Pratite nas

Hrvatska

Unija Kvarnera od Ustavnog suda traži da poništi naplatu mostarine na Krčkom mostu

Objavljeno

na

Foto Silvano Ježina

Politička stranka Unija Kvarnera podnijela je posljednjeg dana prošle godine zahtjev Ustavnom sudu za ispitivanje ustavnosti odluke o naplati prolaska Krčkim mostom te je, kako je u srijedu kazao član Senata stranke Marko Boras Mandić, optimistična da će se do kraja 2019. godine ukloniti naplatne kućice.

Boras Mandić, ujedno zamjenik primorsko-goranskog župana, u izjavi za novinstvo je kazao da je Unija Kvarnera ovime ostvarila ono što je najavila prošle godine, a to je da će podnijeti ustavnu tužbu ako se do kraja 2018. godine ue prestane naplaćivati mostarina.

Argumenata za tužbu je mnogo, a osnovni je da je ovo jedini most u Hrvatskoj s naplatom prolaza, rekao je Mandić, koji je i amjenik primorsko-goranskog župana. Odlukomi Vlade Ive Sanadera iz 2007. godine Krčki most je “na neprirodan i nasilan način” stavljen u sustav Autoceste Rijeka-Zagreb, a svi se možemo složiti da to nije objekt preko kojege se iz Rijeke stiže u Zagreb ili se iz Zagreba dolazi, rekao je Boras Mandić.

Uvođenje Krčkog mosta u sustav Autoceste Rijeka-Zagreb bila je samo pravna osnova da se može nastaviti naplaćivati mostarina, a mi ćemo je ovom tužbom srušiti, naglasio je.

Smatra da je to ostao jedini most pod naplatom u zemlji zbog inercije, jer su sve vlade zadržavale naplatu mostarine birajući liniju manjeg otpora, kazao je.

Mandić tvrdi da novac prikupljen od mostarine odlazi u središnju državnu blagajnu i da se koristio se za razne namjene. „Priča o tome da se mora naplaćivati mostarina zbog održavanja mosta ne stoji, jer što je onda s održavanjem Masleničkog ili Paškog mosta, Mosta Franje Tuđmana u Dubrovniku, svih zagrebačkih ili osječkih mostova“, rekao je. Ako je temelj naplate potreba održavanja mosta, naplata morala uvesti i na sve druge mostove, zaključio je.

Na pitanje smatra li Unija Kvarnera da bi se trebala ukinuti naplata prolaza još nekim objektima ili prometnicama u Županiji, kao što Primorsko-goranski savez (PGS) traži oslobođenje od plaćanja tunelom Učka i autocestom kroz Gorski kotar za lokalno stanovništvo, Boras Mandić je kazao da su argumenti za naplatu prolaza tunelom Učka slični kao i za Krčki most. Besplatni prolaz autocestom Rijeka-Zagreb kroz Gorski kotar bi stanovnicima toga kraja trebalo omogućiti uvođenjem „Goranske iskaznice“ ili na neki sličan način, rekao je.

U ustavnoj tužbi se Unija Kvarnera poziva na više članaka Ustava, tvrdeći da se oni krše naplatom mostarine na Krčkom mostu, a među njima su temeljna ustavna načela slobode i jednakosti, s obzirom na to da se u Hrvatskoj drugdje ne naplaćuje prolaz ni novoizgrađenim mostovima i tunelima, a posebno ne onima sagrađenim odavno, poput Krčkog mosta.

Nadalje, poziva se i na ugrožavanje poduzetničke i tržišne slobode, s obzirom na to da je Krčki most jedina cestovna poveznica Krka s kopnom, a i Cres te Lošinj uglavnom ovise o prometu njime.

Uniju Kvarnera osnovali su 2017. godine u Rijeci uglavnom bivši članovi Hrvatske narodne stranke (HNS), koji su tu stranku napustili nakon političkih preslagivanja na državnoj i regionalnoj razini.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednik Vlade primio mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr. Porfirija Perića. Uz predsjednika Vlade na sastanku je bio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Predsjednik Vlade Plenković i mitropolit Porfirije izrazili su želju za nastavkom dijaloga i partnerstva između predstavnika Vlade i državnih institucija te predstavnika crkava i vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Mitropolit Porfirije založio se za zajedničko djelovanje u rješavanju pitanja koja su važna za vjernike Srpske pravoslavne crkve i srpsku nacionalnu manjinu.

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako hrvatska Vlada radi na jačanju zaštite prava svih nacionalnih manjina, uključujući i veća izdvajanja za gospodarski razvoj i rješavanje pitanja koja su se godinama odgađala.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Marija Pejčinović Burić o događajima u Srbiji: Demokratska stabilnost je iznimno važna

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu da su prosvjedi proteklog vikenda u Beogradu unutarnja stvar Srbije te da je demokratska stabilnost u zemljama jugoistočne Europe važna i za Hrvatsku i za europsku sigurnost.

“Ne mogu komentirati ono što se jučer dogodilo u Beogradu. Mislim da je to unutarnja stvar Srbije, ali generalno ono što mogu reći jest da je demokratska stabilnost u svim državama jugoistočne Europe iznimno važna i za Hrvatsku i za europsku sigurnost”, izjavila je ministrica Pejčinović Burić, koja u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a.

Dvodnevni prosvjedi u Beogradu, koji su počeli subotu uobičajenim mimohodom “1 od 5 milijuna” da bi zatim došlo do ulaska u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), nastavljeni su u nedjelju opsadom Predsjedništva i sukobima demonstranata s policijom i završeni iste večeri ultimatumom vlastima da do ponedjeljka u 15 sati oslobodi prosvjednike uhićene zbog ulaska u RTS.

Na pitanje kako Srbija napreduje na putu prema EU-u i rješava li Hrvatska bilateralna pitanja u okviru poglavlja 23, Pejčinović Burić je rekla da Hrvatska podržava put svih zemalja u okruženju prema EU-u, ali uz ispunjavanje svih uvjeta koji vrijede za sve.

“Kada se bude radilo izvješće za Srbiju vidjet će se koliko je napredovala na putu prema EU-u. Mi svakako podržavamo europski put svih zemalja u okruženju, ali za sve zemlje vrijede ista pravila i sve moraju ispunjavati mjerila koja su postavljena. Srbija dobro zna da bez ispunjavanja tih uvjeta teško može dalje u tom procesu”, rekla je ministrica Pejčinović Burić.

Prije početka sastanka, ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a razgovarali su s makedonskim ministrom vanjskih poslova Nikolom Dimitrovim.

“Razgovarali smo o europskom putu Sjeverne Makedonije i svi koji su govorili istaknuli su važnost Prespanskog sporazuma, koji je bio iznimno važan ne samo za odnose Sjeverne Makedonije i EU-a nego i za stabilizaciju u zemljama jugoistočne Europe”, rekla je ministrica.

Prespanskim sporazumom okončan je višegodišnji spor između Atene i Skoplja, kojim je Makedonija dobila službeno ime Sjeverna Makedonija, a što je omogućilo deblokadu te zemlje na njezinu putu prema EU-u i NATO-u.

Ministrica Pejčinović Burić je izrazila nadu da bi Sjeverna Makedonija u lipnju mogla dobiti zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora s EU-om.

(Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović ne želi destabilizaciju Srbije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari