Pratite nas

BiH

Upitni lokalni izbori, zaustavljen EU put, reforme, suočavanje s migrantskom krizom…

Objavljeno

na

Mogućnost odgađanja lokalnih izbora planiranih za jesen ove godine jedna je od realnih političkih posljedica pandemije koronavirusa, piše Večernji list BiH.

Propuštene prilike

Iako se Središnje izborno povjerenstvo BiH o tomu još ne izjašnjava, jasno je kako je početak svibnja termin u kojem se očekuje raspisivanje izbora da bi oni bili održani u za to zakonom predviđenom roku. Ne steknu li se, međutim, do tada uvjeti za normalnu pripremu izbornog procesa, odgoda izbora čini se potpuno izvjesnom. Naime, treba imati u vidu da priprema izbora iziskuje značajne logističke, kadrovske i tehničke resurse, a da svaka predizborna kampanja zahtijeva okupljanje većeg broja ljudi na jednom mjestu. Osim predizbornih skupova, tu su i aktivnosti lokalnih izbornih povjerenstava te biračkih odbora.

Moguća odgoda izbora jest značajna, ali svakako nije jedina politička posljedica aktualne situacije u Bosni i Hercegovini i svijetu. Europski put BiH potpuno je zaustavljen, a nikakva nam utjeha nije što se isto događa i s drugim zemljama koje pretendiraju na članstvo. Razlog je i zaokupljenost same Europske unije pandemijom koronavirusa i ekonomskim posljedicama na njezine članice, tako da se malo tko u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama bavi drugim pitanjima koja su do jučer bila na dnevnom redu.

Tako će Bosna i Hercegovina, nažalost, vjerojatno propustiti priliku da za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom napravi značajniji iskorak k pridruživanju. Europska unija nakon pandemije vjerojatno neće revidirati svoju politiku proširenja, ali jasno je da ni jedna država članica kao Hrvatska neće biti u poziciji predsjedatelja toliko senzibilizirana za BiH i ostale zemlje jugoistočne Europe. NATO put također će stagnirati, ali razloge ne treba tražiti samo u ovoj situaciji sa širenjem koronavirusa, već prvenstveno u nepostojanju političkog dogovora unutar BiH.

Nesreća s kojom smo se suočili primorala je domaće političare da barem na neko vrijeme promijene retoriku i fokusiraju se na zdravstvene i gospodarske mjere. To pak ne znači da su politička pitanja riješena. Naprotiv, izuzev mjera vezanih za borbu protiv koronavirusa, teško je očekivati bilo kakav funkcionalniji odnos unutar institucija vlasti u idućem razdoblju. Već se to vidi na pitanju usvajanja državnog proračuna, gdje stranke imaju potpuno različit pristup.

Potpuno su zaustavljene aktivnosti na reformi Izbornog zakona, preustroju federalne Vlade i izboru nove vlasti na razini Federacije, kao u onim županijama koje do danas nisu uspostavile izvršnu vlast sukladno rezultatima izbora iz 2018. godine. Kad će se steći uvjeti za nastavak ovih političkih procesa, teško itko može prognozirati. Sve ovisi o trajanju pandemije i posljedicama koje će ova nepogoda ostaviti na Bosnu i Hercegovinu, ali i cijelu Europu.

Nekontrolirano kretanje

U drugi plan pao je i problem ilegalnih migracija, koje nisu zaustavljene. Naprotiv, dolaze informacije da je migrantska ruta danas aktivnija nego prije mjesec dana, a da su policijski i drugi kapaciteti u BiH sad još manje u stanju nositi se s tim izazovom. Jer Granična policija svoje resurse morala je reorganizirati na način da se pojača i nadzor legalnih graničnih prijelaza kako bi se poštivale stroge mjere zabrane ulaska u zemlju zbog sprječavanja širenja koronavirusa. Osim što su veliki humanitarni, politički i sigurnosni, migranti su sada i zdravstveni problem jer njihovo nekontrolirano kretanje i loši higijenski uvjeti u kojima borave pogoduju širenju koronavirusa, piše Večernji list BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hercegovački duhan dobio međunarodnu zaštitu izvornosti

Objavljeno

na

Objavio

Duhan sorte ‘hercegovački ravnjak’ upisan je u međunarodni registar imena podrijetla, čime je dobio zaštitu izvornosti, koji se vodi pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO) sa sjedištem u Ženevi.

Kako su u srijedu priopćili iz Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru, hercegovački duhan je registriran sukladno Lisabonskom aranžmanu za zaštitu imena podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju.

“Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura”, navodi se u priopćenju Instituta.

Nositelj prava na ime podrijetla je udruga „Duvan Hercegovački Ravnjak“ iz Gruda. Hercegovački duhan tako je postao jedan od 13 proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom u Bosni i Hercegovini, a uz hercegovački med jedini koji ima ime Hercegovine u predmetu zaštite.

Duhan, od kojega je sitnim rezanjem pravi ‘škija’ za pušenje, proizvodi se na području Hercegovine od 17. stoljeća. O tome svjedoči i povjesničar Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“.

Po njegovim navodima prometno opadanje levantske trgovine natjeralo je Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana. Smatra se da je dolinom Neretve duhan unesen u Hercegovinu. Na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale su pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina.

Brojni su zapisi o snalažljivosti hercegovačkih proizvođača duhana koji su ga švercali u unutrašnjost zemlje kako bi uspjeli prehraniti svoje obitelji.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari