Pratite nas

Naši u svijetu

Urugvajski José Mujica – najuzorniji predsjednik na svijetu

Objavljeno

na

Urugvajski predsjednik José Mujica: On daruje svoju plaću, stotinama siročadi dozvoljava živjeti u njegovoj kući i vozi stari auto „bubu“ – najskromniji predsjednik na svijetu.

Najuzorniji predsjednik

jose mujica2Nazivaju ga najsiromašnijim predsjednikom na svijetu. Pri tome Urugvajski predsjednik José Mujica, zvan “El Pepe”, zarađuje preračunato 12.500 $ iznimno dobro, ne samo za odnose u Urugvaju. Samo, on uopće ne zadržava novac: 90 posto svoje plaće, daruje dobrotvornim organizacijama, za sebe zadržava samo 800 eura.

“Taj iznos je u redu.”, objasnio je Mujica. “Većina stanovnika Urugvaja zarađuje još manje, tako da bi to trebalo biti dovoljno i za mene.” Stav koji našim političarima vjerojatno nije osobito uvidan.

Čak je i njegov nastup neobičan. Dok predsjednici ostalih zemalja​u dizajnerskim odijelima stoje u središtu pozornosti i daju se okolo voziti u luksuznim limuzinana, Mujica vodi život bez osobitosti. On vozi staru volkswagenovu “bubu“, prima šefove država u sandalama i odbija se preseliti u predsjedničku palaču, već sa suprugom i tronožnom kujom Manuelom, živi na malom, starom seoskom dobru. Tamo prima novinare najvećih novina u svijetu, pokatkad i u gumenim čizmama.
“Ja se ne moram oblačiti kao predsjednik. Ja jesam, tko jesam.” – kaže suho.

Ne osjeća se siromašnim, već nedostatak vlasništva osjeća kao slobodu. “Ja nisam siromašan. Siromašniji je onaj, koji jedino radi, da vodi skup život i stalno stremi postići još više.”
Kritičari mu predbacuju samopredstavljanje – on sam kaže, da želi prethoditi dobrim primjerom i sam biti primjer življenja svojih vrijednosti.

Uruguayski predsjednik je nekadašnji borac otpora

Mujica ne razmišlja kao Robin Hood tek od njegovog izbora za predsjednika. To mu je već bilo donijelo 14 godina zatvora, od kojih je 7 proveo u samici. Jose Mujica je bivši gerilski borac i suosnivač slavne skupine revolucionara Tupamaros, koji su bili poznati po krađi kamiona punih robe, koju su razdijelili u sirotinjskim četvrtima.
“El Pepe” je dva puta pobjegao iz zatvora, prije nego što je na nekoliko godina stavljen u samicu i bio mučen.
“Godine u samoći su bile te, koje su vjerojatno najviše utjecale na mene”, rekao je Mujica. U samici nije sedam godina smio govoritis nikim, niti pročitati jednu jedinu knjigu. “Sve sam stalno morao ponovo osmišljavati, da ne poludim.” U to vrijeme je odlučio, odreći se kako materijalnoga, tako i oružane borbe.

Otpušten iz zatvora, ostao je vjeran svojim idealima, ušao u politiku i ubrzo postao simbol.
Poslije izbora je učinio zadivljujuće stvari, čak i posve neočekivane – kao što je potpuna legalizacija marihuane – u prvoj zemlji na svijetu.

Naprijed s dobrim promjerom

Njegovo odbijanje da se preseli u razmetljivu predsjedničku palaču, svakako je izraz njegovih ideala, ali i uspješan reklamni potez. Mujica želi bogatim ljudima i globalnoj političkoj i gospodarskoj eliti primjerom pokazati, da bogatstvo obavezuje. Zato također daruje skoro svoju cijelu plaću.

Prije nekoliko dana je Mujica luksuzni ljetnikovac koji pripada uredu predsjednika, otvorio za 100 sirijskih siročadi. Simbolična gesta koja bi trebala “motivirati sve zemlje svijeta, da preuzmu odgovornost za ovu katastrofu”, kako je objasnila njegova supruga. Posebno genijalni reklamni potez u višestrukom smislu, jer bi kako je normalno – sve potrebe djece, kao osobne goste predsjednika – morala podmiriti državna blagajna. Gotovo ironičan indirektni udarac državnim prijemima zapadnih zemalja, koji koštaju na tisuće dolara.

Ovaj korak je prije svega poruka svijetu. Više od 2 milijuna Sirijaca su trenutno u bijegu i Njemačka je jedina velika industrijska nacija koja se do sada otvorila za te ljude – Libanon je prihvatio 1.000.000 izbjeglica, Jordan 600.000, Turska 700.000, Njemačka 5000, Brazil 2000. S.D. samo 31.

Funkcija uzora

Jose Mujicas nas podsjeća na uzor državnog vođe, koji sam oživotvoruje i utjelovljuje svoje ideale. Dok u ovoj zemlji (Njemačka) političari proglašavaju da se mora “stegnuti remen”, a sebi sami povećavaju prihode, Mujica pokazuje da se s odgovornošću također može drugačije odnositi i nudi nadahnjujući politički uzor, koji se u Europi uzalud traži.
Njegove akcije mogu dijelom biti usmjereni reklamni potezi – što mu se u više navrata predbacilo – usprkos toga je još uvijek vjerodostojniji od skoro svih svojih kolega.

Izvornik:
sein.de

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Windsor Canada – Predstavljena 134-ta braniteljska predstava

Objavljeno

na

Objavio

Topli dani su iza nas, jesen nam je opet zakucala na vrata. U jesen se čini da Bog zaodijeva zemlju u mnoštvo boja. Nažalost, za nas Hrvate, jesen
prikazuje crnu boju, i stare rane od 90-tih godina. Tada se prisjećamo najveće tragedije Hrvata modernoga vremena: Domovinski rat i pad grada Vukovara. I ove godine, kao i svih proteklih godina, smo zapalili svijeće za sve žrtve domovinskog rata. Po 134-ti put, produkcija filma “Bitka za Vukovar” se  održala u našim župnim prostorijama te izazvala veliku pozornost I oduševljenje publike.

Iz Hrvatske su nam stigli branitelji domovine i grada Vukovara g. Damir Plavšić, g. Damir Markuš i g. Viktorin Juric koji neumorno putuju svijetom da bi is#na o domovinskom ratu bila ispričana. Spektakl “Bitka za Vukovar” u Windsoru je bio jedan od četiri uprizorenja održana u Kanadi koju je turneju organizarala Kanadsko Hrvatska Gospodarska Komora a pogledalo ga je preko 3000 ljudi. Uz branitelje je ovom događaju nazočio i gradonačelnik Vukovara g. Ivan Penava.

Prije Vukovarske večere, održana je sveta misa zadušnica za sve žrtve domovinskog rata, a misno slavlje je predvodio kustos hrvatskih franjevaca u Kanadi i
Americi, naš fra Jozo Grbeš. Vukovarksi branitelj Viktorin Jurić je nosio uskrsnu svijeću kao simbol novoga života i svijetla koja daje nadu i rasvjetljuje tamu u našim srcima.

U tihoj i mračnoj dvorani, gradonačelnik g. Ivan Penava je zapalio svijeću od uskrsnoga svijetla, a potom su od njega zapalili svoje svijeće naši branitelji, a od branitelja i naši uzvanici redom. Iz tišine i mraka, naša tamna dvorana je zasjala i pretvorila se u jedno veliko svijetlo. Dok su svi prisutni palili svijeće, Klapa Kartolina je pjevala Bože čuvaj Hrvatsku.

Iako je bio radni dan, dvorana je bila prepuna. Služila se zajednička večera, a potom je išla glazbeno-scenska produkcija ‘Bitka Za Vukovar”. Cilj predstave
je da se educira naša mladež o domovinskom ratu, jer neznaju gotovo ništa. Tijekom predstave, kombinacijom vizualnih, svijetlosnih, i zvućnih efekata,
imali smo dojam kao da se nalazimo u ratnom Vukovaru. Sudjelovale su sve grupe naše folklorne skupine ‘Kardinal Alojzije Stepinac’ koja nosi ime velikog hrvatskog mučenika. Nažalost, mi smo narod koji ima previše mučenika. Ova manifestacija je održana večer uoči suđenja našoj hercegovačkoj ‘Šestorki’. Tada nismo ni slutili kakvu vijest nam donosi jutro, i da ćemo opet iznova potrnuti u bolnoj spoznaji da se redu hrvatskih mučenika pridružio još jedan …

U sklopu programa predstavljene su dvije knjige koje su napisali branitelji Vukovara. Damir Plavšić u svojoj knjizi ‘Bitka za Vukovar – Ne plaći, moj dobri
anđele’ iznosi 10 priča o događajima na Vukovarskom ratištu. Knjiga “58” HOS u obrani Vukovara i Bogdanovaca, autora Damira
Markuša iznosi događanja od momenta dolaska u Vukovar i Bogdanovce i opisuje svakodnevnicu koja je bila izražena u neprekidnom ratovanju i pogibijama.

Bila je to večer prolijevenih suza ali ponosnih srca, večer sjećanja i prelijepog druženja, pogotovo na kraju kad je naša mladež zapjevala ‘Lijepa li si’ skupa s braniteljima. Branitelj Damir Plavšić te večeri nam je rekao da smo zajedno stvorili Hrvatsku. Branitelji su bili hrabri i snažni, a mi ponosni.
Dijaspora je uvijek stajala iza naših branitelja, i dala podršku u teškim trenucima. Pa tako i ovu večer, pokazali smo našim braniteljima, našim herojima, da ih volimo, poštujemo i cijenimo i da stojima iza njih u ovoj tihoj i nenaoružanoj borbi koja se vodi protiv njih, i protiv svih hrvatskih domoljuba.

Autor: Diana Grbešić

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Treći hrvatski iseljenički kongres održat će se u Osijeku

Objavljeno

na

Objavio

Treći hrvatski iseljenički kongres održat će se u Osijeku od 29. lipnja do 1. srpnja iduće godine pod motom “Odlazak-ostanak-povratak”, objavio je Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva.  Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora Kongresa dr.sc. Marin Sopta kaže kako su kongres posvetili razlozima odselidbe i neatraktivnosti povratka.

– Nastavno na našu inicijativu pokretanja iseljeničkih kongresa sa svrhom propitkivanja najvažnijih područja iseljeničkog iskustva i odnosa s Hrvatskom, Treći hrvatski iseljenički kongres posvetili smo razlozima odselidbe i neatraktivnosti povratka. Potaknut ćemo istraživanja među hrvatskim iseljenicima različitih generacija kako bi se doznalo zašto i kada su napustili domovinu? Kakva su njihova iskustva u novim sredinama? Planiraju li se vratiti u domovinu i pod kojim uvjetima bi se odlučili na taj korak? Jesu li zadovoljni politikom Republike Hrvatske spram hrvatskih iseljenika? Imaju li konkretne primjedbe i prijedloge državnim vlastima u Republici Hrvatskoj za kvalitetniju i učinkovitiju suradnju na relaciji domovina i iseljeništvo – kaže Sopta, piše Fenixmagazin.de

Kao i u slučaju prethodna dva kongresa, i na Treći hrvatski iseljenički kongres organizatori pozivaju znanstvenike i stručnjake koji se bave temom proučavanja hrvatskog iseljeništva iz iseljeništva i domovine, ali i poslovne ljude i povratnike u domovinu da predstave svoje aktivnosti, istraživanja te osobna iskustva pri realizaciji projekata i poduzetničkih aktivnosti u Hrvatskoj.

– I ovoga puta organizirat ćemo posebne panele na kojima će nastupiti najuspješniji poslovni ljudi iz Hrvatske koji će svojim primjerima dokazati potencijalnim investitorima i povratnicima iz iseljeništva da bez obzira na ekonomsku krizu kroz koju prolazi Hrvatska postoji veliki potencijal za njihova ulaganja u hrvatsko gospodarstvo – otkriva Sopta.

Rad kongresa planirana je u dva dana tijekom kojih će se na panelima obraditi pitanja i teme o hrvatskim iseljenicima kao potencijalnim pokretačima ekonomske i demografske obnove Hrvatske, potom odnosi između hrvatskih iseljenika, povratnika u domovinu i domaćeg stanovništva u gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i općenito u društvenim procesima razvoja hrvatskog društva.
Bit će govora i o novčanim doprinosima i direktnoj investiciji hrvatskih iseljenika u domovini i osnivanju Hrvatsko iseljeničkog fonda za potrebe iseljeničkih investicija.

Govorit će se i o državnim beneficijama  hrvatskim iseljenicima kao poticaj za razvoj hrvatskog gospodarstva, integracijskim izazovima hrvatskih iseljenika u domovinu, državnoj strategiji  Republike Hrvatske spram iseljenika (analiza dosadašnje politike, iskustva – prijedlozi za unapređenje suradnje između domovinske i iseljene Hrvatske), usvajanju sustava elektronskog glasovanja za iseljenike te većoj zastupljenosti predstavnika iseljeništva u Hrvatskom saboru.

Obradit će i teme mapiranja nužnih pretpostavki za povratak dijela iseljenika (politika, institucije, društvo), kulture  (umjetnost i baština) i potencijali kulturne i kreativne industrije u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske, digitalno okruženje i razvoj IT industrije – mogućnosti nacionalnih i globalnih integracija.

Više o Trećem Hrvatskom iseljeničkom kongresu doznajte na: www. crodiasporaconference.com.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari