Pratite nas

Zanimljivosti

Uskoci inspiracija za novi svjetski bestseler

Objavljeno

na

Jedan od najpoznatijih pisaca fantastike na svijetu, Guy Gavriel Kay, svoju novu knjigu napisao je inspiriran uskocima. Kako navodi u članku za Hodderscape, ideju za to dao mu je izdavač Neven Antičević tijekom Kayeve turneje po Hrvatskoj.

‘Išli smo na dalmatinsku obalu gdje sam predstavljao najnoviju knjigu na okupljanju knjižničara. (…) Uživao sam u okolišu, zavojima na cesti i razgovoru, pokušavajući ignorirati brzinomjer. Odjednom, odnikuda, Neven je ustvrdio: ‘Znam! Moraš iduću knjigu napisati o uskocima!’

[ad id=”93788″]

Antičević je Kayu objasnio kako je riječ o grupi ponosnih ratnika koji su napadali strane brodove i konvoje. Kada je Kay godinama kasnije ponovo boravio u Dalmaciji, ponovo su ga nagovarali da napiše knjigu o uskocima. Napisao je dvije knjige inspirirane Kinom. Kada je završio drugu knjigu, prisjetio se uskoka. Pročitao je knjigu i nekoliko članaka o njima. Nešto se počelo ‘kuhati’. Nakon toga, naručio je i nekoliko knjiga o Dubrovačkoj Republici. Tijekom posjete Veneciji je odlučio.

‘Želio sam napisati knjigu o graničnim područjima u vrijeme velikih ratova između carstava i religija, ali s protagonistima koji nisu potentne, dominantne figure u konfliktu, vojno ili politički. Umjesto toga, bit će to muškarci i žene koji žele oblikovati (ili kontrolirati) svoje živote kroz i kraj rubova takvog rata’, piše Kay.

Autor bestselera i nositelj najvišeg kanadskog civilnog odlikovanja

Kanađanin Guy Gavriel Kay (62) je napisao 12 bestselera. Nositelj je najvišeg kanadskog civilnog odlikovanja. Njegova djela prevođena su na više od 25 jezika. Jedan je od urednika Tolkienovog ‘Silmarilliona’, izdanog nakon smrti poznatog autora.

0-1461575661[ad id=”93788″]

Uskoci su bili starosjedioci raseljeni pred osmanskom opasnošću te prognanici i prebjezi iz krajeva pod osmanskom vlašću, koji su ‘uskočili’ k posadama hrvatskih graničnih utvrda te s njima nastavili borbu protiv Osmanlija. Prognanici plemenita podrijetla oblikovali su u Klisu i Senju novi način ratovanja i nove društvene vrijednosti. Tako se oblikovao poseban, uskočki kodeks časti, u kojem je važno mjesto zauzimao imperativ obrane ‘predziđa kršćanstva’, pitanja osvete, dvoboja, brige o poginulim i ranjenim sudrugovima, njihovim obiteljima.

Pogibijom P. Kružića i padom Klisa (1537.) njegova se iznimno djelotvorna graničarska vojnička zajednica preselila u Senj. Ta zajednica – sastavljena od starosjedilaca, izbjeglica pred Osmanlijama te od svih onih koji su kao dragovoljci iz susjednih kršćanskih zemalja bili pripravni na ratovanje protiv Osmanlija – osim vlastitoga kodeksa ponašanja oblikovala je i poseban gospodarski ustroj, u kojem su važno mjesto imali česti pljačkaški pohodi. Na čelu uskočke zajednice, utemeljene na solidarnosti, nalazio se senjski kapetan, sami uskoci dijelili su se na plaćenike (stipendijati) i one koji to nisu bili (venturini), a njihovi zapovjednici na harambaše i vojvode.

Uskoci su nestali nakon rata Mletačke Republike i Habsburgovaca koji je završen Madridskim mirom. 1618. je njihovo brodovlje spaljeno, a veći dio premješten u zaleđe grada.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

U Rami ulovljena dva džužana

Objavljeno

na

Objavio

U ramskom selu Ripci u samo 24 sata Ante Pavličević Tune ulovio je u svoju zamku dva džudžana, misteriozne životinje, koje u našem narodu slove kao neuhvatljive i za koje mnogi vjeruju da je riječ o izmišljenim životinjama koje se čudno glasaju.

”I džužanima crna zima, ukočila ih glad i snijeg, moraju izaći. Prije dva dana udavilo mi kokoš. Imam neku zamku pa rekoh idem je postaviti. Kad sam došao jučer ujutro uhvatio se jedan. Nešto se bio ozlijedio, nikako nije živahan, slab bio, pokušao sam ga spasiti davajći mu hranu, ali nakon sat dva uginuo je. Ostavio sam zamku ponovno kad jutros u nju uletio drugi. Ali ovaj je živahan, veseo!“ kaže kroz šalu Ante. Legenda kaže da džudžana nitko nikad nije uhvatio.

Javnost je podijeljena oko džudžana. Jedni misle da je ta priča napuhana i da je riječ o običnom glodavcu koji napada perad, dok su drugi uvjereni da se baš radi o tajanstvenoj nemani.

Mali rječnik hercegovačkih izraza EroGag za džužana piše da je ”mitološko biće koje ljeti pohara sve kokošinjce i glavni je uzrok svih poljoprivrednih devastacija desetljećima.“ ”Malo sam ga slikao i snimao.

Slao sam prijateljima fotografije i video. Ne znam hoće li sutra biti uhvaćen i treći, niti znam kako oni žive, u čoporima, parovima ili pojedinačno. Zamka je za sada stalno postavljena pa ćemo vidjeti ima li ih još. Nisam znao što ću u s džudžanom pa sam ga odnio tu u selu jednom ljubitelju životinja, pa nek on proviđa s njim“ kazao je Tune za portal Rama-Prozor.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković razvili novu metodu za prepoznavanja lica i govora

Objavljeno

na

Objavio

Računalni znanstvenici Instituta Ruđer Bošković razvili su novu metodu grupiranja podataka koja je ocijenjena kao fundamentalni doprinos problemu grupiranja podataka. Nova saznanja moći će se primijeniti na prepoznavanje lica, govora, rukom pisanih brojeva.

Znanstvenici Laboratorija za reprezentacije znanja i strojno učenje Zavoda za elektroniku Maria Brbić i Ivica Kopriva razvili su novu metodu za grupiranje podataka temeljenih na modelu linearnih potprostora kao generatora odgovarajućih funkcionalnih skupina.

”Primjene koje smo ilustrirali u ovom novom radu odnose se na prepoznavanje lica odnosno grupiranje slika lica u skupine koje odgovaraju osobama, zatim prepoznavanje govornika, odnosno grupiranje značajki govora u skupine koje odgovaraju osobama, te prepoznavanje rukom pisanih brojeva, odnosno grupiranje slika u skupine koje odgovaraju znamenkama od 0 do 9.”, objašnjava Ivica Kopriva.

Rad je objavljen u jednom od najutjecajnijih znanstvenih časopisa u području računalnih znanosti i umjetne inteligencije ‘IEEE Transactions on Cybernetics’, koji se po faktoru odjeka 8.803 svrstava na treće mjesto u tome području.

”Novi algoritmi su značajno poboljšali točnost u usporedbi s postojećim metodama na svim testiranim primjenama.”, zaključuje Maria Brbić.

Što je to strojno učenje?

Strojno učenje je grana umjetne inteligencije koja se bavi oblikovanjem algoritama za automatsku obradu podataka, odnosno to je proces otkrivanja znanja iz velike količine podataka pri čemu računarski sustavi sami automatski poboljšavaju svoje procese kroz iskustvo.

Strojno učenje je temelj podatkovne znanosti, a dijeli se na nadzirano, nenadzirano i polunadzirano.

To je jedno je od danas najuzbudljivijih područja računarske znanosti zbog brojnih mogućnosti primjena od raspoznavanja uzoraka i dubinske analize podataka do robotike, računalnog vida, bioinformatike i računalne lingvistike do medicine.

Neke od najčešćih primjena grupiranja podataka u medicini odnose se na segmentaciju slike. Primjerice, kod CT slike skupine predstavljaju organi, kod PET slike skupine su tkiva, kod mikroskopske slike histopatoloških preparata skupine su tkiva i/ili stanice, a kod slike optičke koherentne tomografije oka, primjerice, skupine su slojevi unutar mrežnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari