Pratite nas

Uskok podignuo optužnicu protiv Hernadija: Sanadera je podmitio s 10 milijuna

Objavljeno

na

Uskok je nakon provedene istrage podignuo optužnicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega tereti da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je, kao predsjednik Uprave MOL-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu s tadašnjim predsjednikom Vlade Sanaderom “dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara trgovačkog društva Ina”, objavio je USKOK poslijepodne na svojoj internetskoj stranici.

MOL neosnovano preuzeo kontrolu nad Inom

Uskok tvrdi da je na taj način Hrvatska MOL-u neosnovano omogućila prevladavajući utjecaj u Ini. Također, da je dogovoreno sklapanje Glavnog ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine, odnosno da Hrvatska preuzme “onaj dio plinskog poslovanja koji stvara gubitke”.

Uskok tvrdi da je Sanader, kao protuuslugu za primljeni mito, dogovorio izmjene dioničkog ugovora između MOL-a i Ine, znajući da to “nije u interesu Republike Hrvatske”.

Tjeralica protiv Hernadija nestala s Interpolove stranice

Istragu protiv Hernadija Uskok je prekinuo u prosincu 2012. i ponovno je pokrenuo nakon ulaska Hrvatske u EU. Uz ponovno pokretanje istrage, Uskok je za Hernadija zatražio i istražni zatvor nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.

No, u međuvremenu njegova je tjeralica, bez znanja hrvatskog suda, tužiteljstva ili policije, nestala s Interpolove stranice, jer je Hernadijeva obrana pred Ustavnim sudom zatražila reviziju postupka na temelju kojeg mu je određen istražni zatvor te raspisana međunarodna tjeralica.

Sanader je zbog slučaja Ina-MOL nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, a Vrhovni sud upravo razmatra žalbe njegove obrane te tužiteljstva na tu presudu. Ako Vrhovni sud pravomoćno potvrdi presudu Županijskog suda u Zagrebu, moglo bi to imati važan utjecaj na sudbinu Ine.

Naime, vlada Zorana Milanovića u siječnju ove godine protiv MOL-a je podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi.

Šteta od nekoliko milijardi kuna

U svojoj tužbi Hrvatska traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Također, Hrvatska je od MOL-a tražila i nadoknadu štete koja je nastala tim ugovorima. Radi se o iznosu od nekoliko milijardi kuna.

Ako UN-ova arbitraža presudi u korist Hrvatske, MOL će morati vratiti sav dobitak Ininog poslovanja, te nadoknaditi gubitke nastale u plinskom biznisu. Također, MOL bi odštetu morao platiti i zbog toga što nije izvršio obećana ulaganja u modernizaciju rafinerija u Sisku i Rijeci.

Odluka Vrhovnog suda RH, naravno, nema obvezujući utjecaj na UN-ovu arbitražnu komisiju. No, ako presuda postane pravomoćna, smatrat će se da je pred zakonom dokazano da je MOL doista podmitio Sanadera, te na nelegalan način preuzeo upravljačka prava u Ini. Takav argument vjerojatno bi za međunarodnu arbitražu bio dovoljno dobar da uvaži zahtjeve hrvatske strane, te Vladi dodijeli upravljačke ovlasti u Ini. index

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Željko Rohatinski iznenada preminuo u 68. godini

Objavljeno

na

Objavio

Iznenada je u 68. godini života preminuo bivši guverner središnje banke Željko Rohatinski, koji je u dva mandata obavljao dužnost guvernera Hrvatske narodne banke.

Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, gdje je i doktorirao 1988. godine.

Poslovnu karijeru započeo je kao pripravnik u Republičkom zavodu za društveno planiranje 1974. godine, da bi 1989. godine bio imenovan generalnim direktorom Zavoda. Godinu dana kasnije postao je voditeljem Odjela za makroekonomsku analizu i politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji je vodio do 1998. godine, kada je prešao na mjesto glavnog ekonomista Privredne banke Zagreb.

Na tom mjestu radi do travnja 2000. godine, kada preuzima mjesto direktora za makroekonomske analize koncerna Agrokor, a 12. srpnja iste godine imenovan je guvernerom HNB-a odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. Drugi put na čelo HNB-a izabran je u srpnju 2006. godine.

Mjesečnik The Banker dodijelio je Rohatinskom 2009. godine dva priznanja – priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.

Prije negoli će mu isteći drugi šestogdišnji mandat, u lipnju 20012. godine novinarima je rekao da ‘odlazi s mjesta guvernera jer više ne može uspješno surađivati s Vladom premijera Zorana Milanovića’.

Vijest o smrti bivšeg guvernera potvrđeno je Tportalu od izvora iz bankarskih krugova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Budućnost HRZ-a, te njegovo jačanje i razvoj vatrene moći presudni su za sigurnost naše domovine

Objavljeno

na

Objavio

Foto: T. Brandt

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo danas je proslavilo svoj 28. rođendan, dočekavši ga s odnedavno prilagođenom strukturom u kojoj su dosadašnje zrakoplovne baze preimenovane u krila, pa je tako 91. Zrakoplovna baza Pleso postala 91. krilo, a 93. Zrakoplovna baza Zemunik 93. krilo, gdje je i održana svečanost proslave godišnjice.

Također je izmjenjen i zapovjedni kadar same grane. Jučer je pak u Zemuniku otvoreno i Međunarodno središte za obuku specijalnih zračnih snaga u kojem će se obučavati helikopterske posade koje sudjeluju u provođenju specijalnih operacija sa specijalnim snagama.

Nabava nove tehnike mora ostati prioritet. Kraj uspješnog remonta helikoptera Mi-171Sh, već je izgledan smjer u kojem će helikopterska komponenta s vremenom zamjeniti ruske letjelice s onim američkim.

Nabava 4 nova helikoptera UH-60M Black Hawk, dva donirana od SAD-a i dva koja se kupuju, prvi je korak u tom smjeru, i napokon proces nabave složenog sredstva koji se ne pokreće u posljednji tren, pa i kasnije, kao što je slučaj s borbenim avionima, već pravovremeno.

No upravo je nabava borbenih aviona i dalje najkritičnija točka HRZ-a, pa i HV-a u cjelini. Zahtjevi za ponudama moraju se odaslati do kraja ove godine ako se nadamo potpisati ugovor do kraja iduće, jer vrijeme nam je odavno isteklo i sva se moguća energija, kao i financijska sredstva, moraju usmjeriti u uspješnu nabavu novih lovaca, koji su od presudne važnosti za Hrvatsku u cjelini.

Pitanje je to i morala i motiviranosti pripadnika HRZ-a, koji polako postaju umorni od čekanja novih borbenih aviona, a apatija je vrlo opasna u tako složenom sustavu, posebno kada isti pati i od kroničnog manjka tehničkog i letačkog osoblja.

Poboljšavanje uvjeta života pripadnika je nužno i mora biti činjeno u kontinuitetu, no da bi se zadržali i u dovoljnom broju privukli oni najbolji mora im se i pružiti najbolje: uvjeti za rad na najmodernijim sustavima i letjelicama.

Budućnost HRZ-a, te njegovo jačanje i razvoj vatrene moći presudni su za sigurnost naše domovine, i njegov razvoj imperativ je osiguravanja mira i stabilnosti budućim generacijama, jer neminovno je da vukovi ponovno zavijaju na našim granicama, sanjajući stare osvajačke snove.

Hrvatska vojska jedina je stvarna obrana i jamstvo naše sigurnosti, a Hrvatsko ratno zrakoplovstvo mora postati i ostati njeno najmoćnije oružje.

Iskoristiti ću ovu priliku da čestitam svim pripadnicama i pripadnicima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva njihov dan, i da zauvijek hrvatskim nebo bdiju i plove, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari