Pratite nas

Unaprijediti granične provjere da postanu nužan sigurnosni filtar

Objavljeno

na

zoran galić– Za svog mandata sam pokazao da nema nedodirljivih, što je vidljivo iz činjenice da smo izvršili kriminalističke obrade nad određenim brojem nasilnih kriminalaca – rekao je Galić

Novoizabrani ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić koji se u proteklom razdoblju posebno iskazao na mjestu ravnatelja policije Zapadnohercegovačke županije u intervjuu za Večernji list govori o ciljevima na novom radnom mjestu, zapošljavanju novog kadra u GP. Galić se također osvrnuo i na ono što smatra najvećim uspjehom u svom radu u ZHŽ-u.

Imenovani ste na mjesto ravnatelja Granične policije BiH, koji su Vaši ciljevi na ovoj dužnosti i što ćete prvo napraviti?

Granična policija BiH ima dobre temelje i radi se o dobro profiliranoj agenciji koja uživa ugled, kako u BiH, tako i u regiji. Moram zahvaliti prethodnom menadžmentu koji mi je prenio vlastita iskustva, a osobito na rezultatima koji su postignuti u dosadašnjem razdoblju. Aktualno ću nastaviti započete aktivnosti, a ova agencija ima osobnu strategiju razvoja koja bi u sljedećem razdoblju mogla biti velika potpora Bosni i Hercegovini u njenom nastojanju na putu k ulasku u Europsku uniju. Sukladno njoj uradit ćemo sve da doprinesemo usklađivanju zakonodavstva BiH u vezi s mjerodavnostima i radom Granične policije BiH s EU zakonodavstvom. Također ćemo raditi na daljnjem unapređenju graničnih provjera na način da predstavljaju potreban sigurnosni filtar, a s druge omogućuju normalan protok ljudi i robe preko granice sukladno EU standardima. Želimo biti još uspješniji u borbi protiv prekograničnog i organiziranog kriminala, te ostati pouzdan partner svim agencijama za provedbu zakona na tom području, kako u nacionalnom, tako i međunarodnom okviru.

Od prošle godine BiH graniči s EU, je li završeno opremanje graničnih prijelaza i u kakvom su stanju granični prijelazi kada je u pitanju bh. strana?

Od 83 granična prijelaza, na kojima Granična policija BiH obavlja poslove, 19 prijelaza zadovoljava uvjete za rad mjerodavnih službi koje su prisutne na državnoj granici, a ostali nisu izgrađeni i opremljeni u skladu s članom 14. Zakona o graničnoj kontroli. Vijeće ministara BiH 2009. godine pitanje upravljanja i održavanja graničnih prelaza je povjerilo Upravi za neizravno oporezivanje BiH. Ugovorom o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima i njegovim pratećim aneksima određeno je sedam zajedničkih lokacija međunarodnih graničnih prijelaza: četiri na teritoriju Republike Hrvatske (Hrv. Kostajnica/B.S. Kostajnica, Klek/Neum 1, Zaton Doli/Neum 2. i Maljevac/Velika Kladuša) i tri na teritoriju Bosne i Hercegovine (Doljani/Metković, Izačić/Ličko Petrovo Selo i Gradina/Jasenovac). Ovi granični prijelazi zadovoljavaju uvjete za rad policijskih službenika Granične policije BiH, kao i novoizgrađeni granični prijelazi: Bijača, Šamac, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci i Kamensko, te granični prijelazi na međunarodnim zračnim lukama: Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla.

Ima li GP dovoljno policajaca i hoće li se u sljedećem razdoblju primati novi djelatnici?

Ono što je bitno je da se s usvojenim izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH sljedećih godina može očekivati daljnji razvoj ove agencije, s obzirom na činjenicu kako bi se vremenom trebao rješavati veliki problem kadrovskog manjka. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH predviđeno je 2646 djelatnika, od čega 2426 policijskih službenika, 57 državnih službenika i 163 zaposlenika. Trenutno Granična policija BiH ima 2232 djelatnika, od čega 2039 policijskih, 45 državnih i 148 zaposlenika. Nedostatak od 414 djelatnika ćemo rješavati zapošljavanjem u sljedećem razdoblju ovisno o proračunskim sredstvima s kojima budemo raspolagali.

Iako je GP Bijača suvremeno opremljen granični prijelaz, još uvijek je najfrekventniji GP Doljani, što Granična policija, odnosno Vi kao ravnatelj možete napraviti da se veći broj građana usmjeri na Bijaču?

U svakom slučaju nastavit ćemo s apelima uz podršku medijskih kuća na građane da u namjeravanom prelasku državne granice, osim najfrekventnijih, koriste i druge, alternativne granične prijelaze na kojima u dosadašnjem razdoblju nije zabilježeno veće čekanje na prelazak granice. Otežavajuća okolnost je što još uvijek nije završen cestovni pravac prema Međunarodnom graničnom prijelazu Bijača, što odbija potencijalne putnike.

Na ovo mjesto ste došli s mjesta ravnatelja policije ZHŽ-a. Što smatrate svojim najvećim uspjehom radeći na toj dužnosti?

Za svog mandata sam pokazao da nema nedodirljivih, što je vidljivo iz činjenice da smo izvršili kriminalističke obrade nad određenim brojem nasilnih kriminalaca, kao i nad visoko rangiranim političarima uključujući ministre u županijskoj Vladi.

Neću nabrajati pojedinačne uspjehe, jer su dobro poznati široj javnosti, a pogotovo u borbi protiv kaznenih djela u svezi nedopuštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, kao i borbi protiv autokriminala.

Koji je najveći problem s kojim se ova županija suočava, je li to pitanje sigurnosti, krijumčarenje, proizvodnja opojnih sredstava…?

Dugi niz godina imali smo probleme s krađama i krijumčarenjem ukradenih vozila. U posljednjih godinu dana taj smo problem sveli na najmanju moguću mjeru, no s obzirom na činjenicu da se radi o visokoprofitabilnom ilegalnom biznisu, očekivati je da će se pojaviti neki novi kriminalci koji će nastojati zauzeti upražnjena mjesta svojih prethodnika. Za krijumčarenje opojnih droga jasno je da je to kriminalitet koji predstavlja svjetski i regionalni problem koji nije zaobišao ni Zapadnohercegovačku županiju.

VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Pokolj hrvatskih vojnika u Odesi – Grozote Odese

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska povijest je magla, gusta magla da bi se skrivala od hrvatskog naroda brojna slavna ali i vrlo tragična događanja, koja se jednostavno nisu smjela znati – radi političke koncepcije suživota na ovim balkanskim vjetrometinama koju je nametnula velikosrpska koncepcija vlasti. Kroz obje Jugoslavije nije se smjelo znati ni što je u hrvatskoj povijesti Gvozdansko, junaštvo bez premca dotad nezabilježeno u svjetskoj historiografiji, nije se smjelo znati ni o Jurišiću tadanjem hrvatskom Leonidi, i jednom od najvećih junaka u svjetskoj povijesti, i brojna druga slavna povijesna događanja koja oslikavaju hrvatski narod kao jedan od najherojskijih naroda u svijetu uopoće.

Ali nažalost, ne samo da su prešućivani slavni događaji, već su jednako tako prešućivani i tragični događaji, jer bi dali potpuno drugu – vrlo ružnu sliku o nekim južnoslavnskim narodima, jer je ta ružna slika rezervirana samo za Hrvate, a ne za druge narode na Balkanu. Nažalost, ni mlada hrvatska država RH, ne trudi se gotovo nikako da se ta slavna i tragična povijest zapamti i da bude dostupna cijelome narodu, ali i svjetskim povjesničarima. To je prepušteno samo pojedincima da tu i tamo o tome napišu koji članak.

Godine 1916. na istočnim frontovima pod utjecajem Jugoslavenskog odbora i srpske vlade, počelo se novačiti hrvatske domobrane iz ruskog zarobljeništva (što nije bilo u skladu s međunarodnim ratnim pravom), kako bi stvorili neku jugoslavensku dobrovoljačku postrojbu na solunskom bojištu. Okupljeni u Odesi, Hrvati-dragovoljci tražili su da budu upućeni na bojište pod jugoslavenskim, a ne srpskim imenom i znakovljem, čemu su se protivili srpski časnici. U napetu ozračju, punom nepovjerenja, izbijali su sukobi s tragičnim posljedicama. Među njima najpoznatiji je pokolj prvih 18 dragovoljaca u listopadu 1916. godine. Dovoljni sami sebi, Srbi, ne samo da nisu cijenili dragovoljce nego su radili sve da bi im zagorčali život: Dragovoljci-časnici bili su neravnopravo materijalno tretirani, kazne nad vojnicima bile su drastične a bilo je i nasilnog regrutiranja tzv. »silovoljaca«. Slučaj s dobrovoljcima u Odesi bio je nagovještaj odnosa u budućoj državi ako pobijedi srpska koncepcija o njezinu stvaranju.

Tako su još tijekom 1916. i 1917. godine Srbi i ruski Kozaci prisiljavali hrvatske vojnike u ruskom zarobljeništvu da pristupe jugoslavenskoj legiji. Pri tome su se služili fizičkom prisilom (premlaćivanjem), obrednim ponižavanjima (hrvatske vojnike su tjerali da kopaju vlastite grobove), ubojstvima (nabijanjem na kolce) i ponižavanjem mrtvih tijela (bacanjem istih u more).

Prema podacima dr. Slavka Pavičića i ing. Franje Perše, počinitelji su Srbi i ruski Kozaci. Mjesto zločina je Odesa. Točan broj nikada se neće saznati, a prema tim izvorima on se kreće i do nekoliko tisuća hrvatskih vojnika i časnika koje su Srbi i ruski Kozaci na razne načine pobili i bacili u Crno more.

Razlog zašto su smaknuti je taj što su odbili pristupiti tzv. jugoslavenskoj legiji pod srbijanskim insignijama, šajkače, kokarde i sl. Osim što je prisilna mobilizacija ratnih zarobljenika nedopustiva, tzv. jugoslavenska legija je bila i nacionalno ponižavanje hrvatskih zarobljenika, jer ih se u njoj tjeralo da se odreknu hrvatskog imena i da postanu Srbi.

Već prije toga su Srbi brojne hrvatske zarobljenike nabili na kolce ili su ih osakatili žive, odrezavši im djelove tijela Zabilježeno je svjedočenje jednog grobara iz Odese koji je rekao da su mu Srbi jedne noći dovezli tijela 18 Hrvata da ih ukopa. Kad je zaiskao osobne podatke mrtvih Hrvata, jer se to moralo po propisima, Srbi su mu doslovno odgovorili: “To su Hrvati, pa ne morate znati”. Dr Aleksandar Horvat, predsjednik Čiste stranke prava, doznavši o odeskim grozotama, reagirao je 6. srpnja 1918. u Hrvatskome državnom saboru interpelacijom naslova – Grozote u Odesi.

Tom prilikom mu, u tadanjem Hrvatskom saboru, nitko nije povjerovao u istinitost tih događanja, a kamoli da su iz svega toga izvukli neku pouku. Događanja u Odesi bila su prvi i vrlo uvjerljivi dokaz što se Hrvatima piše ako uđu u zajedničku tvorevinu – Jugoslaviju.

O tome je Miroslav Krleža pisao:

“U Odesi je počelo. U krvavoj Odesi, u »Kanatnom zavodu«, gdje se masakriralo en mass i gdje su pokapajući mrtvace rekli onom grobaru, da ne treba da znade tko su ti ljudi, »jer to su Hrvati«. U Odesi se klalo, tamo su pucale kosti i tamo su se davili utopljenici.”

Gotovo cjelokupna povijest dvadesetog stoljeća (od 1916. do 1995. g.) bila je u znaku masovnog stradanja Hrvata po uzoru na prva odeska masovna stradanja 1916. i 1917. g.

Pouke svega toga ni do dan danas nisu sjele u glave i srca mnogih ljudi u Hrvatskoj, a poglavito ne u glave nekih političara. Ne smijemo zatvoriti svoju knjigu povijesti da bismo znali voditi svoj narod u budućnosti. Vuk nije kriv što je zaklao ovce, već pastir koji ih nije čuvao. Permanentna komponenta hrvatske politike je – politička naivnost sve do dana danas. A dobri politički pastiri u hrvatskom narodu vrlo rijetko se rađaju da bi ga mogli voditi u slobodi i dostojanstvu.

Nikada ne zaboravljajmo povijest jer je najveća učiteljica života, a posebno malim narodima. Događaji u Odesi iz 1916. i 1917. g. moraju nam uvijek biti pred očima kao opomena da se čuvamo i u budućnosti. Povijest se često puta – ponavlja. Povijest i patnja nas uče cijeniti slobodu.

Ništa nije sažalnije vidjeti do li političara kad izgubi političku moć,
a toga nije svjestan. Političari za razliku od umjetnika,
uglavnom spadaju u – zaboravnu kategoriju.

Mile Prpa/Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari