Connect with us

Povijesnice

20.06.1972. – Upad Bugojanske skupine uzdrmao je partijske, vojne i policijske krugove tadašnje SFRJ

Objavljeno

on

Danas se navršava 49 godina od upada 19. pripadnika Bugojanske skupine, u akciji „Fenix 72“ u tadašnju Jugoslaviju, koju su činili domoljubi organizirani u Hrvatskom revolucionarnom bratstvu, a čiji je cilj bio oslobođenje Hrvatske od Jugoslavije.

20.06.1972. Hrvatska domoljubna paravojna skupina pod nazivom “Planinska lisica“, ušla je na područje Jugoslavije s ciljem da pokrene pobunu i sruši tadašnji ustavno-pravni poredak. Skupina je poznata pod nazivom Bugojanska skupina ili Feniks skupina, a organiziralo ju je Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB), tajna organizacija, koja je bila osnovana 1961. u Australiji, a koja je djelovala u Europi i SAD-u.

Skupina se ubacila preko Dravograda (Slovenija) u Jugoslaviju, 20.lipnja, s ciljem da stigne na Tromeđu tj. na planinu Radušu, na području općine današnjeg Uskoplja. Već 25. lipnja 1972. dolazi do prvog sukoba Bugojanske skupine s milicijom, a potom s JNA i Teritorijalnom obranom.

Jugoslavenske snage činilo je oko 30.000 pripadnika SUP-a (milicije), JNA i TO koje su pokušale uništiti Bugojansku skupinu. To im je naposljetku i uspjelo, uz pomoć doušnika i UDBE tek 24. srpnja. Tadašnja milicija te JNA i Teritorijalna obrana su ubile ili streljale njih 18, dok je jedino najmlađi od njih Ludvig Pavlović osuđen na 20 godina zatvora, ali on je poginuo kao hrvatski branitelj pod nerazjašnjenim okolnostima u Domovinskom ratu. Upad Bugojanske skupine uzdrmao je stranačke (“partijske”), vojne i policijske (“milicijske”) krugove.

Osnovni cilj HRB-a bilo je oslobođenje Hrvatske od Jugoslavije, a ideja je nastala nakon gušenja Hrvatskog proljeća, kada je HRB zaključio da se u Hrvatskoj stvorila povoljna klima za pokretanje oružanog ustanka. Nakon kratke pripreme, HRB je organizirao ljudstvo, oružje i novčanu potporu za slanje inicijalne skupine, koja je imala zadaću pokrenuti ustanak na području južne Hrvatske, Like i Hercegovine.

Većina boraca i novca došla je iz Australije, dok je vojna oprema bila nabavljena u Njemačkoj. Kratke završne pripreme bile su u kampu Garanasu u Austriji, uz austrijsko-jugoslavensku granicu, a u Jugoslaviju se ušlo na području Dravograda u Sloveniji s ciljem da se stigne na Tromeđu, odnosno planinu Radušu na području općine današnjeg Uskoplja.

Međutim, već nakon pet dana skupina se sukobila s milicijom, a potom s JNA i Teritorijalnom obranom. Protiv sebe je imala više od 30.000 pripadnika SUP-a (milicije), JNA i TO, koji su je pokušale uništiti, što im je i uspjelo 24. srpnja, uz pomoć doušnika i UDBE.

Desetorica pripadnika skupine izgubila su živote tijekom sukoba na različitim mjestima u BiH, a osmorica su bila zarobljena i pogubljena strijeljanjem u blizini Sarajeva. Jedini preživjeli bio je najmlađi član skupine Ludvig Pavlović, koji je osuđen na 20 godina zatvora, a kasnije je pod nerazjašnjenim okolnostima poginuo, kao hrvatski branitelj u Domovinskom ratu. Upad Bugojanske skupine uzdrmao je partijske, vojne i policijske krugove tadašnje SFRJ.

1. Ambrozije Andrić, R. 10. 12. 1939. u Tuzli, poginuo 21. 7. 1972. u zaseoku Tomići Kod Omiša;

2. Adolf Andrić, R. 4. 3. 1942. u Tuzli, poginuo 26. 6. 1972. na planini Raduši Kod Gornjeg Vakufa;

3. Pavao Vegar, R. 10. 11. 1939. U Vašarovićima pokraj Ljubuškog, poginuo 21. 7. 1972. u zaseoku Tomići Kod Omiša;

4. Ilija Glavaš, R. 8. 12. 1939. u Lužanima pokraj Gornjeg Vakufa, poginuo 24. 7. 1972. na području sela Leskuri na planini Svilaji;

5. Đuro Horvat, R. 12. 4. 1939. u Palinovcu pokraj Čakovca, zarobljen 2. 7. 1972. Kod Jablaničkog jezera, osuđen na smrt u Sarajevu 21. 12. 1972., Strijeljan 17. 3. 1973.;

6. Vejsil Keškić, R. 25 . 6. 1939. u Maloj Peći pokraj Bihaća, zarobljen 29. 6. 1972. u blizini Prozora, osuđen na smrt u Sarajevu 21. 12. 1972., Strijeljan 17. 3. 1973.;

7. Viktor Kancijanić (Kocijančič), R. 1. 3. 1945. u Tinjanu pokraj Pazina, ubijen 2. 7. 1972. Kod Raduše;

8. Petar Bakula, R. 3. 2. 1947. u Rastovači pokraj Posušja, ranjen 15. 7. 1972. na brani Peruča, kasnije zacijelo likvidiran;

9. Ludvig Pavlović, R. 9. 4. 1951. u Vitini pokraj Ljubuškog, zarobljen prije prelaska ostatka grupe u Hrvatsku, osuđen na smrt u Sarajevu 21. 12. 1972., Pomilovan, 20 godina robije, pod sumnjivim okolnostima poginuo Kao pripadnik HVO-a u sukobu s JNA 18 godina. 9. 1991. U Studenim Vrilima, na cesti između Tomislav grada i Posušja;

10. Mirko Vlasnović, R. 19. 8. 1932. u Zemuniku Gornjem kod Zadra, predao se u rodnom selu 28. 7. 1972., Osuđen na smrt u Sarajevu 21. 12. 1972., Strijeljan 17. 3. 1973.;

11. Ilija Lovrić, R. 1945. u Varvarima pokraj Prozora, poginuo . 7. 1972. u blizini Varvara;

12. Filip Bešlić, R. 1936. u Rastovači pokraj Posušja, poginuo 24. 7. 1972. na području sela Leskuri na planini Svilaji;

13 . Stipe Ljubas, R. 21. 9. 1951. u Đakovu, poginuo 24. 7. 1972. na području sela Leskuri na planini Svilaji;

14. Vlado Miletić, R. 1946. u Ograđeniku pokraj Čitluka, poginuo 13. 7. 1972. Kod sela Pribić kraj Livna;

15. Vinko Knez, R. 26. 1. 1953. u Viškovcima pokraj Požege, poginuo 27. 6. 1972. Kod Han Ploča, Iznad puta Gračanica-Gornji Vakuf;

16. Ivan Prlić, R. 8. 11. 1951. u Sovićima pokraj Gruda, zarobljen 26. ili 27. 6. 1972. zacijelo kasnije likvidiran;

17. Nikola Antunac, R. 1950. u Karlovcu, poginuo 27. 6. 1972. Kod Han Ploča, Iznad puta Gračanica-Gornji Vakuf;

18 . Vilim Eršek, R. 20. 10. 1939. U Žigrovcu pokraj Varaždina, poginuo 27. 6. 1972. Kod sela Rumboci;

19. Vidak Buntić, R. 28. 1. 1942. u Ograđeniku pokraj Čitluka, predao SE 25. 7. 1972. između Zagvozda i Žeževice, zacijelo kasnije likvidiran;

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR