Pratite nas

Unaprijediti granične provjere da postanu nužan sigurnosni filtar

Objavljeno

na

zoran galić– Za svog mandata sam pokazao da nema nedodirljivih, što je vidljivo iz činjenice da smo izvršili kriminalističke obrade nad određenim brojem nasilnih kriminalaca – rekao je Galić

Novoizabrani ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić koji se u proteklom razdoblju posebno iskazao na mjestu ravnatelja policije Zapadnohercegovačke županije u intervjuu za Večernji list govori o ciljevima na novom radnom mjestu, zapošljavanju novog kadra u GP. Galić se također osvrnuo i na ono što smatra najvećim uspjehom u svom radu u ZHŽ-u.

Imenovani ste na mjesto ravnatelja Granične policije BiH, koji su Vaši ciljevi na ovoj dužnosti i što ćete prvo napraviti?

Granična policija BiH ima dobre temelje i radi se o dobro profiliranoj agenciji koja uživa ugled, kako u BiH, tako i u regiji. Moram zahvaliti prethodnom menadžmentu koji mi je prenio vlastita iskustva, a osobito na rezultatima koji su postignuti u dosadašnjem razdoblju. Aktualno ću nastaviti započete aktivnosti, a ova agencija ima osobnu strategiju razvoja koja bi u sljedećem razdoblju mogla biti velika potpora Bosni i Hercegovini u njenom nastojanju na putu k ulasku u Europsku uniju. Sukladno njoj uradit ćemo sve da doprinesemo usklađivanju zakonodavstva BiH u vezi s mjerodavnostima i radom Granične policije BiH s EU zakonodavstvom. Također ćemo raditi na daljnjem unapređenju graničnih provjera na način da predstavljaju potreban sigurnosni filtar, a s druge omogućuju normalan protok ljudi i robe preko granice sukladno EU standardima. Želimo biti još uspješniji u borbi protiv prekograničnog i organiziranog kriminala, te ostati pouzdan partner svim agencijama za provedbu zakona na tom području, kako u nacionalnom, tako i međunarodnom okviru.

Od prošle godine BiH graniči s EU, je li završeno opremanje graničnih prijelaza i u kakvom su stanju granični prijelazi kada je u pitanju bh. strana?

Od 83 granična prijelaza, na kojima Granična policija BiH obavlja poslove, 19 prijelaza zadovoljava uvjete za rad mjerodavnih službi koje su prisutne na državnoj granici, a ostali nisu izgrađeni i opremljeni u skladu s članom 14. Zakona o graničnoj kontroli. Vijeće ministara BiH 2009. godine pitanje upravljanja i održavanja graničnih prelaza je povjerilo Upravi za neizravno oporezivanje BiH. Ugovorom o zajedničkim lokacijama na graničnim prijelazima i njegovim pratećim aneksima određeno je sedam zajedničkih lokacija međunarodnih graničnih prijelaza: četiri na teritoriju Republike Hrvatske (Hrv. Kostajnica/B.S. Kostajnica, Klek/Neum 1, Zaton Doli/Neum 2. i Maljevac/Velika Kladuša) i tri na teritoriju Bosne i Hercegovine (Doljani/Metković, Izačić/Ličko Petrovo Selo i Gradina/Jasenovac). Ovi granični prijelazi zadovoljavaju uvjete za rad policijskih službenika Granične policije BiH, kao i novoizgrađeni granični prijelazi: Bijača, Šamac, Orašje, Rača, Karakaj, Klobuk, Zupci i Kamensko, te granični prijelazi na međunarodnim zračnim lukama: Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla.

Ima li GP dovoljno policajaca i hoće li se u sljedećem razdoblju primati novi djelatnici?

Ono što je bitno je da se s usvojenim izmjenama i dopunama pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH sljedećih godina može očekivati daljnji razvoj ove agencije, s obzirom na činjenicu kako bi se vremenom trebao rješavati veliki problem kadrovskog manjka. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Granične policije BiH predviđeno je 2646 djelatnika, od čega 2426 policijskih službenika, 57 državnih službenika i 163 zaposlenika. Trenutno Granična policija BiH ima 2232 djelatnika, od čega 2039 policijskih, 45 državnih i 148 zaposlenika. Nedostatak od 414 djelatnika ćemo rješavati zapošljavanjem u sljedećem razdoblju ovisno o proračunskim sredstvima s kojima budemo raspolagali.

Iako je GP Bijača suvremeno opremljen granični prijelaz, još uvijek je najfrekventniji GP Doljani, što Granična policija, odnosno Vi kao ravnatelj možete napraviti da se veći broj građana usmjeri na Bijaču?

U svakom slučaju nastavit ćemo s apelima uz podršku medijskih kuća na građane da u namjeravanom prelasku državne granice, osim najfrekventnijih, koriste i druge, alternativne granične prijelaze na kojima u dosadašnjem razdoblju nije zabilježeno veće čekanje na prelazak granice. Otežavajuća okolnost je što još uvijek nije završen cestovni pravac prema Međunarodnom graničnom prijelazu Bijača, što odbija potencijalne putnike.

Na ovo mjesto ste došli s mjesta ravnatelja policije ZHŽ-a. Što smatrate svojim najvećim uspjehom radeći na toj dužnosti?

Za svog mandata sam pokazao da nema nedodirljivih, što je vidljivo iz činjenice da smo izvršili kriminalističke obrade nad određenim brojem nasilnih kriminalaca, kao i nad visoko rangiranim političarima uključujući ministre u županijskoj Vladi.

Neću nabrajati pojedinačne uspjehe, jer su dobro poznati široj javnosti, a pogotovo u borbi protiv kaznenih djela u svezi nedopuštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, kao i borbi protiv autokriminala.

Koji je najveći problem s kojim se ova županija suočava, je li to pitanje sigurnosti, krijumčarenje, proizvodnja opojnih sredstava…?

Dugi niz godina imali smo probleme s krađama i krijumčarenjem ukradenih vozila. U posljednjih godinu dana taj smo problem sveli na najmanju moguću mjeru, no s obzirom na činjenicu da se radi o visokoprofitabilnom ilegalnom biznisu, očekivati je da će se pojaviti neki novi kriminalci koji će nastojati zauzeti upražnjena mjesta svojih prethodnika. Za krijumčarenje opojnih droga jasno je da je to kriminalitet koji predstavlja svjetski i regionalni problem koji nije zaobišao ni Zapadnohercegovačku županiju.

VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke.

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Ivan Miklenić: ‘Političke elite’ ostale bez maske

Objavljeno

na

Objavio

Nije im nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva

Hrvatski građani od nedjelje 13. svibnja do uključivo nedjelje 27. svibnja imaju priliku podržati dvije građanske inicijative koje su započele prikupljati pismene potpore za raspisivanje dvaju referenduma te imaju time priliku očitovati da se osjećaju odgovornima za boljitak stanja u Hrvatskoj.

Pružanje pismene potpore za oba ta predviđena referenduma jedna je od rijetkih prilika da svi građani, a osobito građani katolički vjernici, pokušaju utjecati na usmjeravanje i političko funkcioniranje društvenoga života u Hrvatskoj.

Sudjelovanje u parlamentarnim izborima do sada vrlo je očito pokazalo da glasovi dani određenoj političkoj stranci ili određenim vrjednotama koje političke stranke u predizbornim kampanjama zastupaju mogu biti u potpunosti iznevjereni, izigrani, čak i zloporabljeni za nešto za što određeni birač nikada ne bi dao svoj glas.

Pismena potpora za raspisivanje dvaju referenduma, bude li prikupljen zakonom određen potreban broj podupiratelja, ne može ni na koji način biti iznevjerena ili zloporabljena, a može stvoriti novu izrazito demokratsku situaciju, tj. izjašnjavanje na koje bi bili pozvani svi građani s pravom glasa i na kojem bi onda mogli u duhu neposredne demokracije natjerati političare na poteze koje oni bez toga pritiska ne žele poduzeti.

Svaka osoba s pravom glasa u Hrvatskoj trebala bi se radovati zbog pokretanja referendumskih inicijativa jer one ništa unaprijed ne nameću, nego, uspiju li, pružaju priliku za slobodno izjašnjavanje i opredjeljivanje glede predmetnih pitanja.

Referendum, pružajući mogućnost da do izražaja dođe uvjerenje stvarne većina u hrvatskom društvu, nije samo izraz neposrednoga političkoga odlučivanja birača, političkoga naroda, nego je i slika stvarnih opredjeljenja u hrvatskom društvu u kojem manjine, zahvaljujući nedoraslim ili instrumentaliziranim političarima, prečesto uzurpiraju položaj većine.

Stoga je pismena potpora građanskim inicijativama za raspisivanje referenduma tek minimum koji se očekuje od svakoga čovjeka dobre volje da dadne svoj doprinos boljitku društvenoga života u Hrvatskoj.

Političari udaljeni od građana

Očekivalo bi se da su baš svi hrvatski političari i sve hrvatske političke stranke zainteresirani za stvarni boljitak društvenoga života u Hrvatskoj, no, pokazuje se, sudeći po otporu koji većina političkih stranka i političara iskazuje samim tim građanskim inicijativama koje su inicirale sadašnji postupak za raspisivanje referenduma, da su većini političara i političkih stranka važniji neki drugi ciljevi i interesi od boljitka hrvatskoga društva.

Zapanjujuća je spoznaja da su se političari u hrvatskom nominalno i formalno pluralnom i demokratskom društvu toliko udaljili od građana, od svojih birača kao da bi željeli stvoriti neku novu kastu ili neku povlaštenu klasu, što bi značilo da im je zaklinjanje na tobožnju demokraciju tek puka maska.

Iznenađujuće su riječi predsjednika Vlade: »Izborni sustav i izborno zakonodavstvo treba ostaviti predstavničkim institucijama.

Ne znam u kojoj se zemlji izborni sustav definira referendumom« jer zapravo očituju da su političari spremni o narodu odlučivati bez naroda.

Predstavničke institucije imale su punih dvadeset godina prilike ukloniti nelogičnosti, manipulacije i sprječavanje sposobnih iz izbornoga zakonodavnoga sustava, no oni koji su u njima djelovali nisu pokušali ni prstom maknuti.

Zahtjevi za promjenom izbornoga sustava u Hrvatskoj prisutni su od vremena mirne reintegracije okupirane istočne Hrvatske, no za njih nije bilo sluha, a nije ih željela poduprijeti ni većina medija jer je previše sljubljena s »političkim elitama« kojima je postojeći izborni sustav zapravo optimalan: ta bez muke dijele katkad do trećine glasova koji nisu bili dani njima u potporu!

Razumljivo je da je u takvim okolnostima i u takvim izbornim pravilima »političkim elitama« u interesu da se izborno zakonodavstvo ne mijenja, da što manje građana iziđe na izbore i da relativni izborni pobjednici kapitaliziraju glasove onih koji su bili namijenjeni strankama ili koalicijama koje nisu dosegnule propisani izborni prag.

Osobni i grupni interes kao božanstvo

Dok je osobni i grupni interes svojevrsno božanstvo u Hrvatskoj, nije iznenađenje što su »političke elite« protiv sadašnjih inicijativa za raspisivanje referenduma, no političari su pokazali da mogu postupati još gore, još netolerantnije.

Čelni političari u Rijeci i mjestu Gradcu usudili su se posegnuti za apsolutno nedemokratskim mjerama te su verbalno doslovno pokušali zabraniti prikupljanje pismenih potpora za raspisivanje referenduma.

Od takvih ipak nedemokratskih i u demokratskom društvu nezamislivih stajališta i očitovanja nisu daleko ni oni čelnici lokalnih vlasti koji su odlučili naplaćivati javna mjesta na kojima se prikupljaju potpisi, koji se ponašaju kao da su oni vlasnici javnoga prostora.

Hoće li sutra takvi političari početi naplaćivati uporabu javnoga prostora i za sva druga javna okupljanja? Dokle to mogu ići političari u Hrvatskoj protiv svojih građana i njihovih legalnih i legitimnih interesa?

Obje građanske inicijative samim postupkom prikupljanja pismenih potpora za raspisivanje referenduma još su jednom vrlo uspješno skinule maske s lica pripadnika »političkih elita« i velikoga dijela medija razotkrivši da im nije do stvarnoga slobodnoga čak ni očitovanja, a kamoli odlučivanja građana, da im nije nimalo važna demokracija ni stvarno opće dobro hrvatskoga društva.

»Političke elite« stavljene su na jednostavan, demokratski test, no nisu ga položile. Hoće li barem dobronamjerni i demokratski orijentirani članovi svih političkih stranka iz toga izvući pouku za budućnost svoju, svojih političkih stranaka i Hrvatske?

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati