Pratite nas

Vijesti

Upoznajte promjene od 1.Srpnja 2013

Objavljeno

na

Republika Hrvatska postaje 28. članica Evropske unije 1. Jula 2013. Ovaj događaj donijeće niz promjena i za Evropsku uniju i za Hrvatsku unutar nje, s obzirom da Unija nastavlja da se proširuje i razvija, garantujući na taj način mir, pravdu i bezbjednost za sve svoje građane.

Bosna i Hercegovina, prvi susjed Hrvatske, takođe će osjetiti bitne promjene. Po prvi put, Bosna i Hercegovina dijeliće granicu sa jednom državom članicom Evropske unije, u ovom slučaju dugom  gotovo 1000 kilometara.

Ovdje se možete detaljnije informisati o prilikama i izazovima koje pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji donosi građanima Bosne i Hercegovine u sferi evropskih integracija, putovanja van BiH, proizvodnje i trgovine, EU investicija, i pitanja obrazovanja i mladih.

Upoznajte promjene, upoznajte EU!

Od njenih početaka, najmoćniji instrument Evropske unije u širenju mira, demokratije i stabilnosti na cijelom kontinentu je proces proširenja. U njenom rastu sa šest na uskoro 28 država članica, članstvo u Evropskoj uniji doboko je promijenilo zemlje u procesu pristupanja. Međutim, i sama Unija se mijenjala kako bi prihvatila sve veći broj država članica i održala efikasnost i djelotvornost svojih institucija.

Bosna i Hercegovina ima jasnu perspektivu članstva u EU. To je jasno izraženo na Solunskom samitu 2003. godine – EU je jednoglasno potvrdila da budućnost cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana leži u Evropskoj uniji. Pošto proces u kojem će ova budućnost postati stvarnost predstavlja partnerstvo između EU i svake pojedinačne zemlje u regionu, Bosna i Hercegovina je pristala da preduzme obaveze koje mora da ispuni.

Koje su glavne institucije Evropske unije i koje preostale obaveze Bosna i Hercegovina mora da ispuni kako bi dobila status kandidata za članstvo u EU?

Ovdje ćete naći odgovore i saznati više o ovom pitanju

Upoznajte promjene za putovanje van granica

U decembru 2010, uveden je režim bezviznog putovanja u Šengen zonu za sve državljane BiH koji imaju biometrijski pasoš. To im omogućava da nesmetano putuju u većinu zemalja na kontinentu i većinu zemalja u EU (22 od 27).

Pridruživanjem EU, Republika Hrvatska počeće da primjenjuje zajedničke politike EU u domenu putovanja i prelaska granice, s obzirom da hrvatska granica sa Bosnom i Hercegovinom sada postaje spoljna granica EU.

Građani BiH će i dalje moći da putuju u Hrvatsku bez vize nakon 1. jula 2013, ali koje se novine uvode nakon tog datuma?

Ovdje ćete naći odgovor i saznati više o ovom pitanju

Upoznajte promjene za proizvodnji i trgovini

Evropska unija je ključan privredni partner Bosne i Hercegovine. Preko 60% uvezenih proizvoda dolazi iz EU, a preko 70% izvezenih proizvoda se plasira na tržište EU. Polovina svih direktnih stranih investicija koje se ulivaju u zemlju dolazi iz EU.

Privrede Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine su još bliže povazane. Hrvatska je za Bosnu i Hercegovinu i najveći uvoznik i najveći izvoznik, dok je Bosna i Hercegovina po obimu drugi kupac hrvatskih proizvoda.

Šta će se promijeniti u domenu proizvodnje i trgovine proizvodima iz BiH na hrvatskom i EU tržištu nakon 1. jula 2013?

Ovdje ćete naći odgovor i saznati više o ovom pitanju

Upoznajte promjene za EU investicije

Investicije iz Evropske unije čine polovinu svih direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Institucije EU investiraju svoja sredstva u Bosnu i Hercegovinu putem brojnih instrumenata finansijske pomoći, kao što su IPA, EIDHR, TAIEX i drugi.

Tokom proteklih 20 godina, iznos ove pomoći prešao je 3 milijarde eura. Svrha pomoći je priprema Bosne i Hercegovine da odgovori pritisku i iskoristi prilike eventualnog članstva u EU.

Da li će pristupanje Hrvatske promijeniti način na koji EU ulaže u Bosnu i Hercegovinu?

Ovdje ćete naći odgovor i saznati više o ovom pitanju

Upoznajte promjene za studente i mlade

Evropska unija je kao cilj do 2020. postavila stvaranje društva koje počiva na znanju, u kojem obrazovanje igra ključnu ulogu.

Mnogi studenti i mladi iz Bosne i Hercegovine već imaju pristup raznim stipendijama i programima mobilnosti mladih u Evropskoj uniji, kao što su Erasmus i Basileus.

Šta će se promijeniti za studente i mlade iz Bosne i Hercegovine nakon 1. Jula 2013 i kakve mogućnosti hrvatsko članstvo donosi u domenu školovanja?

Ovdje ćete naći odgovor i saznati više o ovom pitanju

europa.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika

Objavljeno

na

Objavio

Na dan inauguracije novoizabranog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića HRT donosi specijalnu emisiju s gostima u studiju i javljanjima reportera te izravan prijenos svečane prisege.

Predsjednička inauguracija Zorana Milanovića održat će se na Pantovčaku u 12 sati, kao prva koja neće biti održana na Markovu trgu i s najmanje uzvanika do sada.

Na inauguraciju su pozvane 43 osobe u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, među njima i dvojica bivših predsjednika, obitelj izabranog predsjednika te članovi njegova izbornog stožera.

Na inauguraciji će uz aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović od dužnosnika biti predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora Milijan Brkić, Željko Reiner, Božo Petrov, Siniša Hajdaš Dončić i Furio Radin, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade Davor Božinović, Damir Krstičević i Predrag Štromar (Zdravko Marić je na službenom putu), predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov.

Inauguraciji će nazočiti i dva bivša predsjednika Republike Stjepan Mesić i Ivo Josipović, Milanovićeva supruga Sanja sa sinovima te Milanovićeva majka Gina, kao i 19 članova izbornoga stožera izabranog predsjednika. Ceremoniji inauguracije nazočit će predsjednik i suci Ustavnoga suda, izvođači himne te klapa HRM-a “Sveti Juraj”, a na platou ispred Ureda predsjednice/predsjednika na Pantovčaku bit će orkestar HV-a te postroj Počasno-zaštitne bojne.

Sam scenarij inauguracije predviđa dolazak uzvanika u svečanu dvoranu, nakon toga dolazak sudaca Ustavnoga suda, a potom izabranog predsjednika Milanovića sa suprugom. Inauguracija će početi izvođenjem hrvatske himne koju će otpjevati Josipa Lisac uz klavirsku pratnju Zvjezdana Ružića, a Milanović će prisegu položiti pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem.

Nakon potpisivanja prisege Milanović će održati govor nakon kojeg će klapa HRM-a “Sveti Juraj” izvesti pjesmu Vice Vukova “Tvoja zemlja”. Slijedi koktel za uzvanike, a primopredaja dužnosti bit će na prvom katu u Uredu predsjednice Republike. To je prvi put da inauguracija predsjednika neće biti održana na Trgu sv. Marka, a na njoj neće biti predsjednika stranaka, diplomata ni predstavnika Crkve. Milanović, kao i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, neće nositi lentu.

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika. Pratit će je čak 66 akreditiranih izvjestitelja. Zajedno sa snimateljima, fotografima, tehničarima, rasvjetljivačima bit će oko 250 akreditiranih osoba iz medija, čime višestruko nadmašuju broj od 40-ak uzvanika. Milanović je peti predsjednik Republike, a na tu je dužnost izabran 5. siječnja 2020. godine nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Sud odbio žalbu ministrice Divjak i potvrdio zakonitost upisa Fakulteta hrvatskih studija

Objavljeno

na

Objavio

Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta hrvatskih studija neprijeporna.

Visoki trgovački sud RH odbio je žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno je potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu, kojim je taj Fakultet upisan u sudski registar, priopćio je u ponedjeljak dekan Fakulteta. Priopćenje  donosimo u cijelosti:

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je 4. veljače 2020. Rješenje kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sud je ujedno potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu kojim je Fakultet upisan u sudski registar. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna. Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnikâ Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija.

Postavlja se pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019. Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje.

To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta.

U pokušaju brisanja Fakulteta iz sudskoga registra Ministarstvo je angažiralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, implicirajući time nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta. No, sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice znanosti i obrazovanja koja, između ostaloga, već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci. Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo.

Među sredstvima kojima se resorno-sindikalna sprega služila u osporavanju i ometanju reforme Hrvatskih studija na prvom su mjestu medijske manipulacije i pravni postupci. U medijskim istupima ministrice i sindikalnim enciklikama na temu Hrvatskih studija posebice se ističe imputiranje nezakonitoga postupanja. A kako se zakonitost radnji ovjerava u pravosudnim postupcima, najnovija odluka Visokoga trgovačkoga suda dobar je povod za utvrđivanje pravosudnoga salda koji je osobito porazan za Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja. U sklopu mnogobrojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka.

Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava. Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju. A o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji su iz koraka u korak ometali provođenje reforme Hrvatskih studija, dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija. To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta.

Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2020.
Dekan
Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari