Pratite nas

Analiza

UNIVERZALNI PROGRAM PRODAJE MAGLE

Objavljeno

na

Kad je RH u pitanju, ekonomski program, boljitak i bilo što povezano s dobrobiti RH, nikad me nije zanimala politička pozadina, politička opcija koja predstavlja ekonomski ili dijelove ekonomskog programa, već samo i isključivo PROGRAM, a osobito kad su u pitanju nezaposleni, blokirani, ….

Lutajući bespućima društvenih mreža i portala, koji mi i inače služe kao zabava, „prozor u svijet“, informacija, filtriranje dezinformacija, analiziranje situacija i još puno toga, naletih na jedan zanimljiv video uradak i predstavljanje tzv.: UNIVERZALNI PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA na jednom portalu a kasnije i na fb stranici.

Prof.dr.sc. Ivan Lovrinović predstavio je „Program bez Programa“, a koji je plod mašte, iluzija i inih mađioničarskih trikova „koji je osmislila ekipa ekonomskih stručnjaka za potrebe ekonomskog programa koalicije koji čine: „Živi zid“, „Franak“, „Akcija mladih“ i „Promijenimo Hrvatsku“!

Prvi pregled prezentacije Programa (bez Programa) zainteresirao bi svakoga tako i autora ovih redaka. No, već u samoj prezentaciji nešto mi je „sumnjivo“, tj. nešto tu ne štima ni „odokativnom metodom“ . Nema druge nego kalkulator i računaj, pa opet, pa opet…..

Da vas ne gnjavim dodatno svim izračunima i bedastoćama, neke ipak moram naglasiti.
Po prezentiranoj prezentaciji ukoliko gore imenovana „grupa“ preuzme vlast u RH, istog trenutka, po  indirektnim riječima prof.dr. sc. Ivana Lovrinovića, PDV će biti po jedinstvenoj stopi podignut sa 25 % na 33,33334 %!

Molim bez začuđujućih reakcija, pa tako kažu brojke g. Lovrinovića, a ne moja malenkost.
Tko zna, možda bi nam mogao prof.dr.sc. Ivan Lovrinović reći ili napisati, a tko mu je „ukrao na početku prezentacije 420 milijuna HRK?!

Ali to nije sve, uz tih 420 milijunčića malenih krznenih životinjica, nedostaje ( pošto je neto plaća), po kalkulatoru plaća, nekih „sitnih“ 3 668 184 000 kuna. (približno za bruto plaće, na godišnjoj razini)

(Pa tko je vidio da 200 000 novozaposlenih još traži i nekakvo zdravstveno i mirovinsko osiguranje? Svašta!).

Da nije tužno, uistinu bi bilo smješno!

Igra brojki i slova zna biti ponekad i zanimljiva i tužna i vesela, ali kad se tako istaknuto ime g. Ivana Lovrinovića, uz još istaknutiju titulu ispred imena, takne tema elementarnih postavki tržišta poznatoj pod imenom : PONUDA – POTRAŽNJA, tog trenutka prestaje svaka šala.

Poštovanom prof. dr.sc. Ivanu Lovrinoviću mogu samo postaviti pitanje: Zna li poštovani prof.dr.sc. Ivan Lovrinović da plaće diktira djelatnost ili „BRANŠA“?

Zna li g. Lovrinović koliko ima zaposlenih u trgovinama prehrambenih proizvoda i kolika je marža?

Zna li g. Lovrinović da plaće u trgovinama prehrambenim proizvodima i drugim djelatnostima da su plaće niže od trgovina koje prodaju „kemiju“, ……… te da za tu plaću NIJE KRIV vlasnik trgovine koji se bori za opstanak i preživljavanje u konkurenciji, već djelatnost, tj.  „BRANŠA“?

Koliko bih samo pitanja mogao postaviti, a bez odgovora na pitanja: tko, što, kako, …..

No, bilo kako bilo, poštovanom prof. dr.sc. Ivanu Lovrinoviću želim sve najbolje u životu, ali molim malo dalje prste od ekonomije, tj. prodavanja magle i zbunjivanja naroda.

Cijenio sam g. Lovrinovića sve do trenutka analize prezentacije „Programa bez Programa“ „ …. koji je osmislila ekipa ekonomskih stručnjaka za potrebe ekonomskog programa koalicije koji čine: „Živi zid“, „Franak“, „Akcija mladih“ i „Promijenimo Hrvatsku“!

Ako je moja malenkost, kao „samouk“ i polupismen, mogla ovo „pročitati“ kao „prodavanje magle i ostalih derivata“, strašno sam znatiželjan kako će ovo odjeknuti u javnosti od kolega g. Lovrinovića ili će zašutiti, kolegijalnosti radi ili se nasmijati!?

No, jedno je sigurno, g. Lovrinović će sigurno osvojiti više od 160 preferencijalnih glasova jer ipak u RH ima puno više  matematički nepismenih, nego što se može i pretpostaviti.

Pretpostavljam da g. Lovrinoviću još nikad nitko nije imao hrabrosti reći, stoga će se usuditi moja malenkost i izgovoriti:

Poštovani, kanite se i matematike i ekonomije!

 

Milivoj Lokas/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Što Davor Bernardić ne razumije o preuzimanju eura, ulasku u Schengen, funkciji ESB-a, djelovanju EU u cjelini

Objavljeno

na

Objavio

Euractiv.hr prati izjave hrvatskih i važnijih europskih političara vezanih uz funkcioniranje Europske unije te ih analizira i ocjenjuje njihovu podudarnost sa stvarnim činjenicama. Tako u novoj analizi Željka Trkanjeca Euractiv.hr donosi:

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, dao je intervju Jutarnjem listu u kojem je govorio i o problematici odnosa Hrvatske i EU.

1. “Hrvatska je zadnja u EU po iskorištenosti sredstava iz fondova EU, Hrvatska zbog nesposobnosti ove vlade nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”.

Uglavnom netočno

“Hrvatska je 2019. godine dosegla prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova … Na začelju je Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata”. Hina, 8. listopad 2019.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koordinacijskog tijela, na dan 31.10.2019. godine s prijaviteljima iz RH ugovoreno je ukupno 78% ukupne alokacije u okviru svih Operativnih programa, međutim isplaćeno je samo 37% sredstava.

Hrvatska je imala problema s iskorištavanjem sredstava iz fondova, ali u posljednje tri godine (od 2016.) situacija se bitno popravila.

Dakle, potpuno je netočna tvrdnja da “Hrvatska nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”: dio sredstava još nije isplaćen, ali je ugovoren.

2. “Hrvatska treba iskoristiti Europski stabilizacijski mehanizam”.

Potpuno netočno

“Države članice europodručja koje se susreću s financijskim poteškoćama, ili kojima prijete takve poteškoće, mogu dobiti financijsku pomoć putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – financijske institucije koju su osnovale države članice europodručja”. Izvor ovdje.

Dakle, sredstava iz ESM-a su dostupna samo zemljama koje imaju euro.

3. “Vlada nije iskoristila europski kanal likvidnosti s Centralnom bankom”.

Potpuno netočno

“Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap (engl. swap line), koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura”. Izvor ovdje.

Vlade ne sklapaju aranžmane s ESB-om već to radi isključivo Središnja banka, u Hrvatskoj HNB.

Dodajmo ovome i sljedeći detalj: Drugi tjedan zaredom izostao je interes banaka za dodatnom likvidnošću putem jednotjednih kredita po kamatnoj stopi od 0,05 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Hina, 25. svibnja

4.“Premda se Viktor Orban slika ispred zastave Velike Mađarske…ministar vanjskih poslova na to šuti”.

Potpuno netočno

“Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak je komentirao objavu mađarskog premijera Viktora Orbana s kartom velike Mađarske … Generalno su bilo kakve teritorijalne pretenzije u Europskoj uniji nezamislive jer su sve države priznale jedna drugu …uvijek se znala granica između Mađarske i Hrvatske. Postojanje povijesnih karti koje se mogu kupiti u antikvarijatu, a ne tražiti po ormaru, ne odražavaju stvarnost i mislim da su na neki način skretanje pozornosti s tema koje nisu stvarni život, a to je gradnja zajedničke budućnosti“. Izvor ovdje.

5. “Hrvatska još nije u Schengenu iako smo ispunili sve tehničke pretpostavke”.

Potpuno netočno

“Europska komisija je danas (22. 10. 2019.) izvijestila o napretku Hrvatske u ispunjavanju potrebnih uvjeta za pristupanje schengenskom području”. Izvor ovdje.

Dakle, prije sedam mjeseci su zadovoljeni tehnički uvjeti za pristupanje Schengenskom prostoru. Nakon toga je Hrvatska preuzela predsjedavanje EU pa je sasvim razumljivo da nije mogla stavljati na dnevni red raspravu u primanju u Schengen.

Odluka o prijemu u Schengen je politička, ne tehnička. Donose ju zajedničkom odlukom sve članice Schengenskog prostora među kojima i nečlanica EU. Bugarska i Rumunjska su također ispunile tehničke uvjete, ali je izostala politička podrška. Slovenija se snažno protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Dakle, vlada je učinila sve što se od nje očekivalo. Sada je riječ o političkom procesu.

5. “Nismo u eurozoni, premda smo krenuli u taj proces, doduše prekasno”.

Potpuno netočno

Ulazak u Euroskupinu uvjet je koji je Hrvatska preuzela ulaskom u članstvo EU. Hrvatska taj proces nije mogla pokrenuti dok nije izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (2017. godine) te prekomjerne makroekonomske ravnoteže. Nacionalna strategija za uvođenje eura je prihvaćena u travnju 2018. godine. U srpnju 2019. godine je Euroskupina na svom sastanku prihvatila pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prvi korak prema članstvu u Euroskupini. Od tog trenutka je počeo teći procesu pristupanja Euroskupini koji može trajati do tri do deset godina. Više o tome: ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Dodajmo i sljedeći podatak: Zoran Milanović, kao predsjednički kandidat SDP-a, rekao je kako ne smatra da treba preuzeti euru. “Kakva je takva je, kuna je naša”. Davor Bernardić na tu izjavu nije reagirao.

6. “Hrvatska nije reformirala Dublinski protokol, nije nametnula agendu njegove promjene kad su u pitanju migranti”.

Potpuno netočno

Dublinski protokol (u punom naziv Konvencija) odnosi se na utvrđivanje kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva. Riječ je o dokumentu Europske komisije koji ne može reformirati neka zemlja članica.

Kad je riječ o nametanju agende, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU 24. siječnja u Zagrebu, ministar Davor Božinović je rekao: “Novi institucionalni ciklus Komisije prilika je da odgovorimo na očekivanja naših građana kada je riječ o sigurnosti i postavljanju temelja vezanih za novi pristup zaštite načela slobode kretanja, migracijama i azila”. Po pitanju izrade novog Pakta o migracijama i azilu trenutno se provode savjetovanja u državama članicama kako bi se došlo do najdjelotvornijeg rješenja. Božinović je rekao da mjere i koraci ”o kojima su danas razgovarali moraju biti provedene na sve tri migrantske rute” (istočno, srednjoj i zapadnomediteranska).

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnju politiku, tom je prigodom rekla: “Do proljeća ćemo predstaviti novi Pakt o migracijama i azilu”. Sve je zastalo zbog pandemije, ali je povjerenica Johansson 18. svibnja izjavila: “Nadam se da ćemo moći predstaviti (Pakt) početkom ljeta”. Mediji spominju lipanj.

7. “Nismo uspjeli izboriti ni datum početka pregovora za Albaniju i Makedoniju”.

Potpuno netočno

Odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom su u listopadu prošle godine blokirale Francuska i Nizozemska. U ožujku ove godine na summitu Europskog vijeća donesena je odluka o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nije donesena odluka o datumu zbog protivljenja tih dvaju, ali i nekih drugih članica.

Odluka o početku pregovora je politička i mora biti donesena jednoglasno. Hrvatska je učinila korak više od Finske koja je predsjedala u jesen 2019. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Jan Ivanjek: Vojna analiza – Izrael vs Turska

Objavljeno

na

Objavio

Današnja epizoda Cro Opsa uspoređuje odnos snaga glavnih bliskoistočnih sila. Izrael i Turska vodeće su sile na Bliskom istoku, no neo-osmanske ambicije Erdoganova režima su narušile njihove međusobne odnose, te zategnule odnose Turske i NATO-a, a okretanje Rusiji dovelo je i do zabrane isporuke borbenih aviona F-35 Turskoj, koje je Izrael već primio u službu.

Izrael pak preustrojava svoju vojsku u sklopu plana Gideon, i zadržava jednu ultimativnu prednost nad Turskom. Saznajte koji su im odnosi snaga, čime ove dvije države raspolažu i kako će se u budućnosti razvijati njihove oružane snage, te može li Turska doista parirati Izraelu u ostvarivanju svojih ambicija regionalne sile Sredozemlja.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari