Pratite nas

Iz Svijeta

Unatoč Trumpovom ultimatumu Turska kupila ruski proturaketni sustav S-400

Objavljeno

na

Počinje otkucavati sat da Washington nametne sankcije kojima prijeti Ankari

Turska je već kupila ruski proturaketni sustav S-400 i nada se da će joj biti isporučen u srpnju, rekao je u srijedu turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

“Turska je već kupila obrambeni susav S-400. To je gotov posao. Nadam se da će ti sustavi sljedeći mjesec biti isporučeni našoj zemlji”, rekao je Erdogan.

“Već smo platili 1.25 milijarda dolara”, rekao je Erdogan.

Turska i Sjedinjene Države, obje članice NATO-a, mjesecima se spore zbog turske narudžbe ruskog oružja koje nije kompatibilno s NATO-ovim.

Američki vršitelj dužnosti ministra obrane Patrick Shanahan rekao je prošli tjedan da Turskoj neće biti isporučeni američki borbeni zrakoplovi F-35 ako ne odustane od kupnje proturaketnog ruskog sustava S-400.

Na sastanku s članovima svoje stranke AK, Erdogan je rekao da će Turska pozvati na red svakoga tko je isključi iz programa F-35.

“Pozivat ćemo na odgovornost za isključenje Turske iz programa F-35 na svakoj platformi jer je bez razloga ili zakona”, rekao je Erdogan.

Podsjetio je da je Turska također partner u proizvodnji programa F-35.

Erdogan je također rekao da o tome želi telefonski razgovarati sa Sjedinjenim Državama prije sastanka s predsjednikom Trumpom u Osaki u Japanu krajem mjeseca kada se održava summit G-20.

Rusija je u utorak rekla da planira isporučiti S-400 Turskoj u srpnju, čime počinje otkucavati sat da Washington nametne sankcije kojima prijeti Ankari ako doista provede taj posao.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Prekrasna slika iz Kölna: Tisuće navijača ispunilo katedralu Svetog Petra (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Njemački klub Köln se vrlo brzo vratio u prvu Bundesligu, a navijači spomenutog kluba su poznatu katedralu Svetog Petra, inače jednu od najpoznatijih crkvi na svijetu, ispunili u potpunosti kako bi se pomolili za uspjeh kluba uoči važne utakmice, ali i zahvalili za sve ono što je do sada klub napravio. A napravio je puno ekspresnim povratkom u najjaču njemačku ligu.

Naime, prije nego će navijači otići na stadion na kojem je kultni njemački klub, Köln, u drugom kolu Bundeslige dočekao moćnu Borussiju Dortmund, skoro pet tisuća navijača Kolna ispunilo je spomenutu katedralu. Koln je poražen od daleko jačeg kluba iz Dortmunda, ali su navijači već pobijedili. U katedrali su otpjevali i klupsku himnu te razvukli šalove.

Kako je to zaista izgledalo možete se i sami uvjeriti.

 

Podsjetimo, katedralna crkva u Koln Svetog Petra i Djevice Marije inače je i sjedište Kölnske biskupije, a posvećena je Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji te je poznati je spomenik njemačkog kršćanstva, gotičke arhitekture te ustrajne vjere i opstojnosti stanovnika Kölna, prenosi narod.hr

Izgradnja katedrale je počela davno, još tamo u 13. stoljeću, a dovršena je uz prekide krajem 19. stoljeća. Godine 1996. godine upisana je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedno od najpoznatijih građevina u Njemačkoj i znamenitost grada Kölna, te kao “iznimno djelo ljudske kreativne genijalnosti…”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Objavio

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari