Pratite nas

Uskok podignuo optužnicu protiv Hernadija: Sanadera je podmitio s 10 milijuna

Objavljeno

na

Uskok je nakon provedene istrage podignuo optužnicu protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega tereti da je bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

Optužnicom se okrivljeniku stavlja na teret da je, kao predsjednik Uprave MOL-a, od početka 2008. do kraja 2009. u Zagrebu s tadašnjim predsjednikom Vlade Sanaderom “dogovorio da će za iznos od 10 milijuna eura poduzeti sve da se zaključe Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničara trgovačkog društva Ina”, objavio je USKOK poslijepodne na svojoj internetskoj stranici.

MOL neosnovano preuzeo kontrolu nad Inom

Uskok tvrdi da je na taj način Hrvatska MOL-u neosnovano omogućila prevladavajući utjecaj u Ini. Također, da je dogovoreno sklapanje Glavnog ugovora o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine, odnosno da Hrvatska preuzme “onaj dio plinskog poslovanja koji stvara gubitke”.

Uskok tvrdi da je Sanader, kao protuuslugu za primljeni mito, dogovorio izmjene dioničkog ugovora između MOL-a i Ine, znajući da to “nije u interesu Republike Hrvatske”.

Tjeralica protiv Hernadija nestala s Interpolove stranice

Istragu protiv Hernadija Uskok je prekinuo u prosincu 2012. i ponovno je pokrenuo nakon ulaska Hrvatske u EU. Uz ponovno pokretanje istrage, Uskok je za Hernadija zatražio i istražni zatvor nakon što mu je Mađarska odbila uručiti poziv za ispitivanje u Hrvatskoj, a ranije ga nije željela sama ispitati pravdajući se zaštitom nacionalnih interesa.

No, u međuvremenu njegova je tjeralica, bez znanja hrvatskog suda, tužiteljstva ili policije, nestala s Interpolove stranice, jer je Hernadijeva obrana pred Ustavnim sudom zatražila reviziju postupka na temelju kojeg mu je određen istražni zatvor te raspisana međunarodna tjeralica.

Sanader je zbog slučaja Ina-MOL nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvora, a Vrhovni sud upravo razmatra žalbe njegove obrane te tužiteljstva na tu presudu. Ako Vrhovni sud pravomoćno potvrdi presudu Županijskog suda u Zagrebu, moglo bi to imati važan utjecaj na sudbinu Ine.

Naime, vlada Zorana Milanovića u siječnju ove godine protiv MOL-a je podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi.

Šteta od nekoliko milijardi kuna

U svojoj tužbi Hrvatska traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Također, Hrvatska je od MOL-a tražila i nadoknadu štete koja je nastala tim ugovorima. Radi se o iznosu od nekoliko milijardi kuna.

Ako UN-ova arbitraža presudi u korist Hrvatske, MOL će morati vratiti sav dobitak Ininog poslovanja, te nadoknaditi gubitke nastale u plinskom biznisu. Također, MOL bi odštetu morao platiti i zbog toga što nije izvršio obećana ulaganja u modernizaciju rafinerija u Sisku i Rijeci.

Odluka Vrhovnog suda RH, naravno, nema obvezujući utjecaj na UN-ovu arbitražnu komisiju. No, ako presuda postane pravomoćna, smatrat će se da je pred zakonom dokazano da je MOL doista podmitio Sanadera, te na nelegalan način preuzeo upravljačka prava u Ini. Takav argument vjerojatno bi za međunarodnu arbitražu bio dovoljno dobar da uvaži zahtjeve hrvatske strane, te Vladi dodijeli upravljačke ovlasti u Ini. index

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković u Davosu: Tijekom predsjedanja fokus na jugoistoku Europe

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u utorak u Davosu da je dobro da Hrvatska tijekom svog predsjedanja EU-om stavlja fokus na države jugoistoka Europe, jer proces približavanja tih zemalja nije prioritetan za EU uz toliko drugih važnih tema.

U sklopu godišnjeg samita Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) Plenković je u Davosu, zajedno s brojnim čelnicima zemalja srednje i istočne Europe, sudjelovao na dva panela na teme “Diplomatski dijalog o zapadnom Balkanu” i “Generiranje rasta u srednjoj i istočnoj Europi”, te održao niz bilateralnih sastanaka.

“Nastojim kalibrirati očekivanja svih susjednih zemalja u ovoj godini od hrvatskoga predsjedanja EU-om, jer, realno govoreći, dobro je da Hrvatska stavlja fokus na države jugoistoka Europe uz ovoliko drugih važnih tema”, rekao je Plenković hrvatskim novinarima. “Da je netko drugi sada predsjedajući, sumnjam da bi ta tema bila aktualna. Dakle imate i završetak brexita, nove ugovorne odnose s Ujedinjenom Kraljevinom, sedmogodišnji proračun koji se treba usvojiti, konferenciju o budućnosti Europe, veliki paket zelenoga plana”, istaknuo je hrvatski premijer.

Plenković je dodao da je WEF odlična prilika za razgovor sa šefovima država i vlada, čelnicima međunarodnih organizacija i financijskih institucija, te “velikih kompanija koje su zainteresirane za suradnju”.

Za vrijeme predsjedanja važno je “dinamizirati odnose nama susjednih zemalja s Europskom unijom”. “Dosta su velika očekivanja od zagrebačkog sastanka na vrhu u svibnju. To je prigoda za, ja se nadam, deblokadu ove situacije sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, da napravimo korak dalje i praktički u Zagrebu zacrtamo buduće odnose u sljedećem desetljeću sa svim državama u našem susjedstvu”, rekao je.

Hrvatski premijer održao je u Davosu bilateralne sastanke sa slovenskim premijerom Marjanom Šarecom i predsjednikom Kosova Hashimom Thacijem, a uoči prvog panela nakratko je porazgovarao i sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je za beogradske medije njihov razgovor ocijenio kao “otvoren i prijatan”.

“Razgovor s Plenkovićem bio je otvoren i prijatan, dotaknuli smo se odnosa Srbije i Hrvatske i čini mi se da je izraženo više povjerenja i optimizma”, prokomentirao je Vučić za portal “Blica” susret s Plenkovićem. O susretu s hrvatskim premijerom Vučić je izvijestio i na svojim računima na Facebooku i Instagramu, gdje je objavio i zajedničku fotografiju.

Govoreći o gospodarskom rastu u srednjoj i istočnoj Europi, te podršci proširenju EU-a na jugoistok Europe, Plenković je naglasio da Hrvatska, “s aspekta članice koja je koristila tek jednu financijsku perspektivu, razumije koliko je važna kohezijska politika kao jedan od instrumenata ulaganja i ravnomjernog regionalnog razvoja”. “Isto tako, važna je za jačanje tržišta rada, tržišta kapitala i svega onoga što kreira pouzdan, predvidljiv pravni okvir za veća ulaganja, a time i nova radna mjesta, veći gospodarski rast i bolji standard svih ljudi u srednjoj i istočnoj Europi”, rekao je. “To su bile ključne poruke”, dodao je.

Hrvatski premijer također se osvrnuo na opće naglaske s ovogodišnjeg Davosa, ocijenivši pozitivnim novi pristup WEF-a, a to je “svojevrsni kapitalizam dionika”. “Riječ je o društveno odgovornom gledanju na kapitalizam, na aktere u globalnom tržištu koji moraju imati osjećaj i za socijalne elemente i za klimatske promjene, što je jedna važna poruka i u biti na tragu onoga što se radi na razini UN-a i onoga što se radi na razini EU-a”, rekao je Plenković.

Ovogodišnji jubilarni 50. sastanak u Davosu ugostio je niz uglednih državnika, gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika. Između ostalih, na sastanku u Davosu sudjeluju američki predsjednik Donald Trump, njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i mlada švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg.

Sudionici WEF-a, koji traje do petka, razgovarat će – na ukupno više od 350 panela, prezentacija, radnih stolova i sjednica – o brojnim važnim pitanjima, među kojima su borba protiv klimatskih promjena, usporavanje globalnog gospodarskog rasta, trgovinski ratovi, te geopolitičke napetosti u na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i na sjeveru Afrike.

Ovogodišnji WEF okuplja više od 3000 sudionika iz preko 120 zemalja svijeta, među kojima su 53 čelnika država ili vlada, te predsjednici uprava osam od deset najvrednijih kompanija na svijetu.

U srijedu će premijer Plenković sudjelovati na neformalnom okupljanju svjetskih gospodarskih lidera na temu “Uzlazna Europa”, a očekuje ga i izuzetno bogat program bilateralnih susreta. Predviđeni su njegovi razgovori s gruzijskim premijerom Giorgijem Gaharijom, bugarskim premijerom Bojkom Borisovim, predsjednikom vlade Nizozemske Markom Rutteom, te ministrom gospodarstva i financija Francuske Brunom Le Maireom.

Također, susrest će se i s dekanom INSEAD-a Singapore Ilianom Mihovom, izvršnom direktoricom MMF-a Kristalinom Georgievom, izvršnom direktoricom Visa Europe Charlotte Hogg, predsjednikom EIB-a Alexanderom Stubbom te predsjednicom Uprave tvrtke Booking.com Gillian Tans.(Hina)

Donald Trump: Amerika cvjeta, Amerika pobjeđuje kao nikad prije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Petokraka s krova

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od zadaća umjetnosti je provokacija. Upravo provokacija je sredstvo skretanja pozornosti na rad umjetnika, na svijest građana  i moralne i društvene klišee.

Meta provokativne umjetnosti često je vladajući establišment. Možda nisam u pravu, ali kad je u pitanju provokacija koju neki doživljavaju kao umjetnost, na pamet mi pada Rijeka. Ono, Frljić & co. Tu je i Let 3, pa i drugi umjetnici koji su neshvaćeni u svojim sredinama, uvijek su dobro došli u grad koji teče.

Let 3 su oštro  krenuli đonom na kršćanske vrijednosti u Hrvatskoj u svom uratku „Hvala tebi Kriste“, što je normalno za ateiste i antifašiste. Kuku i motiku zamijenili su vulgarnošću palanačke smrdljive birtije.

Sjećate li se  kada je Let 3  prije par godina na zub uzeo Angelu Merkel. To se događalo u vremenu Lex Perkovića, pa mi je tako nejasno ostalo po kojem kriteriju je izabrana Merkel. Je li zbog oštrog stava prema Lex Perkoviću i ultimatuma izručenja, zbog loše gospodarske politike koju ona vodi u Njemačkoj ili zbog nekog meni nepoznatog razloga koji imao dramatične posljedice na Hrvatsku, poglavito na multietničku Obersnelovu utvrdu?

Ako si neshvaćen ili nerazumljiv kroz svoju umjetnost bilo gdje u Hrvatskoj, dođi u Rijeku i budi svoj na svom.

Osim što grad s najvećom lukom u Hrvatskoj uvozi prognane i neshvaćene umjetnike, on ih i sam producira. Osim notornog Mrle i ekipe, koja za koju godinu neće moći izvoditi sve svoje stare uspješnice naprosto zbog zamora i gubitka funkcionalnosti ostarjelih  čmarova, na scenu stiže relativno novi i nepoznati umjetnik imena Nemanja Cvijanović.
U godini kada je Rijeka dobila čast biti predstojnicom Europske kulture, Vojko je kao frontmena izabrao Nemanju.
U svom CV-u Nemanja Cvijanović o sebi kaže da se bavi propitivanjem društveno-političkih tema iz nedavne prošlosti, fasciniran fenomenom kolektivne memorije.
Svojom instalacijom, zvijezdom petokrakom na Riječkom neboderu on želi:
1. Provocirati hrvatsku fašističku prošlost
2. Rastući ili puzajući fašizam danas kod Hrvata izvan Rijeke
3. Provocirati Angelu Merkel
Uistinu ne znam odgovor na ovo pitanje, te je lako moguće da niti s jednim od tri ponuđena odgovora nisam niti blizu.

Odgovor na ovo pitanje, osim samog umjetnika, zna njegov mecena gradonačelnik Rijeke. Mecene su kroz povijest davale svoj novac umjetnicima, partija narodni novac za partijsku umjetnost, crkava crkveni za svoju umjetnost.
Iz povijesti umjetnosti znamo da neki umjetnici sa svojim radovima nisu naišli na pozitivne kritike i odobravanje mecena ili naručitelja. Među njima su Michelangelo, Caravaggio, Manet… Njihovi radovi su ocijenjeni sirovim, blasfemičnim.

Cvijanović je na prvu zadovoljio svog mecenu. Osim prvog uratka kojeg uskoro očekujemo kako zaštitnički natkriljena stoji nad riječkim korzom, bit će tu i komunističke biblije, Manifesta.
Koliko tu ima umjetnosti koja provocira, ili samo provokacije bez umjetnosti, vidjet ćemo.
Ako se držimo demokratskih načela, umjetnost ne treba zabranjivati ili osujećivati. Pustimo ju da sama za sebe kaže.

U tom kontekstu, možda je preuranjeno i po slobodu umjetnika opstruirajuće pitanje saborskog zastupnika Zlatka Hasanbegovića upućenog   Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Odgovor Ministrice je da je ona za slobodu umjetničkog izražavanja. OK legitiman i diplomatski odgovor, premda ton postavljanja pitanja i davanja odgovora , jasno govori o privatnim netrpeljivostima dvoje sugovornika,  i s unaprijed prepoznatljivim razlikama u vrijednosnim i estetskim  sudovima Obuljen- Koržinek i Hasanbegovića.

Je li Cvijanovićeva umjetnost oslobođena svih utjecaja osim autorske zamisli? Je li Obersnel Cvijenovićev mecena, tutor ili/i sufler?
Bilo kako bilo, Cvijanovićeva umjetnost je politički angažirana i usmjerena. U tome uopće nema dvojbe.

Biti slobodan je neka vrsta utopije i privida. Nemanja ima jasan političko aktivistički smjer, jasan crveni kolorit koji izbija ispod svake druge boje, narudžbu usklađenu sa željom svog političkog i financijskog pokrovitelja, i to je to. Bit ću strpljiv i prihvatit ću Cvijanovićev demanti da njegova umjetnost nije u službi politike grada s najdužim komunističkim stažem u Europi.

Ne znam hoće li Cvijanović ikada poželjeti ući u svaki kut hrvatske kolektivne memorije, memorije naroda bivšeg istočnog bloka, zbog koje je ta ista petokraka kao simbol totalitarnog i krvavog režima dobila „priznanje“ od Europske komisije za zlo XX. stoljeća.

Trpimir Jurić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

    Invalid API Key