Pratite nas

Religija i Vjera

Uskrs – najveći događaj u povijesti!

Objavljeno

na

U povijesti čovječanstva bilo je mnogo velikih događaja! Veliki događaji, bilo pozitivni bilo negativni, utječu na tijek povijesti.

Zacijelo, nijedan povijesni događaj nije usmjerio ljudsku povijest kao što je to učinio događaj Isusove muke, smrti i uskrsnuća.

Njegovim uskrsnućem prihvaćamo i novu filozofiju povijesti – filozofiju ljubavi, praštanja, služenja, sebedarja… Isus je dva dana prije zadnjeg slavlja Pashe svojim suradnicima ponovno najavio kako će biti razapet.

Jeruzalemski čelnici okupljeni su u vijećnici i traže način kako ga ukloniti iz naroda. Pronašli su metodu. I to najgoru! Nagovorili su jednoga njegova suradnika, učenika, apostola, da ga izda za trideset srebrenika.

Učenik Juda Iškariotski pristaje izdati Učitelja poljupcem. Isus ne dopušta učenicima da ga brane mačem.

Na Posljednjoj večeri, prije nego su ga uhitili u Getsemanskom vrtu na Maslinskoj gori te mučili po dvorovima i raspeli na križ izvan Jeruzalema na Kalvariji, Isus je ustanovio Euharistiju, svećenički red i dao zapovijed ljubavi. Želio je trajno biti nazočan među svojim sljedbenicima zato je ustanovio svetu misu!

Na Posljednjoj večeri oprao je noge svojim učenicima. Kad je završio taj čin, reče im: “Razumijete li što sam vam učinio? Vi me zovete Učiteljem i Gospodinom. Pravo velite jer to i jesam. Ako, dakle, ja – Gospodin i Učitelj – vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge.

Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih”. (Iv 13, 12-15) Isus je pokazao hrabrost služenje i poniženja. Teško je služiti ako nas Isus nije duboko dodirnuo u dušu! Nakon Posljednje večere započela je najveća drama.

Samoća, izdaja, hvatanje, osuda Velikoga svećeničkog vijeća, zataja najhrabrijeg učenika Petra, politička osuda, izrugivanje, bičevanje, udaranje po glavi, nošenje križa, razapinjanje, pogrđivanje i smrt te čuvanje groba. Mislili su narodni vođe kako će njegovom smrću s Njim biti svršeno.

Međutim, dolazi do povijesnog preokreta. Preokreta koji je najsnažnije promijenio povijest svijeta i svake osobe. Isus je uskrsnuo. U teškoj situaciji dvije žene imaju hrabrosti otići na njegov grob. Dvije Marije žele iskazati svoj pijetet. Na grobu susreću anđela koji ih hrabri i reče što se dogodilo s Isusom Raspetim.

Šalje ih učenicima s porukom: “Uskrsnuo je!” Na povratku i same susreću Uskrslog! S groba su otrčali i stražari da jave svojim čelnicima. Bili su slabi! Dopustili su da ih nagovore i potplate! Za novac su počeli širiti lažnu informaciju!

Ipak, snažnija je bila istina! Vijest dviju Marija imala je snagu, ne snagu javnog mnijenja nego snagu svjedočenja! Njihova vijest okupila je jedanaestoricu raspršenih i strahom ispunjenih Isusovih učenika! Ohrabrili su se! I sami su susreli Uskrslog!

Više nikakve prijetnje i zastrašivanja nisu ih mogli spriječiti! Ni smrt ih nije mogla prestrašiti i zaustaviti! Pošli su naviještati svijetu: život je jači od smrti, ljubav je jača od mržnje, praštanje je jače od osvete… Promijenili su svijet!

Neka i nas uskrsli Krist promijeni kako bismo iz dana u dan postajali ljudi koji danas istinski žive Uskrs! Svim čitateljima Večernjeg lista koji slave Uskrs neka bude sretan i blagoslovljen.

Fra Iko Skoko / VL

 

 

U povodu Uskrsa vojni biskup u BiH mons. Tomo Vukšić pozvao vjernike na ustrajavanje u činjenju dobra

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo

Objavljeno

na

Objavio

Fb stranica - Tomislav Ivančić

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo. Na djeci se vidi jesmo li dobri i jesmo li dostojni biti ljudi. Djeca su vapaj da se spustimo u srce i da im dadnemo život. Djeca su krik za slobodom, mirom i zaštićenošću. Djeca su nenaoružana, ona se ne znaju boriti, djeca nikome ne čine zlo, ona samo čeznu da ih se voli.

Djeca mole za komadić života, za jedan poljubac, topli pogled i riječ utjehe i hrabrosti. Djeca traže od nas mali zalogaj kruha, topla prsa majke, krevetić, lijepu riječ i priču. Djeca nas trebaju. Kako odgovaramo djeci, takvi smo. Kako volimo djecu, takvi smo mi. Kako se divimo djeci, takvi smo.

Kad smo prestali voljeti i željeti djecu, kad nam nije bilo drago da se ona rađaju, kad nismo imali vremena za djecu i kad su nam stvari postale važnije, tad je sam Bog postao čovjekom i javlja se kao dijete među nama. Ne znaš u kojem djetetu ćeš ga prepoznati, i u kojem će te djetetu on spasiti.

Tko voli djecu, taj ima nepokvareno srce. Djeca su među nama da bi nas odvela u nebo.

(Oaze života)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

22. kolovoza – Blažena Djevica Marija Kraljica

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan. Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na Nebo ili Velike Gospe.

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. godine 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i Kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Blagdan je najprije slavljen 31. svibnja, a nakon Drugog vatikanskoga sabora premješten je tjedan dana nakon Velike Gospe, zbog toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: „Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.“

Naslov „kraljice“ ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo „kraljica“, već i „gospodarica“, „vojvotkinja“, pa čak i „carica“, u našem starom jeziku „cesarica“. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina Bogomajčinskoga dostojanstva. No, ako liturgija kaže „da Bogu služiti znači kraljevati“, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je kako je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva „Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa“! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe nam u pomoć.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari