Pratite nas

Kultura

Uručeno priznanje Stipi Božiću – Junak Domovinskoga rata

Objavljeno

na

U dvorani Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu svečano je uručeno priznanje Junak hrvatskog Domovinskoga rata – Stipi Božiću, koje tradicionalno dodjeljuje Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.), u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz Domovinskog rata.

Priznanje je ovom velikim čovjeku, humanisti i sudioniku Domovinskoga rata, u kojem je sudjelovao zajedno sa svojim sinom, uručio Mladen Pavković, predsjednik UHBDR91., koji je među ostalim rekao da oni dodjeljuju ovakva priznanja da se ne zaborave istaknuti hrvatski branitelji, ali i da podsjete sve najvažnije državne institucije da i one napokon shvate, 25 godina nakon agresije na Republiku Hrvatsku, da je naša država jedna od rijetkih koja je pobijedila u ratu (trostruko jačeg neprijatelja) a da službeno (!) još uvijek nema ni jednog junaka, ali ni izdajice i ratnog profitera.

Na svečanosti još su govorili i Dinko Tandara, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja, Ivica Matošević, predsjednik UDVDR RH- Podružnice Grada Zagreba, Vinko Prizmić, predsjednik Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), dramski umjetnik Vedran Mlikota i drugi. U umjetničkom dijelu programa sudjelovao je Željko Krušlin – Kruška, dok je voditeljica bila Kostadinka Velkovska.

Predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja Dinko Tandara složio se da je žalosno i nedopustivo što nismo još i oficijelno proglasili Junake Domovinskoga rata, ali da je ovo priznanje uistinu došlo u prave ruke, čovjeku koji se borio za Hrvatsku na bojištima, ali i naglašavajući  značaj relativno male Hrvatske i na najvišim planinama svijeta. Naime, Božić je početkom devedesetih prvi donio hrvatsku zastavu i na Mount Everest, što su zabilježili i svjetski mediji, još u vrijeme kad Slovenci nisu ni imali svoju zastavu!

Vinko Prizmić je rekao da je ovo priznanje i samoj Gorskoj službi spašavanja, koja se na određeni način još uvijek nalazi „u ratu“, u borbi za živote stotine, pa i tisuće ljudi, a u čemu je svoj obol dao i Stipe Božić, dok je Ivica Matošević u ime organizatora podsjetio da je Božić dragovoljno pristupio obrani Domovine još u u rujnu 1991., da je bio pripadnik sinjske brigade , ali i „Pauka“. Iz sustava Oružanih snaga RH otišao je u činu profesionalnog časnika, satnika  tijekom 1993. S njim, kao što smo rekli, bio je i njegov sin Joško (koji je na žalost kasnije poginuo u prometnoj nesreći).

  • „Gospodine Božiću, prepoznali smo vaše dostojanstvo, humanost i plemenitost kao čovjeka i hrvatskog domoljuba, ali i vašu odgovornost u zdravom buntovništvu protiv nepravde i zločina. Drago nam je da i danas ne posustajete u dobrim djelima, koja su i vas i vašeg sina krasile i kao hrvatskog ratnika – kazao je Matošević.

Iznimno skroman i samozatajan, Stipe Božić, nije krio svoje oduševljenje.

  • Lijepo je kad drugi primijete tvoja dobra djela – čuli smo od ovog uistinu velikog čovjeka.

Na kraju svečanosti, kojoj su bili nazočni i učenici, što je posebno obradovalo branitelje, Božić  je održao  i iznimno zanimljivo predavanje – „Sedam vrhova“.

UHBDR91.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MOJ HRVATSKI

Objavljeno

na

Objavio

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari