Pratite nas

Hrvatska

Ured za Hrvate izvan Hrvatske: potpisani ugovori o stipendijama za učenje hrvatskog

Objavljeno

na

U Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske svečano su potpisani ugovori o dodjeli stipendija za učenje hrvatskog jezika s potomcima hrvatskih iseljenika, a državni tajnik Ureda Zvonko Milas primio je Frances Marie Anne Perez Chocano iz Perua, koje je završila tečaj i primljena je u hrvatsko državljanstvo.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas u petak je, povodom primitka u hrvatsko državljanstvo, primio Frances Marie Anne Perez Chocano iz Perua s obitelji.

Perez Chocano, podrijetlom s otoka Brača, posljednjih je pola godine boravila u Hrvatskoj gdje je, zahvaljujući stipendiji Ureda učila hrvatski jezik.

„Od srca vam se zahvaljujem na svemu. Bez potpore Ureda sve bi išlo putno teže“, izjavila je Perez Chocano, koja je izrazila želju ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj.

Čestitajući joj, državni tajnik Milas izrazio je uvjerenje kako su, uz veliku ljubav koju osjeća za domovinu svojih predaka, stečenim državljanstvom i znanjem hrvatskog jezika stvoreni uvjeti za njezin ostanak. Milas je uvjeren, rekao je, da će svoje znanje i sposobnosti iz područja poduzetništva i administracije uložiti u izgradnju svoje, ali i bolje budućnosti naše zajedničke domovine Hrvatske.

Državni ured za akademsku 2017/18. odobrio 232 stipendije, najviše do sada

Za akademsku 2017./18. godinu Ured za Hrvate izvan Hrvatske odobrio je za 170 polaznika ukupno 232 stipendije, i to 88 zimskih, 134 ljetnih i 10 za internetsko učenje hrvatskoga jezika. To je dosad najveći broj odobrenih stipendija za jednu akademsku godinu. Tečaj hrvatskog jezika će 99 stipendista pohađati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 56 stipendista u Splitu i sedmero u Rijeci.

Ugovore o dodjeli stipendija u Uredu su potpisali potomci hrvatskih iseljenika iz Čilea, Argentine, Urugvaja, Brazila, Paragvaja, Bolivije, Perua, Venezuele, Mađarske, Austrije i Australije.

Programom učenja hrvatskoga jezika na Filozofskim fakultetima u Zagrebu, Splitu i Rijeci, omogućuje se pripadnicima hrvatskog naroda iz cijeloga svijeta učenje i upoznavanje hrvatskog jezika, pisma i njegovanje hrvatske kulture i nacionalnog identiteta, kao i promicanje suradnje i povezanosti između Republike Hrvatske sa iseljenim Hrvatima i njihovim potomcima.

Istodobno se potiče povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Hrvatsku, a onima koji su se već vratili u daljnjoj integraciji u gospodarski i društveni život, priopćio je Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske.

(Hina)

Državni tajnik Milas primio novu hrvatsku državljanku – Marie Anne Perez Chocano iz Perua sa obitelji

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Povijesna hodnja Puma od Našica do Varaždina

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume Gardijske oklopno-mehanizirane brigade u srijedu, 12. prosinca 2018., krenuli su iz vojarne 132. brigade Hrvatske vojske u Našicama na hodnju do vojarne 7. gardijske brigade Pume u Varaždinu, priopćio je MORH

Hodnja u dužini od 184 kilometra simbolizira povratak Puma u Varaždin nakon deset godina i odvijat će se u sedam etapa: – Našice – Kutovi, Kutovi – Slatina, Slatina – Virovitica, Virovitica – Đurđevac, Đurđevac – Koprivnica, Koprivnica – Ludbreg i Ludbreg – Varaždin.

Pripadnici 2. mehanizirane bojne Pume danas će prehodati prvu etapu hodnje od Našica do Kutova u duljini od 25 kilometara, a završetak hodnje predviđen je u utorak, 18. prosinca u vojarni 7. gardijske brigade Pume u Varaždinu.

Na putu prema vojarni, pripadnici Puma proći će kraj Spomen obilježja Puma u Varaždinu gdje će položiti crvenu ružu za sve poginule pripadnike 7. gardijske brigade Pume.

Na ispraćaju pripadnika Gombr-e na hodnju u vojarni 132. brigade Hrvatske vojske u Našicama nazočili su zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Siniša Jurković, zapovjednik Gombr-e brigadir Mijo Validžić i gradonačelnik grada Našica Josip Miletić.

Zapovjednik HKoV-a general Jurković je u ime Ministarstva obrane RH, Glavnog stožera Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske zahvalio svim pripadnicima Gombr-e koji su se odlučili na simboličnu hodnju povodom povratka Puma u Varaždin istaknuvši: “Hrvatskom vojniku nije ništa teško i budite ponosni na sebe”.

Zapovjednik Gombr-e brigadir Validžić je u svom obraćanju rekao: “Ovom hodnjom pokazat ćemo hrvatskom narodu da je hrvatski vojnik uvijek spreman na sve zadaće pa tako i na ovu, neka nam sve ove dane u mislima budu poginuli hrvatski vitezovi poginuli u Domovinskom ratu, hodajmo njima u čast”.

Prisutnima se obratio i zapovjednik 2. mehanizirane bojne Pume bojnik Zlatko Iživkić koji je u ime bojne i brigade zahvalio gradu Našicama na gostoprimstvu.

Foto: OSRH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari