Pratite nas

Politika

Uoči stanke rasprave o minimalnoj plaći, položaju Hrvata u BiH i udžbenicima

Objavljeno

na

Hrvatski sabor posljednji tjedan zasjedanja prije jednomjesečne ustavne stanke, započinje već u ponedjeljak, a do petka će se pred zastupnicima naći obiman dnevni red s više od 30 točaka.

Prvi na dnevnom redu je prijedlog Zakona o minimalnoj plaći kojim se ukida umanjenje osnovice za obračun doprinosa na osnovicu za 50 posto, prema plaćama radnika koje su, prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu ugovorene u visini iznosa minimalne plaće, iz razloga jer uvedena zakonska izmjena nije opravdala očekivane učinke.

Onim poslodavcima koji su tijekom 2018. godine koristili tzv. ‘olakšice’ vezane uz obveze iz područja obračuna minimalne plaće, omogućuje se postupan prijelaz na novo normativno rješenje, odnosno nastavak korištenja olakšice tijekom 2019. te umanjenje za 25 posto u drugoj godini primjene tog zakona.

Dodatno se rasterećuje dio mikro poslodavaca, ponajviše poslodavaca početnika u svojoj poduzetničkoj djelatnosti, i to tako da ako nemaju drugih zaposlenih, nisu u obvezi sami sebi isplaćivati zakonski utvrđen iznos minimalne plaće.

Precizira se krajnji rok do kojega je Vlada dužna utvrditi iznos minimalne plaće za sljedeću kalendarsku godinu, i to kako zbog boljeg i pravodobnog planiranja poslovne godine poslodavaca tako i zbog sigurnosti i veće predvidljivosti budućih okolnosti vezanih uz visinu plaće radnika.

Zbog predloženog ukidanja umanjenja osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji s poslodavcem imaju ugovorenu minimalnu plaću te uzimajući u obzir da će se za one radnike za koje je tijekom 2018. godine korištena olakšica omogućiti korištenje i tijekom 2019. u istom opsegu, te tijekom 2020. godine u umanjenom iznosu, na način da se osnovica umanjuje za 25 posto, prihod HZZO-a povećat će se u 2020. godini za oko 72 milijuna kuna, a u 2021. i svakoj sljedećoj godini za oko 134 milijuna kuna.

Inače, Vlada je na sjednici krajem studenoga donijela i uredbu kojom je podigla iznos minimalne plaće.

Minimalna plaća, koja sada iznosi neto 2.751 kunu povećati će se na 3.000 kuna što je, kako poručuju iz Vlade, najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008. godine.

Ovoga tjedna, u srijedu, na saborskom je dnevnom redu među ostalim i ažurirani prijedlog Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH i europskom putu BiH, dok je za četvrtak predviđena rasprava o Zakonu o udžbenicima, zbog kojeg je iskrilo između HDZ-a i njegovog mlađeg koalicijskog partnera HNS-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Miroslav Škoro registrirao svoju stranku

Objavljeno

na

Objavio

Domovinski pokret Miroslava Škore primio je od Ministarstva uprave rješenje o upisu u registar političkih stranaka u Republici Hrvatskoj, izvijestio je u povodu registracije predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Sabor: Oporba uz niz kritika i vlastitih prijedloga najavila potporu Vladi

Objavljeno

na

Objavio

Oporbene su stranke u petak, u saborskoj raspravi o Vladinom travanjskom paketu mjera pomoći gospodarstvu zbog krize prouzročene epidemijom koronavirusa, najavile potporu predloženim zakonskim rješenjima no i iznijeli niz kritika te vlastitih prijedloga.

U ime Kluba zastupnika HDZ-a predsjednik Branko Bačić izrazio je uvjerenje da „ćemo onako kako smo uspješni u borbi protiv koronavirusa, biti uspješni i u borbi s gospodarskom krizom“.

Istaknuo je da nije bilo potrebno aktivirati članak 17. Ustava kojim bi se proglasilo izvanredno stanje, iako se pojedinim odlukama ograničavaju određena prava i slobode građana, te da Vlada sve odluke vezane uz krizu donosi na temelju Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakona o civilnoj zaštiti.

Bačić je kazao da ovo možda bude najveća kriza u svjetskoj povijesti koja nas vraća životu za koji smo mislili da je iza nas.

“Vraćamo se na terapiju karantenom iz 19. stoljeća jer medicina, unatoč svim postignućima, još nema efikasan odgovor na epidemiju koronavirusom. Mijenja se način života, odjednom su nestale teme kojima smo bili zaokupljeni i stoga je odgovornost Vlade da iznađe način na zaštiti ustavna prava na život i na zdravlje”, rekao je Bačić.

Odbacio je kritike da Vlada kasni s mjerama, rekavši da je već 9. siječnja oformila tim za praćenje krize u Kini iz koje je virus krenuo, 25. siječnja uvela mjere u zračnim i pomorskim lukama, a ubrzo zatim osnovala i krizni stožer.

„Hrvatska Vlada se vrlo brzo angažirala u suzbijanju epidemije i polučila odlične rezultate, a čuli smo i da se jedino Japan bolje od nas nosi s krizom“, istaknuo je Bačić dodavši da će interventnim mjerama o kojima upravo raspravljaju izdvojiti devet posto BDP-a za gospodarstvo.

Bernardić: Vlada s mjerama kasni

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić rekao je da je “šokiran saznanjem koje je iznio Bačić da je Vlada još 9. siječnja krenula s aktivnostima oko krize” te je pitao zašto, ako su još tada znali, krizne mjere donose tek tri mjeseca kasnije.

„Nešto tu smrdi”, ustvrdio je šef SDP-a.

Smatra da Vlada s mjerama kasni i da je prvi paket mjera bio nedovoljan jer su ljudi masovno ostajali bez posla.

„Dnevno gubimo tisuću radnih mjesta, a naš paket zakona usmjeren je i na spašavanje radnih mjesta i gospodarstva“, ustvrdio je dodavši da predloženim rješenjima Sabor svoje ovlasti prenosi na Vladu.

Naveo je niz mjera koje SDP predlaže, poput povećanja naknade na 5.100 umjesto 4.000 kuna, otpis umjesto odgode plaćanja davanja, ukidanje parafiskalnih nameta….

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak složio se s Bernardićem da mjere kasne, posebno za one koji su izgubili posao u protekla dva tjedna. ”A kasne zbog unutarstranačkih izbore unutar HDZ-a”, ustvrdio je.

Beljak: Kriza može biti novi početak za hrvatsku prehrambenu industriju

Smatra i kako kriza može biti novi početak za hrvatsku prehrambenu industriju i proizvodnju jer , tvrdi, nastavi li se ova kriza doći ćemo u problem egzistencije društva, problem prehrane stanovništva. Beljak ističe mjere za poljoprivrednike moraju se donijeti odmah.

„Ovo je prilika da se Hrvatska resetira i poništi posljednjih 30 godina kada se pogodovalo stranim uvoznicima i lobijima, trgovačkim lancima a uništavalo hrvatskog seljaka”, kazao je.

Hrvoje Zekanović (HRAST) također postavlja pitanje zašto se nije ništa poduzelo kada se vidjelo što se događa u Kini.

Za odlučniju pomoć poljoprivredi založio se i Emil Daus u ime Kluba IDS-a, PGS-a i RI-a . Ključnim je ocijenio agrarnu reformu kako bi se poljoprivreda uspostavila kao temeljna, primarna proizvodnja, dodavši da se pokazalo koliko je turizam ranjiv, ima ograničenja i ovisan je o vanjskim faktorima.

Mrsić: Vlada preblago krenula s mjerama

„Ono što propustimo danas imat će dalekosežne posljedice u budućnosti”, ustvrdio je Mirando Mrsić (Demokrati) koji smatra da je Vlada preblago krenula s mjerama . „Plenković se ponašao kao Donald Trump, zažmiri pa će problem proći sam od sebe. Mi smo u ratu a u ratu treba janso i brzo odlučivati”, istaknuo je.

Među ostalim, Mrsić predlaže reviziju popisa branitelja, rebalans proračuna, isplatu dodatka umirovljenicima i radnicima za vrijeme krize, rješavanje statusa radnika koji su kod kuće…

Konkretne prijedloge ima i Goran Aleksić (SNAGA) koji traži zabranu ovrha, deblokadu svih računa građana, moratorij na kredite, te smanjenje plaća svima na jednak iznos, na način da se onima koji imaju više uzme više.

Moratorij na kredite i ovrhe traže i Mostovci.

Ispred Kluba Nezavisne liste mladih Marinu Škiboli ne sviđa se što je Vlada izabrala put zaduživanja jer smatra da si ne bismo trebali dopustiti da budemo ucijenjeni od međunarodnih institucija poput MMF-a. Sredstva treba tražiti na drugim mjestima, poput centralne banke, usput provesti reformu lokalne samouprave što HDZ i SDP uporno odbijaju te 50 posto novca namijenjenog političkim strankama preusmjeriti u pomoć malim i srednjim poduzećima, smatra Škibola.

Založio se i za veće plaće zdravstvenim radnicima umjesto što im se plješće s balkona.

Silvano Hrelja (HSU) upitao je što je to solidarnost kad primjerice neki članovi Uprave HŽ-a dobivaju 42.000 kuna, a zarade menadžera farmaceutskih tvrtki i banaka su ogromne. „Sustav solidarnosti znači da oni koji imaju više moraju jedan dio odvajati da bi svi zajedno preživjeli ovu pandemiju”, kazao je.

Marija Puh (Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika) krizu vidi kao priliku za jačanje domaće proizvodnje, posebice poljoprivredne.

(Hina/Kamenjar)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari