Pratite nas

Iz Svijeta

Upozorenje Europskoj uniji: ”Dvije su države pred raspadom, tri u dubokoj krizi”

Objavljeno

na

Miroslav Lajčak, slovački ministar vanjskih poslova, upozorio je na sastanku ministara vanjskih poslova EU, da je EU napustila zapadni Balkan zbog čega su dvije države pred raspadom, a tri u dubokoj krizi.

Europska unija postaje sve manje ozbiljan sugovornik u pitanjima proširenja, napustila je zapadni Balkan, a posljedice su da su danas dvije tamošnje države pred raspadom, a tri u dubokoj krizi, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“EU postaje sve manje ozbiljan sugovornik kada je riječ o proširenju. Mi smo sa zapadnog Balkana istupili rječju i djelom i sada vidimo koje posljedice – imamo dvije države koje su pred raspadom i tri koje su u dubokoj političkoj krizi.

A razlog je taj što EU ispunila svoju lidersku ulogu, kao strana u dijalogu koja treba pružiti perspektivu tim zemljama”, rekao je Lajčak, prije početka sastanka ministara vanjskih poslova, koji na dnevnom redu imaju raspravu i o stanju u zemljama jugoistočne Europe.

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izvijestit će ministre o svom prošlotjednom posjetu tim zemljama.

“Mislim da se visoka predstavnica vratila frustrirana s balkanskog puta”, kaže Lajčak.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier rekao je uoči sastanka da će u raspravi naglasak staviti na Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put.

“Mi smo zainteresirani za stabilnost jugoistoka Europe i da se nastavi proces reformi u tim zemljama. Mi ćemo naravno naglasak staviti na našu susjednu i prijateljsku zemlju Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put i stabilnost”, rekao je Stier, koji je prošli tjedan posjetio Sarajevo zajedno s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a slažu se da se EU treba jače angažirati na prostoru jugoistoka Europe te su podržali hrvatsko stajalište da je potrebno potaknuti odgovorne u BiH da do lipnja dogovore promjene izbornog zakona, izjavio je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

“Mislim da je zajednički zaključak da se EU mora jače angažirati na tom području i da politika proširenja, jednom kada se ispune svi uvjeti, ostaje instrument kojim se potiče stabilnost na jugoistoku Europe”, izjavio je Stier novinarima nakon završetka sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.
Jedna od tema ministarskog sastanka bilo je stanje u zemljama jugoistočne Europe, kojima ponovno prijeti nestabilnost.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izvijestila je ministre o svom prošlotjednom posjetu Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji.

Ministar Stier je rekao da je svoje kolege izvijestio o svom prošlotjednom posjetu Sarajevu zajedno s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom, o neformalnom ministarskom sastanku SEECP-a u Zagrebu te o inicijativi Jadranska trilaterala kojom se podržava europski put Albanije i Crne Gore.

“Glavni naglasak sam stavio na Bosnu i Hercegovinu i sa zadovoljstvom mogu reći da su kolege podržale naš stav da je potrebno dodatno ohrabriti kolege u BiH da do lipnja dogovore promjene izbornog zakona sukladno odluci Ustavnog suda BiH iz prosinca prošle godine”, rekao je Stier.

Stier je rekao da je Mogherini spomenula pitanje izbornog zakona u BiH. “Dakle, to je doista uočeno kao važna tema za stabilnost BiH”, rekao je Stier.

Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. ocjenjujući ustavnost odredbi Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbor izaslanika u gornji nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH rekao da su zakonska rješenja prema kojima se vrši popunjavanje Doma naroda Federacije BiH u suprotnosti s Ustavom BiH, odnosno s načelom konstitutivnosti tri naroda.

Prema sadašnjim odredbama su u praksi Bošnjaci osim što su mogli izabrati sve izaslanike u bošnjački klub, mogli izabrati iz županija s bošnjačkom većinom i jednu trećinu izaslanika u hrvatski klub i tri četvrtine izaslanika u srpski klub Doma naroda Parlamenta FBiH te tako bez legitimnih predstavnika Hrvata i Srba uspostaviti izvršnu vlast u Federaciji BiH što se i dogodilo u dva mandatna razdoblja kada je formirana vlast “Alijanse” i “Platforme”.

Na upit što Hrvatska i Srbija mogu učiniti na smirivanju napetosti u regiji, Stier je istaknuo transformacijski učinak pristupnih pregovora, jer reforme koje provode zemlje u postupku pristupnih pregovora pomaže ne samo tim državama nego pridonose stabilnosti cijeloga prostora jugoistoka Europe, a da su zemlje članicu tu da pomognu svojom ekspertizom i potporom reformama.

Stier se osvrnuo i na stanje u Makedoniji, koje se sve više komplicira. “EU ne želi dolijevati ulje na vatru nego na jedan konstruktivan način potaknuti stabilnost u Makedoniji i cijelom prostoru”. rekao je.

Hrvatski ministar je rekao da je u raspravi bilo dosta riječi o državama “izvan EU-a koje su posljednjih godina ojačale prisutnost u tom prostoru”.

“Važno je da prostor jugoistoka Europe ne bude prostor sukoba nego suradnje”, rekao je Stier.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari