Pratite nas

Pregled

USKRS – VAZAM – USKRSNUĆE ISUSOVO

Objavljeno

na

Dragi čitatelji i prijatelji Kamenjara, Želimo Vam Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Život svakoga čovjeka je jedan teški hod naprijed. U dubini srca i duše, u dubini naše ljudskosti, nosimo nadu da smrt nikako nije naš zadnji cilj, jer bi to za nas bilo katastrofalno i što bi nas onda dijelilo od sudbina nerazumnih živih bića, kada bismo se s tim pomirili i takav nauk prihvatili, već gajimo nadu da je naš cilj vječni život bez kraja i konca . Prazan Kristov grob za nas i za čitavo čovječanstvo jesu otvorena vrata prema životu, a ne smrti.

Isusovo uskrsnuće je naša vjera, jer kako kaže Sveti Pavao, ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je naša vjera, odnosno, ako smo samo vjerovali u Krista samo u ovom životu, onda smo najbjedniji od svih ljudi. Ili, ako bismo htjeli odgovoriti na pitanje tko je i što je kršćanin, možemo samo odgovoriti da je kršćanin ona osoba koja vjeruje u Isusa Krista Uskrsloga. Sve ostalo proizlazi iz ovoga. Na ovoj činjenici gradimo našu nadu da naša smrt nije cilj, nego je naš cilj punina vječnoga života s Uskrslim.

Stoga nam jezik koji se koristi u Novome Zavjetu, želi pokazati da je uskrsni događaj jedna misteriozna stvarnost koja povezuje povijest i vječnost, ljudskost i božanstvo, pa zbog toga se ne može svesti na puko oživljavanje mrtvaca, već je to povratak slavnoga Uskrsloga Krista u svijetlo božanstva, što je ranije bilo sakriveno njegovom ljudskom naravi.

Dakle, Isusovo uskrsnuće je spasiteljski događaj koji nas danas ispunja radošću. U ovu radost moramo vjerovati, naviještati je i svjedočiti našim životom u Kristu uskrsnulim, tražeći što je gore gdje se on nalazi, uklanjajući neprestano stari kvasac staroga grijeha, da bismo postali novo tijesto. Danas je dan kada čitava zajednica navješćuje sa dubokom vjerom i iskrenom uskrsnom radošću: “Tvoju smrt navješćujemo Gospodine, tvoje uskrsnuće slavimo i Tvoj slavni dolazak isčekujemo”. Ovo molimo i govorimo jer znamo je Uskrsli Krist najveća nada oslobođenja za nas, za svakoga čovjeka, kao i za čitavi svijet. Tko nas drugi može spasiti, osim jedini onaj čiji je grob u povijesti čovječanstva ostao prazan. Iz toga je groba potekla rijeka vjere u kojoj se danas i mi nalazimo i gledamo naviještati, svjedočiti i tako živjeti svoju vjeru u Uskrsloga.

Sve ovo ostaje na razini jedne, manje-više, lijepe ili uspješne teorije, ako mi sebi ne odgovorimo još na glavna pitanja: čime ja danas svjedočim Uskrsloga i gdje je za mene danas i sada i sutra Uskrsli? Uskrsli se nalazi u Riječi Objave-Bibliji, nalazi se u svojoj svetoj Crkvi, posebice u Sakramentima. Nije dovoljno naći ga samo u Riječi i Sakramentima jer je On posvemašnji, pa tako se nalazi i u mom bližnjemu, a na poseban način u onima koji su potrebni moje i tvoje pomoći. Potrebni su Uskrsloga, a On šalje mene i tebe.

Ne zadovoljimo se olako ovim pitanjima dajući površne odgovore, jer bi nas moglo uljuljati u jedan san koji bi mogao postati nesiguran i nemiran. Krist je uskrsnuo i vrata nebeska su otvorena. Za koga? Za one koji će uskrsnuti s Njime. Uskrsnuti se može s Njime samo ako budemo izvršavali volju Oca nebeskoga. Dogodilo se to u misiji, u Zairu prije 25 godina. U regiji Kasangulu, dva velika sela, jedno katoličko i jedno pogansko nisu bili u dobrim odnosima. Iz jednog sela često su krali ovce i poljske plodove pa je zbog toga bilo ozljeđenih i mrtvih na obje strane. Zbog straha, nitko nije smio otići iz jednog u drugo selo. Poznato je da, u Africi, plemenske borbe imaju stare korjene i te običaje teško je iskorijeniti.

Otac Mario Van de Kerkoven, belgijski misionar, 1974 godine navijestio je, u katoličkom selu, Kristovo uskrsnuće i oprost grijeha, navodeći da je najljepši plod Uskrsa mir. Njegovi vjernici mu na to kažu: “Zašto nam Isus, jer je danas Uskrs, ne donese mir sa susjednim selom?” Otac Mario kaže: “Slavit ćemo danas svetu Misu na tu nakanu, zatim ćemo otići posjetiti ih.” Tako u Uskrsno jutro krene kršćansko selo u susret nekršćanskom selu. Svatko je nešto ponio kao dar: netko ovcu, netko kokoš, netko vreću riže, a netko platno za odjeću.

Susjedno selo, videći ih iz daleka kako “neprijatelj” dolazi odmah se spremilo za borbu; netko sa štapom, netko sa lukom i strijelom a netko sa nožem. Kada se kršćansko selo, na čelu sa svećenikom, približilo, vidjeli su da dolaze u prijateljstvu, pa su odložili oružje. Po prvi put su, stanovnici koji su uvijek bili neprijatelji, sprijateljili se.

Belgijski misionar je rekao: “Ne znam ni ja kako se ovo moglo dogoditi. Toliko sam godina pokušavao sprijateljiti ih ali nisam uspio. Zato sam danas uvjeren da Duh Sveti, osobito na dan Uskrsa, donosi mir onome tko ga svim srcem želi”(M/J.V.318).

Mi moramo biti svjedoci koji će životom svjedočiti i življenim životom naviještati, a Duh Sveti će učiniti ono ostalo, kao što je, uostalom, učinio sa nevjerom i sumnjama učenika i apostola. Naše je dati svoj vlastiti udio u suradnji sa Uskrslim, a Duh Božji će učiniti jednako od nas kukavica apostole, kao što je učinio od onih raspršenih i ustrašenih apostola na Veliki Petak. Pomozi nam Uskrsli da ostanemo na Tvome putu, daj nas snage da te znadnemo ponizno i ustrajno moliti da ostvarimo zadani cilj – stići Tebi s Tobom u vječni život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Uvjeren sam da će Stepinac biti proglašen svetim

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su kanonizacija i populizam i javno zdravstvo, a gosti komentatori Aleksandar Musić, Marijana Bijelić, Nino Raspudić i Petar Tomev Mitrikeski.

Emisija je počela s temom proglašavanja blaženog Stepinca svetim te je navedeno da kanonizacija može biti dugotrajan postupak.

Raspudić se zahvalio patrijarhu Irineju i SPC-u što su pokušali zaustaviti kanonizaciju, jer je sad potaknut još veći interes za blaženog Stepinca, koji je “fascinantna osoba i treba se više saznati o njegovom liku i djelu”.

“Stepinac razvaljuje ideologije – nacizma i prororčki naglašava da država mora biti izgrađena na Božjim zakonima. Reagira na zločine i već 14. svibnja na zložin nad Srbima u Glini piše prosvjedno pismo.”, navodi Raspudić.

U trenutku kad odbija da se hrvatska crkva odvoji od Vatikana, postaje loš za vlast. “Može biti duhovni uzor i danas.”

Raspudić navodi da je Stepinac sudjelovao u Prvom svjetskom ratu te govorio o poziciji Hrvata u prvoj Jugoslaviji.

Druga tema odnosi se na kontroverzne populističke izjave ministrice zdravstva u Norveškoj koja javno potiče na poroke. Naime, Sylvi Listhaug našla se na udaru kritika tek tjedan dana nakon što je postala ministrica zdravstva Norveške.

(HRT/narod.hr)

Nino Raspudić: Koliko uistinu vrijede HNS, Dalija i Puljci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Petanjek na Bleiburgu: Hrvatski narod ima prvo očuvati sjećanje na svoju prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Krčki biskup Ivica Petanjek poručio je u subotu, u propovijedi tijekom 74. komemoracije Bleiburške tragedije, da hrvatski narod ima pravo i da treba očuvati sjećanje na svoju prošlost i odati počast svim žrtvama te se usprotivio svima koji mu osporavaju to pravo.

Premda je zbog ustezanje dozvole Biskupije iz Klagenfurta za skup u Bleiburgu misu formalno vodio ravnatelj Hrvatskog caritasa i Hrvatske katoličke mreže Fabijan Svalina, krčki biskup je održao propovijed i u nekoliko je navrata tijekom propovijedi pobrao pljesak okupljenih.

Petanjek je u propovijedi kazao da je “naš narod poratnu sudbinu vezao uz križni put Isusa Krista“ i da slavljenjem euharistije za sve stradalnike naroda, njihovu žrtvu poistovjećujemo s Isusovom žrtvom, te da se ne smije dozvoliti da “njihova žrtva bude izbrisana iz sjećanja našeg naroda”.

Narodu se ne može oduzeti pamćenje

“Ovaj događaj je pokazatelj da se narodu ne može oduzeti pamćenje”, kazao je Petanjek i pozvao sve do kojih dopire njegov glas da pokušaju shvatiti da ne mogu uništiti ovakva okupljanja.

“Nama naše bake i roditelji, nisu prenijeli mržnju, nego uspomenu u svjetlu kršćanske vjere. Nismo danas ovdje jer nekoga mrzimo nego jer svoje volimo”, rekao je Petanjek iza čijih se riječi čuo pljesak okupljenih.

Upozorio je da samo prividno živimo u ujedinjenoj Europi i da su granice velike, da su sve snage uprte da se pokaže samo jedno mišljenje na ove događaje.

Omogućili su inima, koji su sva ova desetljeća upirali sve svoje snage da u našem narodu ugase pamćenje na prošle događaje, da ponovno podignu svoje glave i pokažu koliko je još uvijek velika tama u njihovim srcima, kazao je.

“Mi danas na ovom mjestu, na prvoj postaji narodnog Križnog puta, moramo zavapiti Gospodinu da se maknu granice među nama, našim narodima, pa i u crkvi Kristovoj. Vjerujem da ima dovoljno razboritih koji će prepoznati istinu pa da ta istina dođe iz Europe ili preko oceana. Od drugih tražimo da nam sude, da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću. Dokad ćemo se mi Hrvati parničiti među sobom? Dokad će nam drugi suditi i govoriti što je istina?, upitao se.

Petanjek je izrazio uvjerenje da u hrvatskom narodu ima još toliko mudrih i razboritih koji su spremni otvoriti svoje srce i um Istini i povjerovati joj, ne čekajući da ta istina dođe iz Europe ili preko Oceana. Zašto se kroz cijelu povijest ponižavamo i od drugih očekujemo i tražimo da nas sude i da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću, upitao je?

Zamolimo Oca nebeskoga da nam u ime Isusovo otvori srce i um da upoznamo istinu, jer će nas istina osloboditi, poručio je Petanjek u svojoj propovijedi u Bleiburgu.

Na komemoraciji koja je okupila sličan broj sudionika kao lani, vladale su stroge mjere nadzora, koje, prema policiji koja je priopćila na samom mjestu događaja, nisu prekršene.

Policija je događaj povremeno nadzirala i iz helikoptera, iz daljega, kako ne bi zvučno remetila komemoraciju.

 Predstavnici hrvatskih vlasti bez izjava 

Predstavnici hrvatskih vlasti nisu željeli davati izjave, ali su novinari iznudili po jednu kratku rečenicu od izaslanika predsjednika Vlade, ministra uprave Lovre Kušćevića, koji je rekao da je na Bleiburgu zbog komemoracije žrtava, i ministra branitelja Tome Medveda, koji je kazao da je zadovoljan činjenicom da sve je prošlo u redu.

U ime pokrovitelja, Hrvatskog sabora, izaslanik predsjednika Sabora bio je zastupnik i predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Ante Sanader, dok je u ime predsjednice Republike bila nazočna predstojnica ureda Anamarija Kirinić.

(Hina)

 

Nije Bleiburg samo livada natopljena hrvatskom krvlju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari