Pratite nas

Hrvatska

Unija Kvarnera od Ustavnog suda traži da poništi naplatu mostarine na Krčkom mostu

Objavljeno

na

Foto Silvano Ježina

Politička stranka Unija Kvarnera podnijela je posljednjeg dana prošle godine zahtjev Ustavnom sudu za ispitivanje ustavnosti odluke o naplati prolaska Krčkim mostom te je, kako je u srijedu kazao član Senata stranke Marko Boras Mandić, optimistična da će se do kraja 2019. godine ukloniti naplatne kućice.

Boras Mandić, ujedno zamjenik primorsko-goranskog župana, u izjavi za novinstvo je kazao da je Unija Kvarnera ovime ostvarila ono što je najavila prošle godine, a to je da će podnijeti ustavnu tužbu ako se do kraja 2018. godine ue prestane naplaćivati mostarina.

Argumenata za tužbu je mnogo, a osnovni je da je ovo jedini most u Hrvatskoj s naplatom prolaza, rekao je Mandić, koji je i amjenik primorsko-goranskog župana. Odlukomi Vlade Ive Sanadera iz 2007. godine Krčki most je “na neprirodan i nasilan način” stavljen u sustav Autoceste Rijeka-Zagreb, a svi se možemo složiti da to nije objekt preko kojege se iz Rijeke stiže u Zagreb ili se iz Zagreba dolazi, rekao je Boras Mandić.

Uvođenje Krčkog mosta u sustav Autoceste Rijeka-Zagreb bila je samo pravna osnova da se može nastaviti naplaćivati mostarina, a mi ćemo je ovom tužbom srušiti, naglasio je.

Smatra da je to ostao jedini most pod naplatom u zemlji zbog inercije, jer su sve vlade zadržavale naplatu mostarine birajući liniju manjeg otpora, kazao je.

Mandić tvrdi da novac prikupljen od mostarine odlazi u središnju državnu blagajnu i da se koristio se za razne namjene. „Priča o tome da se mora naplaćivati mostarina zbog održavanja mosta ne stoji, jer što je onda s održavanjem Masleničkog ili Paškog mosta, Mosta Franje Tuđmana u Dubrovniku, svih zagrebačkih ili osječkih mostova“, rekao je. Ako je temelj naplate potreba održavanja mosta, naplata morala uvesti i na sve druge mostove, zaključio je.

Na pitanje smatra li Unija Kvarnera da bi se trebala ukinuti naplata prolaza još nekim objektima ili prometnicama u Županiji, kao što Primorsko-goranski savez (PGS) traži oslobođenje od plaćanja tunelom Učka i autocestom kroz Gorski kotar za lokalno stanovništvo, Boras Mandić je kazao da su argumenti za naplatu prolaza tunelom Učka slični kao i za Krčki most. Besplatni prolaz autocestom Rijeka-Zagreb kroz Gorski kotar bi stanovnicima toga kraja trebalo omogućiti uvođenjem „Goranske iskaznice“ ili na neki sličan način, rekao je.

U ustavnoj tužbi se Unija Kvarnera poziva na više članaka Ustava, tvrdeći da se oni krše naplatom mostarine na Krčkom mostu, a među njima su temeljna ustavna načela slobode i jednakosti, s obzirom na to da se u Hrvatskoj drugdje ne naplaćuje prolaz ni novoizgrađenim mostovima i tunelima, a posebno ne onima sagrađenim odavno, poput Krčkog mosta.

Nadalje, poziva se i na ugrožavanje poduzetničke i tržišne slobode, s obzirom na to da je Krčki most jedina cestovna poveznica Krka s kopnom, a i Cres te Lošinj uglavnom ovise o prometu njime.

Uniju Kvarnera osnovali su 2017. godine u Rijeci uglavnom bivši članovi Hrvatske narodne stranke (HNS), koji su tu stranku napustili nakon političkih preslagivanja na državnoj i regionalnoj razini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Već dvije i pol godine činim sve da se smanje podjele i tenzije u hrvatskom društvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u nedjelju da već dvije i pol godine čini sve da se smanje podjele i tenzije u hrvatskome društvu i ponovio da od gradonačelnika Vukovara Ivana Penave očekuje da obavlja svoje zadaće tako da smiruje tenzije.

Plenković je u nedjelju navečer, nakon otvaranja radionice “Digitalizacija javnih usluga” u Zagrebu, odgovorio na pitanja novinara o projektima za koje zagrebački gradonačelnik Milan Bandić traži potporu te o incidentima u Saboru između njega i zastupnika Mosta Nikole Grmoje i u Vukovaru.

Plenković je rekao da ne vidi nikakvu poveznicu između projekata za koje zagrebački gradonačelnik traži Vladinu potporu i izvanrednih izbora. Nema te dileme, rekao je, ocijenivši da je pitanje “uvjetovanja” potpore Kluba Milana Bandića vladajućima u Saboru nametnuta tema koja ne postoji.

Ova Vlada je uspostavila partnerstvo, dijalog, snažnu podršku županijama, gradovima i općinama; zakonskim reformama praktično su svi dobili više sredstava. Nekoliko jedinica su zbog razvijenosti možda dobile manje i njima se u proračunskom smislu rješava taj “manjak”, rekao je Plenković.

“Ne vidim poveznicu između pet projekata i izvanrednih izbora”

“Što se tiče ovih pet projekata, nisu to neke nove ideje, mi o tome razgovaramo. Imunološki je već dvije godine zajednički projekt Vlade i Grada Zagreba, bolnica Blato također, postoje zaključci Vlade.

Ideja tramvajske linije od grada do zračne luke također nije nova, ideja o novim tramvajima nije korisna samo za Zagreb, nego i za hrvatsko gospodarstvo. Što se tiče Zagreba na Savi, to je projekt na dulje staze, možemo i o tome razgovarati. Nisam ‘doživio’ da je pristup tih pet ideja vezan za dilemu izbori ili projekti,” rekao je Plenković.

“Ne vidim poveznicu između ovih projekata i izvanrednih izbora. Dosta je dalek put između toga,” rekao je.

To su, kazao je, normalne teme za ozbiljne razgovore između Vlade i gradonačelnika Zagreba. O tome vodi računa i gradski HDZ ,na čijem je čelu predsjednik Gradske skupštine, Vlada će podržati ono što je dobro za Zgareb, dodao je i napomenuo da se i prometni čvor na Rotoru radi u suradnji Grada i Vlade.

Neki žele na polarizirani način nametnuri teme odnosa Srbije i Hrvatske, Hrvata i spske manjine

Na pitanje o “izletavanju” u Saboru, Plenković je kazao da se to pitanje mora sagledati u širem kontekstu.

Postoje stranke koje žele kao ključne teme nametnuti teme odnosa izmedu Hrvatske i Srbije, odnosa između Hrvata i srpske manjine u Hrvatskoj, i to na polariziran način, rekao je.

“Kada imate aktere koji bi blokirali pregovore Srbije o pristupanju na poglavlju koje se odnosi na pitanje statistike, ekonomske i monetarne unije, onda imate posla s ljudima koji se ne razumiju u temu, a istovremeno koriste temu ne bi li pojačali spiralu mržnje.

Još optužiti potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih poslova za rad u interesu Srbije, predsjednika Vlade za sustavan rad u interesu Srbije, druge države, to su stvari protiv kojih se ne prelazi, to sam jasno artikulirao u Saboru,”  rekao je i pozvao novinare da to bolje kontekstualiziaju i naprave cijelu dinamiku uvreda tijekom Aktualnog prijepodneva prema Vladi.

Bio bi vrlo dug popis lažnih i neprimjerenih izjava prema njemu u dvije i pol godine, dok on, naglasio je, nikada ne poseže za tim.

Nema drugog puta do suživota; temelj je istina, odgovornost za ratne zločine, poštovanje simbola hrvatske države

Na pitanja o incidentima u Vukovaru i postupcima i izjavama gradonačelnika Ivana Penave,  Plenković je ponovio da je razgovarao snjim više puta  u nekoliko zadnjih mjeseci. “Razgovarao sam s njim. Razumio je poruke koje sam mu rekao i očekujem da u okviru svojih nadležnosti obavlja svoje zadaće tako da snižava tenzije,” rekao je premijer.

“Njegova zadaća je da kao gradonačelnik Vukovara bude gradonačelnik svih građana Vukovara. To je važno za razumjeti. Drugo, on je dobio potporu i srpske manjine kad je izabran za gradonačelnika. Isto je važno da niti jednim svojim potezom onaj koji je na vlasti ne pridonosi tenziji. Mi kao Vlada i kao država moramo ići naprijed na osnovu temeljnih postavki, a to su: istina, pronalaženje odgovornih za ratne zločine, poštovanje simbola hrvatske države – zastave, himne, grba – dakle, investicija u obrazovanje mladih ljudi koji iskazuju respekt prema državi čiji su državljani,” rekao je Plenković.

“Ja činim već dvije i pol godine sve da smanjimo podjele i tenzije u hrvatskom društvu. Preuzeo sam u tom procesu jako puno toga na svoja leđa – ogroman dio biračkog tijela to ne smatra dobrim. Svejedno to radim s punim uvjerenjem da je to dobro, i da nema drugog puta do suživota, dijaloga, obrazovanja, međusobnog uvažavanja. Ali procese koji se odnose na ratne ločine riješiti do kraja,” rekao je Plenković podsjetivši na to da je osumnjičen 59-godišnjak za zločine u Škabrnji.

(Hina)

 

Logoraši tvrde da su zbog Pupovca dobivali teške batine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Objavljeno

na

Objavio

Središnji dio obilježavanja 26. godišnjice vojno-redarstvene operacije “Maslenica” počet će u ponedjeljak 21. siječnja ujutro budnicom ulicama Zadra i polaganjem vijenaca na spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima, nakon čega će u mimohodu gradom proći postrojbe sudionice operacije s ratnim zastavama do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom (VRO) Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske (OS RH) oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene Republike Srpske Krajine te je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu tijekom tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Program obilježavanja počeo je proteklog vikenda Memorijalnim turnirom u sjedećoj odbojci u Sportskoj dvorani Višnjiku i turnirom u streljaštvu malokalibarskim pištoljem u Sportskoj dvorani Mocire, hodnjom predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu” od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage te memorijalni maraton “Da se ne zaboravi” Maslenica – Posedarje – Novigrad.

U ponedjeljak glavna svečanost počinje budnicom Gradske glazbe zadarskim ulicama, zatim polaganjem vijenaca kod glavnoga križa na Gradskome groblju te spomen-obilježja 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski, potom i kod spomen-obilježja svim poginulim braniteljima Zadarske županije.

Slijedi mimohod postrojba sudionica operacije s ratnim zastavama uz pratnju orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske preko Obale kneza Branimira, gradskog mosta, Narodnog trga, Kalelargom i dalje do crkve sv. Šime, gdje će biti služena misa za Domovinu.

Najavljene su i promocije knjiga Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovnskog rata “Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti” i “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine”.

Obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i posljednjeg dana, 13. veljače u Donjem Karinu.

U organizacijski odbor ovogodišnjeg obilježavanja “Maslenice” uključeni su Zadarska županija, ministarstva obrane, unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja, Sveučilište u Zadru, gradovi i općine Zadarske županije te udruge proistekle iz Domovinskog rata i braniteljske udruge Zadarske županije.

Oslobodilačka operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena je početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. Srpske Krajine, koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati.

Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno.

U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

(Hina)

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

MILIVOJ LOKAS: NIKAD ISPRIČANE PRIČE – VRO „MASLENICA“- 1993.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari