/04/Pecaric.jpg” name=”Josip Pečarić” title=”Akademik” background=”#” color=”#” border=”#” img_border=”#” name_color=”#” title_color=”#”]Opet me zatekla tužna vijest. Nedavno je umro akademik Slaven Barišić, a danas evo i akademik Nikola Kallay. Obojica iz mog razreda u HAZU. Rado sam prepričavao njegov komentar poslije mog govora na Skupštini Akademije na kojoj je prodf. dr. sc. Ivo Goldstein dobio manje od trećine glasova akademika. Nikad nitko nije dobio manje na skupštini. Kolega Kallay se našalio: Moram paziti da se ne zamjerik kolegi Pečariću, jer on može proučiti i moje radove iz Kemije. Narsavno, duhovito je aludirao da sam ja matematičar znatno pomogao u zaustavljanju izbora jednog povjesničara. I on i Barišić, zajedno s akademicima Paarom i Popovićem se već godinama bore da sačuvaju naše školstvo od napada na prirodne znanosti (matematika, fizika, kemija i biologija). Naime Vlast pokušava smanjiti ove predmete u školama. Zapravo, najteži dio tog posla svalili smo na njegova leđa. Dragi Nikola, laka Ti hrvatska zemlja.[/testimonial]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Kardinal Puljić: Izložen sam prijetnjama i medijskom linču

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izjavio je kako je suočen s neugodnostima zbog svojih ocijena o političkom stanju u Bosni i Hercegovini te da ga se stoga izlaže i medijskom linču, objavio je u petak sarajevski “Dnevni avaz”.

Kardinal je u intervjuu ovom listu kazao kako je  u zadnje vrijeme „doživio ružne aktivnosti“, posebice upozorivši na ono što se o njemu piše na mrežnim portalima, no izbjegao je navesti konkretne primjere.

Govoreći o poruci koju je poslao tijekom zasjedanja Biskupske konferencije BiH u Banjoj Luci ovoga tjedna o tome „da one koji ne misle kao vladajući može pojesti mrak“, kardinal Puljić je potvrdio da je i sam dobivao pisma i poruke takvog sadržaja, ali nije želio “nabrajati detalje”.

Kardinal Puljić je u Banjoj Luci konstatirao kako se ljudima u BiH “umjesto nekadašnjeg jednoumlja nameće troumlje” pri čemu je rezultat isti, jer vladajuće strake koje žele zadržati zemlju podijeljenom oštro napadaju svakoga tko im se usudi usprotiviti.

„Živio sam u sustavu gdje su napredovali podobni. Sada, ponovno, ako se usprotiviš, onda ili počnu stizati pisma ili poruke ili na portalima počne javni linč. To je ružna aktivnost koju sam osobno doživio“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

On je ponovno optužio vladajuće stranke u BiH što svoje politike i interese stavljaju iznad naroda i pozvao ih da služe onima koji su ih birali.

“Vladajuće strukture uvažavaju samo podobne članove svojih stranaka, dok druge ignoriraju. One ne rade za narod, nego isključivo za svoje interese. Stranka i politika moraju služiti narodu, a ne da zlorabe i izigravaju interese onih koji su ih birali,“ kazao je kardinal Puljić.

Politika se duboko umiješala i u problem migranata, tvrdi Puljić

Vrhbosanski kardinal posebno je ogorčen drastičnim slučajevima oduzimanja crkvene imovine u oba entiteta i u tom je kontekstu naveo primjere u Sarajevu, Drvaru, Zvorniku i Goraždu pri čemu se sudski sporovi koji su zbog toga pokrenuti rastežu i desetljećima.

“To je primjerice Drvar, gdje je bila crkva i crkvena imovina, što se uporno ignorira pa čak i uz pomoć nekih međunarodnih čimbenika. Isto je i u Bosanskom Novom, gdje je crkvena imovina dodijeljena privatnicima koji su čak tu napravili i svoje kuće, a vjernici nemaju pristup crkvi. Ili u Zvorniku, gdje je umjesto porušene crkve napravljena pošta. Čak su nam htjeli preorati katoličko groblje. Ne daju nam sagraditi niti kapelu. Slično je i u Goraždu. Na području Sarajevske županije već godinama tražimo povrat sredstava uloženih u zgradu koju su nam obećali dati”, primjeri su koje je naveo kardinal Vinko Puljić.

On je ustvrdio kako država BiH godinama bespravno koristi imovinu vjerskih zajednica i poručio kako nema stabilnoga društva bez pravednih zakona.

Poglavar Katoličke crkve u BiH smatra i kako se politika duboko umiješala u problem migranata i manipulira tim nesretnim ljudima .

„S tugom promatramo kako ti ljudi prolaze sa smještajem i premještanjem. Novci koji dolaze za migrante ne troše se za rješavanje njihovoga smještaja. Na žalost, u pozadini stoji politika koja manipulira tim ljudima. Nema sigurnosnoga nadzora, niti se obavlja njihova registracija. Prihvaćaju se u BiH i onda se guraju na granicu da ilegalno prolaze”, kazao je kardinal Puljić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

NP Krka: Sud poništio izbor ravnateljice Nelle Slavice

Objavljeno

na

Objavio

Upravni sud u Splitu donio je odluku da se poništava izbor Nelle Slavice za ravnateljicu Nacionalnog parka Krka, koja je postala poznata kad se doznalo da ima ne jednu već dvije stranačke iskaznice…

Upravni sud usvojio je tužbu Ljiljane Zmijanović i tako stopirao izbor Nelle Slavice na mjesto ravnateljice Nacionalnog parka Krka, javlja Dnevnik Nove TV. Slavica mora i snositi troškove upravnog spora u iznosu od 10 tisuća kuna.

Sud je poništio rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 7. veljače 2019. o imenovanju ravnateljice Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i predmet vraća na ponovno odlučivanje.

Protiv rješenja tužiteljica Ljiljana Zmijanović podnijela je tužbu jer je tvrdila da se grubo krše njezina prava koja proizlaze iz statusa nezaposlenog hrvatskog branitelja te navela da se krši i Zakon o zaštiti prirode. Smatra da je osim prednosti kao hrvatski branitelj, kao doktorica znanosti više kvalificirana za taj posao od Slavice.

Na poništenje rješenja o imenovanju, Slavica se ne može žaliti, ali ima rok od 15 dana za žalbu za naknadu troškova Visokom upravnom sudu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari