Pratite nas

Iz Svijeta

Umro Fidel Castro

Objavljeno

na

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Fidel Castro, dugogodišnji kubanski čelnik koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet desetljeća prkosio moćnom susjedu, umro je u petak u 90. godini, objavila je kubanska televizija.

Revolucionar posljednjih se godina rijetko pojavljivao u javnosti, pošto je 2006. teško obolio, a dvije godine kasnije vlast predao svom bratu Raulu Castru.

Fidel Castro bio je komunistička ikona 20. stoljeća i povijest će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola stoljeća bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.

Na vlast je stigao komunističkom revolucijom 1959. godine, koju je predvodio uz pomoć brata i nasljednika Raula i još jedne komunističke ikone, legendarnog Argentinca Ernesta Che Guevare.

Nije se pokolebao kad mu je prvi pokušaj, napadom na vojarnu Moncada 1953. godine, neslavno propao i kad je završio u zatvoru, a niti kada je poslije iskrcavanja 1956. naišao na žestok otpor i ostao na planinama sa svega šačicom boraca u gerilskom ratu protiv mnogobrojnijih Batistinih snaga.

Sin imućnog španjolskog emigranta, rođen 13. kolovoza 1926. na imanju u istočnoj pokrajini Kube, Fidel Castro se školovao u isusovačkim školama, a zatim diplomirao pravo. Kao otvoreni protivnik korumpiranog diktatorskog režima tadašnjeg predsjednika Fulgenica Batiste pokrenuo je revoluciju na svome otoku koji je, prema nekim ocjenama, bio premalen za Castrove ambicije.

Pad komunizma u Europi teško je pogodio Kubu jer je raspadom Sovjetskog Saveza izgubila izvor pomoći i početkom 90-ih suočila se s teškim nestašicama.

Planska ekonomija srušila se kao kula od karata. No Castro nije odustajao i tvrdoglavo je održavao vojni i ideološki karipski bunker, ne pristajući na kompromisni komunizam slobodnog tržišta kakvom golema Kina nije odoljela.

Obožavao je Aleksandra Velikog, a uzore u govorništvu tražio je u antici pa je zbog svojih višesatnih govora stekao naziv “Demosten s Kariba”. Spoznao je moć medija, napose televizije putem koje se obraćao Kubanacima i odašiljao verbalne napade osuđujući embargo što su ga one nametnule Kubi nakon revolucije.

Izjašnjavao se za jednakost, obrazovanje i zdravstvenu skrb za sve, no te blagodati, kao niti ranija nacionalizacija industrije i kolektivizacija poljoprivrede, nisu posve uspjele uvjeriti narod u besprijekornost njegova poslanja. Stoga se čvrstom rukom održavao na vlasti, a političke protivnike smještao na sigurno – iza zatvorske brave.

Komunističku revoluciju je želio i izvoziti pa je znao slati kubanske vojnike da oružjem podupru promjene u afričkim zemljama.

No Castro, koji se obračunao s tisućama svojih protivnika već po dolasku na vlast, nije se libio ni zatvoriti neke od najbližih suradnika, a dosje kršenja ljudskih prava u Castrovoj Kubi debljao se desetljećima i u takvoj su atmosferi naraštaji pokušavali sreću tražiti ‘drugdje’, riskirajući život u improviziranim plovilima, najčešće usmjerenima prema Floridi, u bijegu prema slobodi.

Rodbina i nasljednici žrtava Castrova režima, Kubanci koji su bježali pred revolucijom, bit će vjerojatno najžešći u pohodu na Kubu poslije Castra, smatraju analitičari.

Po procjenama, oko 650.000 Kubanaca živi u Miamiju na Floridi.

Neki od njih ustrajno su pozivali SAD da vojno intervenira na Kubi, kako je to učinio u Iraku, umjesto da čeka da biologija učini svoje. No, nakon Kennedyjeva neuspjeha u Zaljevu svibnja, gdje se s američkom podrškom pokušala iskrcati privatna vojska protjeranih Kubanaca, sličnih pokušaja više nije bilo.

Nakon raketne krize izazvane postavljanjem sovjetskih raketa na Kubi, kada je svijet zaista plesao na rubu svenukleranog rata, Castro je definitivno postao američki neprijatelj broj jedan. Tvrdi se da je CIA zato više stotina puta planirala ili pokušala atentate na Castra. Neuništivi Kubanac, međutim, ili na vlasti ili uz nju pakostio je čak jedanaestorici američkih predsjednika, od Eisenhowera do Obame.

Njegova nevjerojatna životna žilavost pokazala se i u razdoblju od 2006. do 2008. godine kada je zbog teške bolesti jednu po jednu ovlast prenosio na nešto mlađeg brata Raula i kada je većina svjetskih medija pripremila ‘in memoriam’ tekstove, očekujući njegovu skorašnju smrt.

Castro se od tada povukao u političku mirovinu, ali se javnosti redovito obraćao svojim mislima o svjetskim pitanjima u komunističkom glasilu Granmi.

U ožujku 2012. kamere svjetskih medija zabilježile su njegov susret s papom Benediktom XVI. koji je boravio u trodnevnom posjetu Kubi, a redovito se susretao i s drugim državnicima koji su posjećivali njegovu domovinu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirijući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.

Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.

“Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!”, napisao je Trump na Twitteru.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u”, dodao je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.

Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedEx-a, Amazona, UPS-a i Američke pošte naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.

Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Eskalacija trgovinskog sukoba vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari