Pratite nas

BiH

Upute bh. Hrvatima: Kako glasovati na predsjedničkim izborima?

Objavljeno

na

Veleposlanstvo RH u BiH u petak je uputilo poziv na prethodnu/aktivnu registraciju birača za glasovanje u inozemstvu na izborima za predsjednika Republike Hrvatske. 

Vlada Republike Hrvatske je 14. studenog 2019. donijela Odluku o raspisivanju izbora za Predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati u nedjelju 22. prosinca 2019. godine.

Veleposlanstvo RH u BiH u petak je uputilo poziv na prethodnu/aktivnu registraciju birača za glasovanje u inozemstvu na izborima za predsjednika Republike Hrvatske.

Izbori za Predsjednika Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini održati će se u nedjelju 22. prosinca 2019. godine, a biračka mjesta u BiH bit će otvorena u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva Republike Hrvatske u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Tuzli, Livnu i Vitezu.

”Pozivaju se svi hrvatski državljani koji žele glasovati na biračkim mjestima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini na prethodnu/aktivnu registraciju birača”, navode iz Veleposlanstva.

Dodaju da s obzirom na mogućnost održavanja drugog kruga glasovanja koji će se, ukoliko niti jedan kandidat u prvom krugu glasovanja ne osvoji više od 50% glasova birača održati 5. siječnja 2020. godine, pozivanju se birači da se, prilikom podnošenja zahtjeva za prethodnu/aktivnu registraciju birača za prvi krug glasovanja, izjasne i za drugi krug glasovanja.

Uvjet za ostvarivanje prava na glasovanje:

  • hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj trebaju diplomatsko-konzularnom predstavništvu RH u BiH dostaviti Zahtjev za prethodnu registraciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
  • hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i koji nisu podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom trebaju diplomatsko-konzularnom predstavništvu RH u BiH dostaviti Zahtjev za aktivnu registraciju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
  • hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji su podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom, ne moraju se aktivno registrirati već će, po službenoj dužnosti, biti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne iskaznice. Ukoliko žele glasovati na području drugog diplomatsko-konzularnog predstavništva odnosno u Republici Hrvatskoj, moraju podnijet zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije.

Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije birači podnose najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu RH u BiH, odnosno nadležnom uredu uprave u Republici Hrvatskoj ako će na dan održavanja izbora boraviti u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi se podnose na jedan od sljedećih načina: osobno, putem pošte, telefaksa ili e-pošte.

U svim slučajevima podnositelji zahtjeva mora vlastoručno potpisati svoj zahtjev za prethodnu/aktivnu registraciju te priložiti presliku valjanog osobnog identifikacijskog dokumenta (putovnica ili osobna iskaznica).

Podsjećaju birače koji imaju vjerodajnice i pristup aplikaciji e-Građani da zahtjev za privremeni upis, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju mogu podnijeti putem iste. Rok do kojeg birači mogu podnositi zahtjeve za upis, dopunu ili ispravak registra birača (završetak prethodne/aktivne registracije) je srijeda 11. prosinca 2019. godine.

Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije mogu se dobiti u diplomatsko konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, a dostupnu su i na internetskoj stranici Ministarstva uprave Republike Hrvatske.

Popunjen i potpisan zahtjev potrebno je dostaviti na jednu od sljedećih adresa:

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, Ulica maršala Tita 28, 71000 Sarajevo Faks.: +387 33 650 328; +387 33 472 434 E-pošta:; [email protected]; [email protected]

Generalni konzulat Republike Hrvatske u BiH, Banja Luka, Milana Kranovića 1, Banja Luka Faks: + 387 51 258 667; +387 51 259 301 E-pošta: [email protected]

Generalni konzulat Republike Hrvatske u BiH, Mostar, Zagrebačka 8, 88000 Mostar Faks: + 387 36 315 630 E-pošta: [email protected]

Generalni konzulat Republike Hrvatske u BiH, Tuzla, Kazan mahala 1, 75000 Tuzla Faks: + 387 35 258 350; + 387 35 306 607 E-pošta: [email protected]

Konzulat Republike Hrvatske u BiH, Livno, Trg žitarnica bb, 80101 Livno Faks: + 387 34 206 332 E-pošta: [email protected]

Konzulat Republike Hrvatske u BiH, Vitez, Franšizni centar BiH, Poslovni centar 96 broj 2, 75250 Vitez Faks: +387 30 719 209 E-pošta: [email protected]

Hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a nisu se aktivno registrirali i nemaju e-osobnu iskaznicu s prebivalištem u Bosni i Hercegovini mogu na dan održavanja izbora ostvariti svoje pravo glasovanja potvrdom koju izdaje diplomatsko-konzularno predstavništvo RH u BiH, priopćeno je iz Veleposlanstva RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dr. Dragan Čović: Ako želimo kandidatski status, mi u BiH moramo napraviti iskorak

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH dr. Dragan Čović boravi u Bruxellesu gdje sudjeluje u nizu sastanaka sa čelnicima Europske unije, a prije svega sa čelnicima parlamenata zemalja EU.

U razgovoru za Klix.ba govorio je o ključnim temama koje su na dnevnom redu, s fokusom na uvijete za kandidatski status BiH.

“Osnova svih naših sastanaka, a samo danas ćemo ih imati sedam ili osam, je kandidatski status BiH. A kako bi to naglasili i konačno tu temu vratili u fokus, naše sugovornike smo željeli informirati o stanju u BiH, s obzirom da je mnogo novih ljudi u EU nakon izbora za Parlament Europske unije.

Kolega Denis Zvizdić, koji je također ovdje i ja smo naglasili iskorak u pogledu uspostavljanja Vijeća ministara i rada Parlamenta BiH. Istakli smo našu novu agendu i uz sve ono što želimo uraditi doma, u prvi plan želimo staviti europske integracije”, kazao je dr. Čović na početku razgovora.

Domaćine u Bruxellesu je zanimalo kako BiH sada stoji u pogledu NATO saveza, ali i generalno funkcioniranja vlasti nakon izbora.

“Dosta smo razgovarali sa predstavnicima EU koji se vežu za Europsku pučku stranku, jer i kolega Zvizdić i ja dolazimo iz stranaka koje pripadaju toj porodici pučana. Ja sam mnogo govorio o izmjenama Izbornog zakona, a tu su bila i ona pitanja o izborima u Mostaru, što ih je zanimalo. Naglasili smo da pokušavamo sa SDA naći jedno zajedničko rješenje i za Mostar, ali i za Dom naroda, ali i Predsjedništvo”, poručio je.

Dr. Čović je za Klix.ba potvrdio da bi se naredni sastanak s čelnicima SDA o izmjenama Izbornog zakona trebao održati sredinom veljače u Mostaru.

“Do trećeg mjeseca ćemo se pokušati usuglasiti o najvažnijim pitanja za Izborni zakon, ali i za rekonstrukciju Vlade FBiH, formiranje novih ministarstava preimenovanjem nekih starih i sl.

Vrlo afirmativno smo govorili o onome što mi želimo uraditi, ali smo naglasili da želimo da Europska unija kroz sva svoja tijela prepozna potrebu da BiH dobije kandidatski status što prije. Mi trebamo dobiti jedan vjetar u leđa i ne treba nas vezivati uz Sjevernu Makedoniju i Albaniju”, istakao je dr. Čović.

Kada je riječ o pregovorima sa SDA u vezi Izbornog zakona nakon optimistične najave iskoraka, iz stranačkih središnjica su nedavno poslane poruke koje ne djeluju da vode ka rješenju i kompromisu.

“U najkraćem, mi ako to želimo do kraja ožujka možemo završiti priču o Izbornom zakonu na ovoj razini, dakle Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo. Naravno postoje i neki drugi pogledi, ali to nam danas nije prioritet, nego hajdemo dogovoriti je li imamo izbore u Mostaru. Želimo da ti izbori budu uvezano kroz naš Izborni zakon, koji će se usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne bilo kakvim nametanjem.

Bilo kakvo nametanje, da nam sutra netko ne bi spočitavao da je visoki predstavnik nametnuo rješenja. Mi smo u ovoj pauzi u zadnjih desetak dana dogovorili da na razini Mostara jedna grupa ljudi radi i razmjenjuje te informacije. Jer mi ne pričamo samo o Izbornom zakonu za Mostar, mi ne pričamo samo o tome kako izabrati 35 vijećnika za Gradsko vijeće, što je odluka Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu.

SDA želi pričati o reorganizaciji grada i sad se bavimo time, kako bi se uvele neke preinake da bi se na lokalnoj razini vidjela konstitutivnost naroda. Naš stav je da kada već pričamo o tome na taj način, onda trebamo odluke Ustavnog suda implementirati i kada je u pitanju Dom naroda, ali i Predsjedništvo jer želimo da se to rješava u paketu”, poručuje lider HDZ-a.

S druge strane SDA je poručila da ako ne bude priče o izmjeni Statuta Grada Mostara i reorganizacije, da oni ne žele sudjelovati  u razgovorima o Izbornom zakonu.

“Tu se sad nalazimo i sva pitanja i interese pokušavamo sagledati. U Mostaru tijekom veljače ćemo imati novi sastanak, pa ćemo vidjeti gdje smo. Ako se dogovorimo onda bi do kraja travnja imali vremena da predstavncima EU pošaljemo poruku da smo napravili iskorak i da onda možda u svibnju u Zagrebu na Samitu EU dobijemo posebno mjesto”, smatra dr. Čović.

Dr. Čović za Klix.ba naglašava da je stav EU jasan, a to je da ukoliko naša država ne napravi iskorak, ne može očekivati da se omogući drugačiji pristup.

“Mi već duže vremena imamo komunikaciju sa čelnicima EU. Ako počnemo govoriti jednim glasom možemo očekivati iskorak. Izborni zakon bi sve relaksirao i već u svibnju bi imali napredak i mnogo brže bi mogli izlobirati kandidatski status”, kazao je dr. Čović.

Jedna od tema u razgovorima HDZ-a i SDA je i formiranje Vlade FBiH.

“Primarna tema kada je u pitanju Vlada FBiH je preustroj Vlade, odnosno formiranje novih ministarstava. Imamo izaslanstva koja to vode. To su gospoda Fadil Novalić i Marinko Čavara. Mislim da ćemo se tu dogovoriti, da dobijemo dva ili čak možda i tri nova ministarstva, a neka druga da spojimo. To smo planirali u Parlamentu FBiH završiti do kraja ožujka, jer treba mijenjati Zakon o Vladi FBiH i Zakon o ministarstvima. To je razlog i pregovora, jer da ne bismo sada imenovali neke ljude, a kasnije radili reorganizaciju. Kada to završimo i Izborni zakon, Vladu FBiH ćemo završiti bez problema”, kaže predsjednik HDZ-a BiH dr. Čović.

Ulazak SNSD-a u vlast u FBiH i to na poziciju potpredsjednika FBiH je još jedan kamen spoticanja, s obzirom na stav SDA. Kako vi gospodine Čoviću gledate na to pitanje.

“Ako želimo zajednički raditi na razini BiH, onda treba na sličan način razmišljati i u Republici Srpskoj, kada su u pitanju predstavnici HDZ-a i SDA i u FBiH kada je u pitanju SNSD. Tu temu nismo još otvorili, ali i to će se vrlo brzo dogoditi”, istaknuo je.

I u konačnici nova vlast na državnoj razini već ima određene dileme kod imenovanja čelnih ljudi nekih agencija, a prije svega kada je riječ o SIPA-i OSA-i.  kakav je vaš stav povodom imenovanja direktora OSA-e, s obzirom da se već spominje da će na toj poziciji ostati Osman Mehmedagić, kao prijedlog SDA.

“Ne radi se tu o bilo kojoj osobi, već o agencijama. U SIPA-i je istekao mandat, proveden je natječaj i to je to. Naravno ima tu i politička igra gdje se predloži jedan predstavnik u SIPA-u, a onda da se na prvoj narednoj sjednici Vijeća ministara uvrsti da to ide šire. Ja sam uvjeren da će to ići u paketu. Ali ne samo to. Nijedna od ovih institucija nije zajamčena bilo kojem narodu. Dakle tko kaže da će OSA pripadati bošnjačkom narodu uopće.

Dakle ja ne bih sada ta pitanja otvarao. Trebamo sjesti, predstavnici svih stranaka i dogovoriti, ne samo to, već i druga pitanja, jer imamo desetak imenovanja koja nas čekaju. Čelnici vodećih stranaka trebaju sjesti u narednih deset dana i otvoriti ta pitanja, kako bi olakšali našim ljudima u Vijeću ministara da to završe”, zaključio je dr. Čović u razgovoru za Klix.ba.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Novi problemi u BiH: Nema novca za policajce koji nadziru granicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Vlasti u Bosni i Hercegovini od veljače će biti suočene s dodatnim problemima u osiguranju granice od ilegalnih migracija jer ostaju bez dijela novca koji je dosad osiguravala Međunarodna organizacija za migracije (IOM), ustvrdio je u utorak predsjednik vlade Republike Srpske Radovan Višković.

On je novinarima kazao kako njegova vlada od 1. veljače više neće biti u prilici slati entitetske policajce kao ispomoć Graničnoj policiji BiH jer su od IOM-a dobili obavijest kako ta organizacija prestaje osiguravati novac za njihov smještaj i prehranu.

Vlasti RS navodno nemaju novca da to same financiraju, a procjena je kako za policijska pojačanja iz RS-a radi nadzora granice sa Srbijom i Crnom Gorom godišnje, samo za smještaj i prehranu, valja osigurati četiri milijuna konvertibilnih maraka (oko dva milijuna eura).

Policajci iz RS pomagali su Graničnoj policiji BiH, koja sama nema dovoljno ljudi za učinkoviti nadzor granice, jer joj trenutačno nedostaje više od 500 ljudi predviđenih postojećom sistematizacijom, no procjene su kako bi za učinkovito funkcioniranje ove policijske agencije trebalo ukupno 1200 dodatnih policajaca.

Cijeli granični pojas između BiH i Srbije i Crne Gore dio je teritorija koji po unutarnjoj administrativnoj podjeli pripada RS. Vlasti tog entiteta već godinama odbijaju dopustiti da i policajci iz Federacije BiH sudjeluju u zaštiti granice i tvrde kao bi to bilo kršenje Daytonskog sporazuma.

“U Daytonskom sporazumu jasno piše da ni policija jednog entiteta niti županija ne može prelaziti u drugi entitet bez suglasnosti tog entiteta. Takve suglasnosti iz RS nema i neće je ni biti jer time na sve načine pokušavaju destabilizirati RS”, izjavio je ranije član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentirajući ponudu da policajci iz Federacije također štite državnu granicu.

Sada kada su suočeni s posljedicama takve politike entitetski premijer Višković odgovornost prebacuje na međunarodnu zajednicu. “Ovo pokazuje u kakvim uvjetima funkcionira BiH. Oni koji se zaklinju da pomažu, uskraćuju pomoć BiH kada joj je ona najpotrebnija”, potužio se Višković.

Ukoliko se problem ne riješi na neki drugi način policajci iz RS, najavio je Višković, povući će se unutar teritorija entiteta te tamo “dubinski” pokušati kontrolirati ilegalne migracije.

Vlasti u BiH procjenjuju kako se s prvim danima proljeća može očekivati novi migrantski val iz Srbije i Crne Gore, kao i to da će stotine ilegalnih migranata, koji zimske mjesece provode u prihvatnim centrima kod Sarajeva, uskoro nastaviti svoj put ka Zapadu odnosno nastojati prijeći granicu s Hrvatskom.

Posebni stožer za pitanja ilegalnih migracija pri vladi Unsko-sanske županije u ponedjeljak je upozorio kako je na to područje od početka godine došlo oko 1800 novih ilegalnih migranata.

Za njih nema mjesta u prihvatnim centrima u Bihaću i Velikoj Kladuši pa borave u napuštenim i ruševnim objektima.

“U migracijskim centrima sada imamo oko 3600 migranata, a imamo veliki broj onih koji borave u napuštenim objektima u Velikoj Kladuši, Bihaću, Bužimu, Cazinu”, opisao je trenutačno stanje miniustar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari