Pratite nas

Hrvatska

Uprava Hine zbog otkrivanja cenzure spremila izvanredni otkaz

Objavljeno

na

Zbog krađe radne verzije teksta o bivšoj tvrtki Dijane Šucbah Mrsić (supruga Miranda Mrsića, bivšeg ministra u Vladi Zorana Milanovića) koja je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje ostala dužna više od 10,5 milijuna kuna, koji je 9. rujna ukraden s deska Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina), da bi nakon toga bio objavljen na dva privatna portala, državna agencija pokrenula je internu istragu nakon koje je utvrđeno da je to napravio jedan njihov djelatnik, zbog čega je protiv njega pokrenut postupak izvanrednog otkaza, piše tportal.

‘Točno je da je radna verzija teksta, koji je bio Hinina ekskluziva, ukraden i da je internom istragom utvrđeno da je to učinio jedan naš djelatnik i da je taj djelatnik preko svog službenog maila taj tekst proslijedio jednoj političkoj stranci, nakon čega je objavljen na dva portala. Također je točno da je protiv tog djelatnika, sukladno odredbama Zakona o radu, pokrenut postupak izvanrednog otkaza’, kazala je za tportal Branka Valentić, predsjednica Uprave Hine.

O kome je riječ, Valentić nije željela govoriti jer je postupak u tijeku. Tportal pak neslužbeno doznaje da u Hini krivca za to vide u Smiljanki Škugor Hrnčević, novinarki i bivšoj ravnateljici Hine.

Osim što je pokrenut postupak za izvanrednim otkazom, nije isključeno da bude i kazneno prijavljena zbog povrede autorskog prava i krađe teksta što u povijesti te agencije nije zabilježeno.

Priča je u javnost procurila, podsjetimo, nakon što su Hrvatski novinari i publicisti (HNiP) pozvali Ministarstvo kulture i Vladu da slijedom svojih nadležnosti i temeljem Zakona o Hini ‘žurno provjere postupanje Upravnog vijeća, ravnateljice i glavnog urednika Hine, vezano uz informacije dobivene od članova HNiP-a da se u Hini provodi cenzura, odnosno političko pogodovanje neobjavljivanjem informacija važnih za javnost’.

Naime, oni su ustvrdili da postoje indicije za to da se u Hini provodi cenzura te da je netko zaustavio objavljivanje spomenutog teksta koji je, po njihovim informacijama, napisan i predložen za objavu 7. rujna 2016., ali je objavljen tek 18. rujna.

Njihovu objavu komentirao je, a da ga HNiP nije kontaktirao, Serđo Obratov, glavni urednik Hine, koji je u priopćenju za medije odbacio sve navode HNiP-a o cenzuri. Istaknuo je kako je tekst u radnoj verziji bio u sustavu 7. rujna i kao takav vidljiv svima te da je ukraden 9. rujna kada je objavljen na direktno.hr i maxportalu, uz popratni tekst o navodnoj cenzuri.

‘Tekst je bio u radnoj verziji i trebao je biti dorađen, što je na koncu i učinjeno te je objavljen 18. rujna kada ga je preuzelo više od dvadeset medija, a na osnovi njega HRT je radio svoj TV prilog’, kazao je za tportal Obratov.

Škugor Hrnčević, koja je Hinu vodila u dva mandata – za vrijeme Ive Sanadera i Jadranke Kosor, nije bila raspoložena za razgovor. Prvi put nam je poručila da je u bolnici na pretragama te da je nazovemo kasnije. U drugom pokušaju samo je dodala da ne može ništa komentirati jer je završila na intenzivnoj.

U međuvremenu je Ministarstvo kulture zatražilo od Hine da se očituje o HNiP-ovim navodima o cenzuri.

HNiP traži od države kažnjavanje antifa cenzora u HINI

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković s ukrajinskim ministrom obrane razgovarao i o remontu hrvatskih MiG-ova

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ i PZO/D. Jerinić, M. Karačić

Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u utorak u Banskim dvorima s ukrajinskim ministrom obrane, generalom zbora Stepanom Poltorakom, s kojim je razgovarao o političkim i gospodarskim odnosima dviju zemalja te EU-a i Ukrajine, priopćeno je iz Vlade.

Poltorak je izvijestio Plenkovića o razgovorima s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Damirom Krstičevićem o sigurnosnoj suradnji.

Hrvatski premijer je istaknuo je da su odnosi između dviju zemalja prijateljski te naglasio da postoji mogućnost za snažniju suradnju.

Foto: Hina

Hrvatska, u okviru Radne skupine za suradnju Hrvatske i Ukrajine na čelu s državnom tajnicom Zdravkom Bušić, radi na prenošenju iskustava koja ima iz procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja, čiju je 20. obljetnicu obilježila jučer, kao i prenošenju znanja u procesu približavanja Europskoj uniji, stoji u priopćenju.

Poltorak je rekao u utorak nakon sastanka s hrvatskim kolegom Krstičevićem da je pristaša poštivanja svih ugovornih obveza i po povratku u domovinu razgovarat će o nezadovoljavajućem remontu hrvatskih MiG-ova.

Dvojica ministara obratila su se novinarima nakon sastanka o suradnji obrambenih industrija na kojem je tema bio i problem MiG-ova.

Krstičević je ukrajinskog kolegu upoznao s teškoćama 12 hrvatskih zrakoplova koji su u srpnju 2015. došli s remonta u Ukrajini i samo su tri u funkciji, zbog čega je u Hrvatskoj pokrenut sudski proces protiv odgovornih.

“Pristaša sam obveza izvršavanja svih ugovornih obveza”, rekao je ministar Poltorak u izjavi novinarima.

Sporazum iz 2014. koji je bio potpisan između hrvatske tvrtke i Ukrajine “nije potpuno izvršen”, i to na “štetu hrvatske strane”, kazao je.

Ministarstvo obrane nije bilo uključeno u taj ugovor remonta, rekao je Poltorak i najavio da će “pozorno proučiti” to pitanje po povratku u Ukrajinu i razgovarati s predstavnicima tvrtke.

Poltorak je rekao da će o MiG-ovima izvijestiti na najvišoj razini.

Hrvatski mediji su tvrdili da su na MiG-ovima koje je Hrvatska zaprimila od Ukrajine “prekucani” serijski brojevi jer ne odgovaraju dokumentaciji zrakoplova ni brojevima koji su navedeni u ugovoru o remontu, kao i da ugrađeni dijelovi zrakoplova ne odgovaraju pratećoj dokumentaciji.

(Hina)

Krstičević i Poltorak o vojnoj suradnji i MiG-ovima

 

Tehnička ispravnost borbenih zrakoplova MiG-21 je dramatična!

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Butković: Projekt Pelješkog mosta ide dalje

Objavljeno

na

Objavio

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je u utorak da nema nikakvih uvjeta Europske komisije za gradnju Pelješkog mosta i da nema nikakvih zapreka da se on gradi.

U izjavi novinarima Butković je kazao da projekt Pelješkog mosta ide dalje te da je komunikacija s Europskom komisijom stalna, a pogotovo je takva bila u onoj prvoj fazi odobravanja sufinanciranja tog projekta, koja je rezultirala i pozitivnom odlukom EK u lipnju 2017. godine da se u 85-postotnom iznosu sufinancira taj projekt.

“Što se tiče ovih nekih današnjih izjava, ja moram reći da Lovrinović zaista nije dovoljno upućen ili ne zna da je Europska komisija odobrila Hrvatskoj financiranje iznosu od 357 milijuna eura projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koji ide u četiri faze”, rekao je između ostaloga Butković, reagirajući na istup saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića oko Pelješkog mosta.

Podsjetio je da je ovih dana donijeta odluka o odabiru izvođača radova, a danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude i za natječaj za nadzor radova na Pelješkom mostu.

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku (PH) Ivan Lovrinović izrazio je u utorak zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, navodeći da po njegovim saznanjima Europska komisija traži rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije “realizacije gradnje”.

“Na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade, izražavam zabrinutost za realizaciju Pelješkog mosta, jer po našim saznanjima EK pisanim putem zahtijeva rješavanje granice na moru između Hrvatske i BiH prije realizacije gradnje”, rekao je Lovrinović na izvanrednoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru te zatražio da se o svemu očituje premijer Andrej Plenković.

Butković je, pak, podsjetio da je 18. listopada predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio pismo Europskoj komisiji i njenom predsjedniku Junckeru o pojedinostima projekta te o njegovoj pripremi i provedbi. Kako je naveo, Plenković je u tom pismu izrazio pravo Republike Hrvatske da gradi most na svom teritoriju u cilju njegova spajanja, a napomenuo je i da komunikacija s Bosnom i Hercegovinom oko tehničkih karakteristika mosta traje još od 2005. godine, kako bi neškodljiv prolaz bio omogućen i kako bi BiH ostvarila svoje pravo.

Kako je naveo, Plenković se istovremeno sličnim pismom obratio i bosanskohercegovačkim visokim dužnosnicima Denisu Zvizdiću i Vjekoslavu Bevandi. Kada je u pitanju granica s Bosnom i Hercegovinom, Butković naglašava da to je bilateralno pitanje između dviju susjednih i prijateljskih država, koje nema nikakve veze s gradnjom Pelješkoga mosta.

“Preporuka Europske komisije, s čim se Hrvatska i rukovodi sve vrijeme, jest da to rješavamo u prijateljskim i dobrosusjedskim odnosima, što ćemo i dalje činiti”, poručio je Butković.

Kazao je i da nema nikakvih uvjeta iz Europske komisije, ponovivši da je donijeta odluka o financiranju Pelješkog mosta, kao i o odabiru izvođača.

“Čekamo hoće li biti žalbi, ako ne bude žalbi, brzo će se potpisat ugovor. Danas su u Hrvatskim cestama otvorene ponude za postupak za izbor nadzora za Pelješki most, dakle nema nikakvih zapreka da Hrvatska gradi Pelješki most”, rekao je ministar.

Zamoljen da prokomentira Lovrinovićevu izjavu da je na temelju ozbiljnih informacija iz samog vrha Vlade danas održao izvanrednu press konferenciju, Butković je izjavio: “Ne mogu vam komentirati o kojim informacijama i sa čime raspolaže gospodin Lovrinović, mogu vam samo reći ono sa čime sam ja upoznat. U resoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jest Pelješki most i sa svim sam pojedinostima dobro upoznat”.

Dodao je da je Europska komisija prilikom donošenja odluke o financiranju Pelješkog mosta provjerila sve. “Ona ne bi donijela odluku da postoji nešto što bi eventualno za takvu odluku bilo problematično”, zaključio je Butković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari