Pratite nas

Uskok podignuo optužnicu protiv Hernadija: Sanadera je podmitio s 10 milijuna

Objavljeno

na

Uskok je nakon provedene istrage podignuo optužnicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega tereti da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je, kao predsjednik Uprave MOL-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu s tadašnjim predsjednikom Vlade Sanaderom “dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara trgovačkog društva Ina”, objavio je USKOK poslijepodne na svojoj internetskoj stranici.

MOL neosnovano preuzeo kontrolu nad Inom

Uskok tvrdi da je na taj način Hrvatska MOL-u neosnovano omogućila prevladavajući utjecaj u Ini. Također, da je dogovoreno sklapanje Glavnog ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine, odnosno da Hrvatska preuzme “onaj dio plinskog poslovanja koji stvara gubitke”.

Uskok tvrdi da je Sanader, kao protuuslugu za primljeni mito, dogovorio izmjene dioničkog ugovora između MOL-a i Ine, znajući da to “nije u interesu Republike Hrvatske”.

Tjeralica protiv Hernadija nestala s Interpolove stranice

Istragu protiv Hernadija Uskok je prekinuo u prosincu 2012. i ponovno je pokrenuo nakon ulaska Hrvatske u EU. Uz ponovno pokretanje istrage, Uskok je za Hernadija zatražio i istražni zatvor nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.

No, u međuvremenu njegova je tjeralica, bez znanja hrvatskog suda, tužiteljstva ili policije, nestala s Interpolove stranice, jer je Hernadijeva obrana pred Ustavnim sudom zatražila reviziju postupka na temelju kojeg mu je određen istražni zatvor te raspisana međunarodna tjeralica.

Sanader je zbog slučaja Ina-MOL nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, a Vrhovni sud upravo razmatra žalbe njegove obrane te tužiteljstva na tu presudu. Ako Vrhovni sud pravomoćno potvrdi presudu Županijskog suda u Zagrebu, moglo bi to imati važan utjecaj na sudbinu Ine.

Naime, vlada Zorana Milanovića u siječnju ove godine protiv MOL-a je podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi.

Šteta od nekoliko milijardi kuna

U svojoj tužbi Hrvatska traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Također, Hrvatska je od MOL-a tražila i nadoknadu štete koja je nastala tim ugovorima. Radi se o iznosu od nekoliko milijardi kuna.

Ako UN-ova arbitraža presudi u korist Hrvatske, MOL će morati vratiti sav dobitak Ininog poslovanja, te nadoknaditi gubitke nastale u plinskom biznisu. Također, MOL bi odštetu morao platiti i zbog toga što nije izvršio obećana ulaganja u modernizaciju rafinerija u Sisku i Rijeci.

Odluka Vrhovnog suda RH, naravno, nema obvezujući utjecaj na UN-ovu arbitražnu komisiju. No, ako presuda postane pravomoćna, smatrat će se da je pred zakonom dokazano da je MOL doista podmitio Sanadera, te na nelegalan način preuzeo upravljačka prava u Ini. Takav argument vjerojatno bi za međunarodnu arbitražu bio dovoljno dobar da uvaži zahtjeve hrvatske strane, te Vladi dodijeli upravljačke ovlasti u Ini. index

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Admiral Domazet Lošo večeras u Münchenu, a u četvrtak na tribini u Offenbachu

Objavljeno

na

Objavio

Poznati hrvatski politolog, geostrateg i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo  gost je Hrvata i njihovih zajednica u Njemačkoj, gdje će na tribinama predstavljati svoju knjigu  ‘Admiralovi zapisi 2 – Što je istina’.

Prva tribina održat će se danas u 19,30 sati u Hrvatskom domu (Schwanthalerstr. 96, 80336 München) a hrvatske iseljenike na admiralovo predavanje poziva Akademski krug Hrvatske katoličke župe München.

Marljivi organizatori bez obzira na radni dan očekuju veliko zanimanje hrvatskih iseljenika za admiralovu tribinu s obzirom na poznate njegove stavove vezane uz Hrvatsku, Domovinski rat i globalizacijske procese koje ovaj geostrateg već godinama detaljno analizira vođen svojim istraživanjima, vojnom izobrazbom i domoljubljem.

Dva dana kasnije u četvrtak 23.11.u 19:30 sati admiral Lošo gostuje  u Martinseestraße 2, 63150 Heusenstamm, nadomak Offenbacha, na tribini koju organiziraju Hrvatski katolički forum  i Hrvatska katolička zajednica Offenbach/M. Bit će to prava prigoda da se iz prve ruke čuje što je admiralova istina o hrvatskoj političkoj zbilji, a ujedno da iseljenici saznaju kako admiral Domazet Lošo geostrateški gleda na hrvatsko iseljeništvo, njegovu finacijsku potporu domovini i investicije koje hrvatska politika već dvadesetak godina nije u stanju pravilno usmjeriti, a neprestano se govori o značaju i snazi hrvatskog iseljeništva, te njegovom povratku u domovinu.

Tko je tu zakazao i kakva je budućnost iseljene Hrvatske, daljne masovno iseljavanje ili državna strategija koja potiče imućnije isljenike na povratak, investiranje i zapošljavanje mladih ljudi, kako bi se izbjegao daljni egzodus mladih i stručnih kadrova  iz domovine, čiji odlazak osiromašuje zemlju koja je uložila velika sredstva u njihovo obrazovanje? Iseljenici traže već duže vrijeme odgovore i na ta njima zanimljiva i životno značajna pitanja.

Također poznati su admiralovi stavovi vezani uz BiH odakle porijeklo vuče mnoštvo hrvatskih iseljenika, kada u svojim javnim nastupima kaže:

“Ono što je ključno u BiH jest što će se događati sa hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Problem Hrvata BiH ne može se riješiti ako se problem Hrvata i BiH ne stavi kao pitanje broj jedan hrvatske vanjske politike. Sadašnje stanje je posljedica neimanja politike Hrvatske prema BiH nakon smrti Tuđmana, pa čak i nema koncepta kakva bi trebala biti politika prema BiH. Hrvatska politika se mora jasno opredijeliti i odrediti svoje interese u BiH. Ona mora pratiti i politiku velikih sila gdje planovi već postoje, naglašava admiral Domazet Lošo.

Zanimljivo je da je hrvatski admiral bio  sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata, a 1992. je uz Gotovinu, jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu.

Bez obzira na te njegove ratne zasluge zbog toga što je bio  supotpisnikom “Otvorenog pisma  dvanaestorice hrvatskih generala” javnosti,  tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio stoji u generalovoj biografiji.

Zoran Paškov

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska Vlada sutra predstavlja proračun za 2018. Plenković očekuje sadržajnu raspravu u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade: Parlamentarna većina izrazila potporu prijedlogu proračuna, očekujem sadržajnu raspravu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uoči sutrašnjeg predstavljanja Prijedloga državnog proračuna u Hrvatskome saboru, sudjelovao je na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a i sastanku stranaka parlamentarne većine.

Kazao je da je prijedlog proračuna za 2018. godinu na tragu projekcija koje je Vlada usvojila u srpnju. „Nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je parlamentarna većina izrazila potporu za usvajanje proračuna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari