Connect with us

Zanimljivosti

Uskoci inspiracija za novi svjetski bestseler

Objavljeno

on

Jedan od najpoznatijih pisaca fantastike na svijetu, Guy Gavriel Kay, svoju novu knjigu napisao je inspiriran uskocima. Kako navodi u članku za Hodderscape, ideju za to dao mu je izdavač Neven Antičević tijekom Kayeve turneje po Hrvatskoj.

‘Išli smo na dalmatinsku obalu gdje sam predstavljao najnoviju knjigu na okupljanju knjižničara. (…) Uživao sam u okolišu, zavojima na cesti i razgovoru, pokušavajući ignorirati brzinomjer. Odjednom, odnikuda, Neven je ustvrdio: ‘Znam! Moraš iduću knjigu napisati o uskocima!’

[ad id=”93788″]

Antičević je Kayu objasnio kako je riječ o grupi ponosnih ratnika koji su napadali strane brodove i konvoje. Kada je Kay godinama kasnije ponovo boravio u Dalmaciji, ponovo su ga nagovarali da napiše knjigu o uskocima. Napisao je dvije knjige inspirirane Kinom. Kada je završio drugu knjigu, prisjetio se uskoka. Pročitao je knjigu i nekoliko članaka o njima. Nešto se počelo ‘kuhati’. Nakon toga, naručio je i nekoliko knjiga o Dubrovačkoj Republici. Tijekom posjete Veneciji je odlučio.

‘Želio sam napisati knjigu o graničnim područjima u vrijeme velikih ratova između carstava i religija, ali s protagonistima koji nisu potentne, dominantne figure u konfliktu, vojno ili politički. Umjesto toga, bit će to muškarci i žene koji žele oblikovati (ili kontrolirati) svoje živote kroz i kraj rubova takvog rata’, piše Kay.

Autor bestselera i nositelj najvišeg kanadskog civilnog odlikovanja

Kanađanin Guy Gavriel Kay (62) je napisao 12 bestselera. Nositelj je najvišeg kanadskog civilnog odlikovanja. Njegova djela prevođena su na više od 25 jezika. Jedan je od urednika Tolkienovog ‘Silmarilliona’, izdanog nakon smrti poznatog autora.

0-1461575661[ad id=”93788″]

Uskoci su bili starosjedioci raseljeni pred osmanskom opasnošću te prognanici i prebjezi iz krajeva pod osmanskom vlašću, koji su ‘uskočili’ k posadama hrvatskih graničnih utvrda te s njima nastavili borbu protiv Osmanlija. Prognanici plemenita podrijetla oblikovali su u Klisu i Senju novi način ratovanja i nove društvene vrijednosti. Tako se oblikovao poseban, uskočki kodeks časti, u kojem je važno mjesto zauzimao imperativ obrane ‘predziđa kršćanstva’, pitanja osvete, dvoboja, brige o poginulim i ranjenim sudrugovima, njihovim obiteljima.

Pogibijom P. Kružića i padom Klisa (1537.) njegova se iznimno djelotvorna graničarska vojnička zajednica preselila u Senj. Ta zajednica – sastavljena od starosjedilaca, izbjeglica pred Osmanlijama te od svih onih koji su kao dragovoljci iz susjednih kršćanskih zemalja bili pripravni na ratovanje protiv Osmanlija – osim vlastitoga kodeksa ponašanja oblikovala je i poseban gospodarski ustroj, u kojem su važno mjesto imali česti pljačkaški pohodi. Na čelu uskočke zajednice, utemeljene na solidarnosti, nalazio se senjski kapetan, sami uskoci dijelili su se na plaćenike (stipendijati) i one koji to nisu bili (venturini), a njihovi zapovjednici na harambaše i vojvode.

Uskoci su nestali nakon rata Mletačke Republike i Habsburgovaca koji je završen Madridskim mirom. 1618. je njihovo brodovlje spaljeno, a veći dio premješten u zaleđe grada.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari