Pratite nas

BiH

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

Objavljeno

na

Još se uvijek ne nazire kraj pravno-političkoj kalvariji Travničkoga sjemeništa i KŠC-a. Naime, 20-godišnja pravna borba Katoličke crkve za svoju imovinu u Travniku još uvijek traje unatoč odluci Doma za ljudska prava za BiH, mišljenju Ustavnog suda BiH i na koncu mišljenju i prijedlogu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, piše Večernji list BiH.

Naime, Ured zastupnika Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu zaprimio je aplikaciju Vrhbosanske nadbiskupije protiv BiH koja se odnosi na propust nadležnih vlasti u Federaciji BiH da izvrše konačnu odluku Doma za ljudska prava za BiH. Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH postupao je u predmetnom slučaju te je odlukom od 30. listopada 2012. ustvrdio da Federacija BiH nije izvršila odluku Doma.

Također, Europski sud je u svom pismu istaknuo mišljenje kako bi se taj predmet, u svjetlu prakse Suda, mogao riješiti zaključivanjem prijateljske nagodbe ako Vlada prihvati uvjete prijateljske nagodbe. U tu je svrhu Europski sud definirao uvjete za zaključivanje prijateljske nagodbe te je načinio i deklaraciju.

Deklaracija sadrži jasne uvjete zaključenja prijateljske nagodbe prema kojima se tužena strana obvezuje isplatiti Vrhbosanskoj nadbiskupiji 3600 eura na ime nematerijalne štete te 500 eura na ime troškova i izdataka postupka.

Osobito, prema predloženim uvjetima prijateljske nagodbe, tužena se strana obvezuje poduzeti sve nužne korake u vezi s premještanjem državnih škola smještenih u zgradi Srednje škole Nadbiskupije u Travniku i ustupiti preostali dio zgrade Vrhbosanskoj nadbiskupiji najkasnije do 1. srpnja 2018. godine.

Međutim, ono što je ključno u cijeloj priči vezano uz imovinu Katoličke crkve u Travniku je da je Vlada BiH bila neposredno uključena u proces definiranja aktivnosti i dinamike izvršenja odluke Doma, tako da je Vlada FBiH zaključila ugovor s Vrhbosanskom nadbiskupijom u vezi s izvršenjem odluke Doma.

Također, Vlada Federacije BiH je u veljači 2010. usvojila zaključke u vezi s poduzetim mjerama izvršenja, piše Večernji list. Slijedom navedenoga, zastupnik smatra da je nesporna nadležnost Vlade Federacije BiH u ovom trenutku, kao nadležne razine vlasti, postupiti po prijedlogu Europskog suda i razmotriti osnovanost prijedloga za zaključenje prijateljske nagodbe u predmetnom slučaju. Dalje, Federaciji BiH naređeno je, što je moguće prije, Vrhbosanskoj nadbiskupiji ustupiti preostali dio zgrade, a najkasnije u roku od godinu dana. No, ta odluka do danas nije izvršena.

Međutim, Vlada Federacije BiH ne prihvaća prijedlog Europskog suda za zaključenje prijateljske nagodbe u predmetu koji se vodi pred Europskim sudom za ljudska prava po aplikaciji Vrhbosanske nadbiskupija protiv BiH.

Što više, Vlada FBiH donosi zaključak prema kojemu Ured za suradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom BiH Uredu zastupnika Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava treba dostaviti pisano izjašnjenje na navode žalbe podnositelja s pratećom dokumentacijom.

Ako Vlada Federacije ne pristane na zaključenje prijateljske nagodbe, za očekivati je da će Sud, na tragu ustaljene prakse u sličnim predmetima, donijeti presudu koja može biti financijski nepovoljnija za Federaciju Bosne i Hercegovine, što uključuje troškove i izdatke postupka.

Također, donošenje još jedne negativne presude za Bosnu i Hercegovinu iz osnove koja je predmet dobro utvrđene sudske prakse šteti ugledu BiH na međunarodnoj razini.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Izetbegovićevu ponovnu prijetnju ratom HNS BiH ocijenio pokušajem radikalizacije Bošnjaka

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski narodni sabor BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u toj zemlji ocijenio je u priopćenju objavljenom u subotu kako su nove prijetnje ratom, koje je ponovno u Mostaru uputio bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović pokušaj radikaliziranja Bošnjaka i njihova okretanja od Europske unije i NATO-a.

Sudjelujući na obilježavanju obljetnice 4. Korpusa Armije BiH u Mostaru, Izetbegović je rekao kako su Mostar i Bošnjaci bili izloženi agresiji Hrvata i Srba, te je dodao da takav scenarij bošnjačka politika više nikada neće dopustiti.

“Ako prijete ustavnom poretku, teritorijalnom integritetu zemlje, ako misle da mogu dijeliti Mostar i druga mjesta, onda ću ponoviti da će dobiti rat! Neka ne prijete i mi nećemo prijetiti. Nećemo dopustiti da se revidira povijest”, rekao je Izetbegović.

Iz HNS-a BiH ističu da takvim istupima Izetbegović pokušava preusmjeriti Bošnjake protiv euroatlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu.

“Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma”, dodaje se u priopćenju. HNS BiH upozorava kako će radikalni Izetbegovićevi istupi pogoršati međunacionalne odnose u zemlji.

“To će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta”, zaključuje HNS BiH.

Izetbegović je nedavno u intervju za Deutsche Welle ustvrdio kako bi bio spreman na rat ukoliko se Republika Srpska pokuša odcijepiti od Bosne i Hercegovine.  HINA

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Odjel za branitelje HNS-a: Ispaljeni hici Bakira Izetbegovića prema NATO-u i Europskoj uniji!

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA, Bakir Izetbegović vidno je uzrujan. Razlog u tome leži u zacrtanom europskom putu BiH ali i očekivanju pravomoćne presude MKSJ u predmetu „Prlić i ostali“, zakazanoj za 29. studenog ove godine.

Bakir Izetbegović, nedvojbeno, pokušava voditi politiku temeljenu na doktrini Islamske deklaracije i zaključcima Organizacije islamske suradnje (OIS), koja je već 1992. godine na summitu u Meki, zaključila kako BiH treba postati neovisna država pod muslimanskim, vodstvom.

Upravo zbog toga, Bakir Izetbegović ne priznaje konstitutivnost hrvatskog naroda ni u jednoj sferi života. U realiziranju tih ciljeva, aktualni čelnik SDA grubo krši povijesne činjenice i na politikantskim tezama pokušava krivotvoriti povijest i tako repozicionirati geopolitičku poziciju BiH.

Uoči obilježavanja obljetnice utemeljenja HZ Herceg Bosne, bošnjački član Predsjedništva BiH boravio je u Mostaru i one koji su početkom rata obranili najveći dio BiH iznova izjednačio s agresorom.

Pri tome, Izetbegović zaboravlja činjenicu da bi bez Hrvatske zajednice Herceg Bosne, Hrvatskog vijeća obrane, kao i pomoći Republike Hrvatske, BiH šaptom pala već 1992. godine.

Pokušavajući istrajati na prikazivanju Bošnjaka kao jedinih žrtava rata, Izetbegović grubo ignorira povijesne činjenice, a one govore da je sa područja pod nadzorom HVO-a, protjerano ili su napustili prostor kao posljedica rata, 112.000 nehrvata.

Sa područja pod nadzorom Armije BiH, protjerano je, ili su napustili prostor kao posljedica rata, 529.000 nebošnjaka. Sa područja pod nadzorom VRS, protjerano ili su napustili prostor kao posljedica rata, 586.000 nesrba.  Grubo manipiulirajući činjenicama, Bakir Izetbegović pokušava uvjeriti Bošnjake kako su oni jedine žrtve rata i kao takvi baštine nekakvo posebno pravo na budućnost BiH.

U tom kontekstu, njegovi najnoviji istupi su u funkciji mobiliziranja Bošnjaka pred presudu Haškog suda zakazanu za 29. studenog. Nedvojbeno je kako Bakir Izetbegović bolje od nas zna kakvim je sve konstrukcijama bošnjačka strana u prošlosti “zatrpavala” haško tužiteljstvo, pokušavajući rat u BiH okarakterizirati međunarodnim, a Republiku Hrvatsku i HZ Herceg Bosnu prikazati kao agresore.

Međutim, sad kad je kompletna ta igra razotkrivena i pad teze o tzv. Udruženom zločinačkom pothvatu na čelu s Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom čini se vrlo izvjesnim, Bakir Izetbegović se odlučio na pobunu vlastitog naroda.

Takvim postupcima, Izetbegović zapravo pokušava preusmjetriti Bošnjake protiv europskog i atlantskog puta BiH i usmjeriti BiH u sferu euroazijskog utjecaja, izravno suprotstavljenog EU i NATO savezu. Upravo iz tog razloga, Bakir Izetbegović svaki pokušaj rasprave o unutarnjem uređenju BiH tumači kao agresiju i podjelu države.

Otvorenim prijetnjama i zagovaranjem jedne vrste panislamizma, Bakir Izetbegović svjesno je odabrao ulogu Hamasa i vlastiti narod vodi prema dugoročnoj političkoj izolaciji i pojačavanju stupnja ekstremizma. Naravno, to je unutarnji problem bošnjačkog naroda s kojim se sami moraju suočiti. Čim prije, tim bolje.

Međutim, to će se vrlo negativno odraziti na suživot u BiH, podizanje stupnja samoodrživosti ove države i europski put BiH. Stoga su postupci Bakira Izetbegovića, dugoročno gledano, ključni faktor nestabilnosti u ovom djelu svijeta.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari