Pratite nas

Kronika

Umro akademik Nikola Kallay, istaknuti hrvatski kemičar

Objavljeno

na

U ponedjeljak je u Zagrebu, u 73. godini umro akademik Nikola Kallay, istaknuti hrvatski kemičar, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, priopćeno je danas iz HAZU-a.

Akademik Nikola Kallay rodio se 5. rujna 1942. godine u Zagrebu, gdje je završio srednju školu i 1967. diplomirao na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1972. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gdje je 1973. doktorirao.

Na PMF-u je od 1969., gdje prolazi znanstvene etape, od asistenta kod profesora Bože Težaka, do zvanja redovitog profesora 1988. godine.

Bio je prodekan PMF-a, pročelnik Kemijskog odsjeka PMF, te predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju. Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu postao je 2013.

Za člana suradnika HAZU izabran je 2006., a za redovitog člana 2008.

Od 1. siječnja 2015. bio je član Predsjedništva HAZU kao predstavnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Akademik Kallay kao znanstveni suradnik boravio je 1980./81. na Clarkson University u Potsdamu u SAD-u, gdje je od 1983. do 1991. po tri mjeseca godišnje djelovao kao gostujući profesor.

Jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara

Djelatnost akademika Nikole Kallaya obuhvaćala je nastavni rad, unapređenje obrazovanja, rad na fizikalnim veličinama i jedinicama te znanstveni rad u području fizikalne kemije koloida i međupovršina. Njegov je znanstveni rad karakteriziralo uvođenje novih eksperimentalnih metoda i teorijskih pristupa te razvoj interpretacije mjerenja.

Opus akademika Kallaya broji tri znanstvene monografije, devet poglavlja u znanstvenim monografijama, sedam udžbenika, preko sto trideset znanstvenih radova u renomiranim međunarodnim časopisima, tridesetak stručnih radova i dvadesetak članaka vezanih uz struku.

S više od dvije tisuće citata, jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara.

Od 2005. bio je glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta. Bio je član brojnih domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja te dobitnik Državne nagrade za znanstveni rad Ruđer Bošković, Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nagrade Grada Zagreba za znanstvena postignuća i Priznanja za razvoj Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Ispraćaj akademika Kallaya bit će u četvrtak 23. travnja, u 12.10 sati, na krematoriju u Zagrebu.

[testimonial image=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/04/Pecaric.jpg” name=”Josip Pečarić” title=”Akademik” background=”#” color=”#” border=”#” img_border=”#” name_color=”#” title_color=”#”]Opet me zatekla tužna vijest. Nedavno je umro akademik Slaven Barišić, a danas evo i akademik Nikola Kallay. Obojica iz mog razreda u HAZU. Rado sam prepričavao njegov komentar poslije mog govora na Skupštini Akademije na kojoj je prodf. dr. sc. Ivo Goldstein dobio manje od trećine glasova akademika. Nikad nitko nije dobio manje na skupštini. Kolega Kallay se našalio: Moram paziti da se ne zamjerik kolegi Pečariću, jer on može proučiti i moje radove iz Kemije. Narsavno, duhovito je aludirao da sam ja matematičar znatno pomogao u zaustavljanju izbora jednog povjesničara. I on i Barišić, zajedno s akademicima Paarom i Popovićem se već godinama bore da sačuvaju naše školstvo od napada na prirodne znanosti (matematika, fizika, kemija i biologija). Naime Vlast pokušava smanjiti ove predmete u školama. Zapravo, najteži dio tog posla svalili smo na njegova leđa. Dragi Nikola, laka Ti hrvatska zemlja.[/testimonial]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Dodik: Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj pres-konferenciji u Istočnom Sarajevu iznio informacija da Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju.

Kazao je da se radi o odluci pod brojem protokola 05/1-4-1547/19 od 10. travnja ove godine.

On je istaknuo da je u dokumentu navedeno da se “vodi obrada” desetak medija, među kojima je i Večernji list.

Glavni i odgovorni urednik “Večernjeg lista” Jozo Pavković kazao je za “Avaz” da je to “u svakom slučaju zabrinjavajuće, posebno ako to tvrdi predsjedatelji Predsjedništva BiH. – Očekujem da se do kraja istraži ova informacija.

Utvrdi li se točnom, onda ćemo posve sigurno izvijestiti sve relevantne adrese te zatražiti zaštitu međunarodnih medijskih udruga, ali i kažnjavanje odgovornih za pokušaj gušenja slobode riječi. Sloboda medija zajamčena je brojnim međunarodnim i bh. dokumentima koji govore o ljudskim pravima te medijskim slobodama – kazao je Pavković, piše Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Uskoro će đaci i radnici ostati bez javnog prijevoza

Objavljeno

na

Objavio

Prijevoznici okupljeni unutar Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika upozoravaju da će u sljedećim mjesecima biti primorani obustaviti javni prijevoz putnika diljem RH. U udruženju se nalazi preko 4000 radnika i 2000 autobusa, kojima se održava preko 80% županijskog prijevoza putnika za potrebe dnevnih migracija.

Privatni prijevoznici su diskriminirani u odnosu na javne prijevoznike unatoč činjenici da pokrivaju najveći dio teritorija RH i da održavaju linije koje imaju najmanju isplativost. HŽ Putnički prijevoz kao i autobusni prijevoznici u javnom vlasništvu su potpisali Ugovore o javnim uslugama te osigurali svoje financiranje, na isti način kako je to riješeno u ostatku EU.

Trenutno je završilo e-savjetovanje za pravilnik kojim se pruža ista prilika i privatnim prijevoznicima, no rokovi su vrlo kratki, te je nužno da se isti što prije donese te da se pod hitno sklope Ugovori o javnim uslugama i osigura nesmetano financiranje javnog linijskog prijevoza širom RH. Privatni prijevoznici u ostalim EU zemljama imaju ove uvjete i sada ne ostvaruju gubitke u poslovanju kao što je slučaj s našim prijevoznicima, kaže Hrvoje Meštrović, predsjednik Udruge hrvatskih autobusnih javno linijskih prijevoznika.

Danas svjedočimo stalnom odlasku naših radnika (posebice vozača) koje više ne možemo zadržati s obzirom na gubitke koje ostvarujemo na ovim linijama. Ovim vozačima su otvorena radna u EU upravo iz razloga što su njihovi prijevoznici rentabilni, tj. mogu im ponuditi puno bolje uvjete nego naši prijevoznici, ističe Meštrović.

Situacija je hitna i upitno je održavanje linija, tj. uskoro će se dogoditi da će građani u diljem RH ostati bez prijevoza đaka, radnika, umirovljenika ukoliko se ne sklope Ugovori o javnim uslugama u najkraćem mogućem vremenu. Kolaps je pred nama i prijevoznici upozoravaju da je vrlo malo vremena preostalo da se to spriječi.

“Trenutno su autobusni linijski prijevoznici diskriminirani u odnosu na gradske prijevoznike i HŽ putnički prijevoz budući da s njima nisu sklopljeni Ugovori o javnim uslugama sukladno europskoj direktivi. Hrvatska se mora prilagoditi uredbi EU 1370/2007 o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika, koja ima krajnji rok primjene 03. prosinca 2019″, kaže Meštrović i dodaje da je već u zakašnjenju.

“Kako da mi organiziramo posao, imamo problema s vozačima koji odlaze van na ista radna mjesta, samo na veće plaće, kako poslovati u neizvjesnosti i jamčiti posao vozačima”, objašnjava Meštrović i ističe da će veliki problem nastati jer djeca iz udaljenih mjesta neće već ove zime moći doći do škole.

Udruga je pri osnivanju imala 29 autobusnih javno linijskih prijevoznika koji zajedno zapošljavaju 4018 radnika, raspolažu s 2045 autobusa i obavljaju preko 80% županijskog autobusnog javno linijskog prijevoza na području Republike Hrvatske.

Kako doznajemo, razgovori u ministarstvu prometa su započeli, ali rješenja zasad nema. Tako da bi taj problem uskoro mogao postati posredno i problem ministrice Blaženke Divjak, jer đaci iz udaljenih mjesta će bez prijevoza teško do škole, piše Hrvatska Danas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari