Pratite nas

Unaprijediti granične provjere da postanu nužan sigurnosni filtar

Objavljeno

na

zoran galić– Za svog mandata sam pokazao da nema nedodirljivih, što je vidljivo iz činjenice da smo izvršili kriminalističke obrade nad određenim brojem nasilnih kriminalaca – rekao je Galić

Novoizabrani ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić koji se u proteklom razdoblju posebno iskazao na mjestu ravnatelja policije Zapadnohercegovačke županije u intervjuu za Večernji list govori o ciljevima na novom radnom mjestu, zapošljavanju novog kadra u GP. Galić se također osvrnuo i na ono što smatra najvećim uspjehom u svom radu u ZHŽ-u.

Imenovani ste na mjesto ravnatelja Granične policije BiH, koji su Vaši ciljevi na ovoj dužnosti i što ćete prvo napraviti?

Granična policija BiH ima dobre temelje i radi se o dobro profiliranoj agenciji koja uživa ugled, kako u BiH, tako i u regiji. Moram zahvaliti prethodnom menadžmentu koji mi je prenio vlastita iskustva, a osobito na rezultatima koji su postignuti u dosadašnjem razdoblju. Aktualno ću nastaviti započete aktivnosti, a ova agencija ima osobnu strategiju razvoja koja bi u sljedećem razdoblju mogla biti velika potpora Bosni i Hercegovini u njenom nastojanju na putu k ulasku u Europsku uniju. Sukladno njoj uradit ćemo sve da doprinesemo usklađivanju zakonodavstva BiH u vezi s mjerodavnostima i radom Granične policije BiH s EU zakonodavstvom. Također ćemo raditi na daljnjem unapređenju graničnih provjera na način da predstavljaju potreban sigurnosni filtar, a s druge omogućuju normalan protok ljudi i robe preko granice sukladno EU standardima. Želimo biti još uspješniji u borbi protiv prekograničnog i organiziranog kriminala, te ostati pouzdan partner svim agencijama za provedbu zakona na tom području, kako u nacionalnom, tako i međunarodnom okviru.

Od prošle godine BiH graniči s EU, je li završeno opremanje graničnih prijelaza i u kakvom su stanju granični prijelazi kada je u pitanju bh. strana?

Od 83 granična prijelaza, na kojima Granična policija BiH obavlja poslove, 19 prijelaza zadovoljava uvjete za rad mjerodavnih službi koje su prisutne na državnoj granici, a ostali nisu izgrađeni i opremljeni u skladu s članom 14. Zakona o graničnoj kontroli. Vijeće ministara BiH 2009. godine pitanje upravljanja i održavanja graničnih prelaza je povjerilo Upravi za neizravno oporezivanje BiH. Ugovorom o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima i njegovim pratećim aneksima određeno je sedam zajedničkih lokacija međunarodnih graničnih prijelaza: četiri na teritoriju Republike Hrvatske (Hrv. Kostajnica/B.S. Kostajnica, Klek/Neum 1, Zaton Doli/Neum 2. i Maljevac/Velika Kladuša) i tri na teritoriju Bosne i Hercegovine (Doljani/Metković, Izačić/Ličko Petrovo Selo i Gradina/Jasenovac). Ovi granični prijelazi zadovoljavaju uvjete za rad policijskih službenika Granične policije BiH, kao i novoizgrađeni granični prijelazi: Bijača, Šamac, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci i Kamensko, te granični prijelazi na međunarodnim zračnim lukama: Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla.

Ima li GP dovoljno policajaca i hoće li se u sljedećem razdoblju primati novi djelatnici?

Ono što je bitno je da se s usvojenim izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH sljedećih godina može očekivati daljnji razvoj ove agencije, s obzirom na činjenicu kako bi se vremenom trebao rješavati veliki problem kadrovskog manjka. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH predviđeno je 2646 djelatnika, od čega 2426 policijskih službenika, 57 državnih službenika i 163 zaposlenika. Trenutno Granična policija BiH ima 2232 djelatnika, od čega 2039 policijskih, 45 državnih i 148 zaposlenika. Nedostatak od 414 djelatnika ćemo rješavati zapošljavanjem u sljedećem razdoblju ovisno o proračunskim sredstvima s kojima budemo raspolagali.

Iako je GP Bijača suvremeno opremljen granični prijelaz, još uvijek je najfrekventniji GP Doljani, što Granična policija, odnosno Vi kao ravnatelj možete napraviti da se veći broj građana usmjeri na Bijaču?

U svakom slučaju nastavit ćemo s apelima uz podršku medijskih kuća na građane da u namjeravanom prelasku državne granice, osim najfrekventnijih, koriste i druge, alternativne granične prijelaze na kojima u dosadašnjem razdoblju nije zabilježeno veće čekanje na prelazak granice. Otežavajuća okolnost je što još uvijek nije završen cestovni pravac prema Međunarodnom graničnom prijelazu Bijača, što odbija potencijalne putnike.

Na ovo mjesto ste došli s mjesta ravnatelja policije ZHŽ-a. Što smatrate svojim najvećim uspjehom radeći na toj dužnosti?

Za svog mandata sam pokazao da nema nedodirljivih, što je vidljivo iz činjenice da smo izvršili kriminalističke obrade nad određenim brojem nasilnih kriminalaca, kao i nad visoko rangiranim političarima uključujući ministre u županijskoj Vladi.

Neću nabrajati pojedinačne uspjehe, jer su dobro poznati široj javnosti, a pogotovo u borbi protiv kaznenih djela u svezi nedopuštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, kao i borbi protiv autokriminala.

Koji je najveći problem s kojim se ova županija suočava, je li to pitanje sigurnosti, krijumčarenje, proizvodnja opojnih sredstava…?

Dugi niz godina imali smo probleme s krađama i krijumčarenjem ukradenih vozila. U posljednjih godinu dana taj smo problem sveli na najmanju moguću mjeru, no s obzirom na činjenicu da se radi o visokoprofitabilnom ilegalnom biznisu, očekivati je da će se pojaviti neki novi kriminalci koji će nastojati zauzeti upražnjena mjesta svojih prethodnika. Za krijumčarenje opojnih droga jasno je da je to kriminalitet koji predstavlja svjetski i regionalni problem koji nije zaobišao ni Zapadnohercegovačku županiju.

VL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem o poticanju razvoja istočne Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Vlada RH

U Slavonskom Brodu završila je 3. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na koju su osim premijera Andreja Plenkovića, stigli i potpredsjednici Vlade Martina Dalić i Predrag Štromar te mnogi ministri.

Na sjednici su razmatrane mogućnosti poboljšanja prometne infrastrukture na području pet slavonskih županija i stavljanja u funkciju neaktivne državne imovine. Razgovaralo se i o izmjenama zakona o regionalnom razvoju.

“Od posljednjeg sastanka koji je bio prije četiri i pol mjeseca ubrzali smo dinamiku ugovaranja sredstava iz europskih fondova i to za 1,54 milijarde kuna, što znači da je povećano i ubrzano apsorbiranje sredstava EU.

Drugo je da ćemo u dogovoru sa Svjetskom bankom nastojati za iduću financijsku perspektivu imati poseban regionalni operativni program koji bi se odnosio isključivo na ovih pet slavonskih županija čime ćemo dati naglasak da se ovaj dio zemlje koji je po nizu parametara u ovome trenutku najmanje razvijen, podigne i dosegne ne samo druge županije u Hrvatskoj, nego da se podigne i na listi regionalnog razvoja među drugim članicama Europske unije”, kazao je nakon sjednice premijer Plenković.

“Iznos od 350 milijuna kuna koliko je bespovratnih sredstava usmjereno u županije Slavonije i Baranje predstavlja nekih 20-ak posto ukupnih nepovratnih sredstava. Ono što je važno reći da to pokazuje da slavonski gospodarstvenici pokazuju interes i da su najbrži u njihovom korištenju”, kazala je potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Premijer Plenković i Vladino izaslanstvo, uoči sjednice Savjeta u Slavonskom Brodu, položili su cvijeće ispred spomen-obilježja “Prekinuto djetinjstvo” za djecu poginulu u Domovinskome ratu.

Nakon sjednice premijer će se sastati s predstavnicima udruga iz Domovinskog rata, a zatim položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred spomenika poginulim braniteljima. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Željka Markić: Radnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni

Objavljeno

na

Objavio

Prošlotjednim skupom Hrvatskog saveza za nedjelju ponovno se aktualizirala ideja o nedjelji kao neradnom danu.

Podupire je i udruga U ime obitelji, a njezina predsjednica Željka Markić gostovala je u Studiju 4. Udruga poreznih obveznika Lipa, pak, protiv je bilo kakve regulacije tržišta.

U Splitu je prošli tjedan, u sklopu Dana socijalne zauzetosti, održan skup Hrvatskog saveza za nedjelju.

Riječ je o inicijativi koja smatra da bi nedjelja trebala biti neradna, a ta je ideja okupila 16 ustanova i udruga predvođenih Franjevačkim institutom za kulturu mira iz Splita.

U Hrvatskoj 35 posto radnika zaposlenih u trgovinama radi nedjeljom, dok je u EU-u prosjek 23 posto, rekla je Željka MarkićRadnici, osim što su prisiljeni raditi nedjeljom, praktički uopće za to nisu plaćeni. Oni rade 6 dana u tjednu. Poslodavac ih može obvezati da rade i nedjeljom i dati im u zamjenu jedan dan u tjednu slobodno. Oni ne mogu biti nedjeljom zajedno sa svojom obitelji, a istovremeno im tu nedjelju ne plaćaju, istaknula je Markić te dodala kako, prema istraživanju eurozastupnice Marijane Petir, najveći dio njih dobiva za tu jednu nedjelju plaćenu samo jednu kunu više.

Nedjeljom rade liječnici, medicinske sestre, novinari, policajci, piloti, vozači, vatrogasci, carinici, hotelski radnici, ugostitelji, glumci…, uzvratio je Loew i pitao što s njima. Željka Markić odgovara kako je riječ o zanimanjima koja moraju raditi nedjeljom, za razliku od trgovina koje ne moraju. Liječnici su, nastavlja,  za rad nedjeljom adekvatno plaćeni.

Većina tih struka je u državnom sektoru (izuzev hotelskih radika i ugostitelja i još nekih) i poslodavac im je država koja nije na tržištu. Vi govorite o poslodavcima koji su na tržištu i to je druga priča, rekao je Loew.

Željka Markić nije se složila s njim i dodala je kako je država obvezna osigurati Zakon o radu koji će štititi radnike i istovremeno osigurati poslodavcima pošten odnos. Ali država omogućuje da se u Hrvatskoj radi 180 sati tjedno, a u Austriji se radi 72. Ako austrijska država kaže da se mora plaćati dvostruka cijena rada za nedjelju, a Hrvatska kaže da je dovoljno platiti jednu kunu više, onda Hrvatska pogoduje jednoj strani, a to su veliki trgovački lanci, rekla je Markić.

Na pitanje kako bi oni regulirali rad nedjeljom, Loew odgovara da su oni protiv bilo kakve regulacije i da regulacije u tržišnoj ekonomiji nisu dobre. Kupci, ističe, svojim preferencijama odlučuju kada trgovine trebaju raditi, a radnici mogu birati žele li ili ne i nitko ih ne prisiljava da rade.

Vi ste protiv toga da se postavi obveza da se radniku koji radi nedjeljom mora platiti više?, pitala je Markić. Nisam protiv toga. Ali to se mora odlučiti odnosom poslodavac i zaposlenik, odnosno ugovorom o radu, odgovara Loew. Vi uopće niste za to da se u Hrvatskoj regulira to da poslodavci radnicima uvjetuju da moraju raditi nedjeljom, svima njima koji imaju obvezu raditi jer je to za život važno – država prema tome ne treba zauzeti poziciju?, nastavila je Markić. Po našem mišljenju, ne treba. U ovom vašem konkretnom prijedlogu radi se o povećanju nedjeljne nadnice za 50 posto. Dio radnika bi mogao odbiti rad nedjeljom. Poslodavci bi morali tražiti nove radnike koji to žele i imali bi znatno povećanje troškova, odgovorio je Loew.

Markić je, pak, rekla kako istraživanja pokazuju da poslodavci rade nedjeljom baš zato što ih taj dodatni rad ne stoji ništa dodatno. Ja smatram da je nedopustivo da je u Hrvtskoj rad nedjeljom besplatan za poslodavce. Te privatne firme moraju uračunati cijenu rada tog radnika koji je svoju nedjelju ostavio na blagajni umjesto da ga ja proveo u obitelji, objasnila je Markić i dodala kako istraživanja u brojnim europskih zemljama pokazuje da većina radnika ne smatra slobodan dan u tjednu adekvatnom zamjenom za slobodnu nedjelju. Država je Zakonom o radu, smatra, radnike u trgovinama učinila ranjivijima. Ponovila je kako udruga U ime obitelji zajedno sa sindikatima i drugim udrugama traži slobodne nedjelje, a ako one i budu radne, trebaju biti adekvatno plaćene.

Loew je još jednom ponovio kako se ne slaže s tim i kako bi se u tom slučaju radilo o zakonu neželjenih posljedica. Dajte mi recite na kojem to liberalnom tržištu funkcioniraju stvari kao u Hrvatskoj. Baš me zanima?, pitala je Markić. U pola istočnoeuropskih država, odgovorio je Loew. Željka Markić ga je pozvala da argumentira svoje stajalište, a on je upitao može li doći do riječi. Niste mi dali priliku da elaboriram. Vi govorite isto kao Vilim Ribić, rekao je Loew. Nakon što se ispričao zbog komentara “koji nije bio na mjestu”, Loew je nastavio: Povećanje minimalnih plaća, kao i povećanje troškova rada nedjeljom dovode da toga da su poslodavci prisljeni raditi nedjeljom iz dva radzloga: prvi je to što će konkurencija raditi, a on će imati gubitke. Drugi je impulzivno kupovanje. Istraživanja su pokazala da ona čine više od 30 posto. A za takvo kupovanje potrebna je određena atmosfera i ambijent. A to je upravo nedjelja kada mogu uživati u kupovanju i takvo impulzivno kupovanje povećava potrošnju. Ako im to uskratite, dio te prodaje se neće preseliti na radne dane. Upravo suprotno, past će im prihod i dobit i zbog toga će se smanjiti i broj zaposlenih, ali i plaće, objasnio je Loew.

Markić je odgovorila kako istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da trgovine koje rade nedjeljom nemaju povećanje dobiti nedjeljom i da bi se navike građana promijenile tako da kupuju šest dana u tjednu. Navela sam već primjer Austrije u kojoj 90 posto radnika izražava zadovoljstvo svojim poslom. Stavite se u poziciju radnice koja radi 6 dana u tjednu i mora raditi 3 nedjelje i ima istu plaću. Ja ne znam kome to može biti svejedno. To se tumači impulzivnom kupovinom. Meni prvoj odgovara da radi trgovina u mojoj blizini, ali to ne želim jer to nije pravedno, rekla je Markić. Loew je ponovio da potrošači pokazuju da žele rad nedjeljom i da su dokaz trgovački centri koji su prepuni upravo tim danom.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari