Pratite nas

Religija i Vjera

Uskrsna čestitka biskupa Košića

Objavljeno

na

“Ako vjerujemo u Uskrs, trebamo biti odgovorni prema zemaljskim dobrima koje trebamo prožeti nebeskim, božanskim vrijednostima u našem životu. Uskrs nas, braćo i sestre, sve potiče da se zalažemo na ovom svijetu za pravdu, istinu, ljubav i mir, da bismo na drugom svijetu bili dionici uskrsnuća”, poručuje u uskrsnoj čestitki biskup Vlado Košić koju prenosimo u cijelosti:

Dragi vjernici, dragi slavitelji Uskrsa,

Slaveći blagdan Uskrsa pitamo se što je njegova bit, koja je njegova glavna poruka, što on nama daje. Na ta pitanja i mnogi koji ga slave dali bi različite odgovore. Tako je nekima to blagdan proljeća pa se raduju rascvjetalim voćkama i cvijeću, malim pilićima i zečićima koji su se tek izlegli. Sve to doista navješćuje novi život, nakon zime, u kojoj kao da je sve bilo mrtvo i stalo, proljeće donosi dah novog života.

Međutim to sve nije Uskrs. Uskrs je događaj koji kršćani slave kao bitni dio svoga identiteta i tko bi sveo taj blagdan samo na jaja, šunku, piliće i zečiće, može riskirati da ga kršćani ismiju i shvate neozbiljno. A na žalost vidimo iz čestitaka i raznih „uskrsnih“ reklama kako mnogi ostaju samo na tom folkloru proljeća, a nemaju nigdje Isusa. Bez Isusa međutim nema Uskrsa! Jer Uskrs je puno dublja i veća stvarnost od proljetne obnove prirode, on govori o Kristovoj muci, smrti i novom životu kao pobjedi nad smrću. Ta pobjeda nije tek pobjeda života koji ne može poraziti nikakva prijetnja smrti, jer je život uvijek jači, nego je to prije svega duhovna pobjeda milosti nad grijehom, ljubavi nad mržnjom, dobrote nad zlom. Pitamo se je li to moguće.

Gledajući to globalno, misleći pri tom na iskorjenjivanje svakog grijeha, mržnje i zla u svijetu, doista to nam izgleda nemoguće, ali ako se svaki pojedinac odvrati od svoga zlog puta, ako prestane zlo činiti i započne činiti dobro, druge cijeniti, poštivati, voljeti… tada to više nije nemoguće. Mali koraci usmjereni prema dobru mogu mijenjati naš svijet koji je ogrezao u zlu.

Kad je naša Domovina bila napadnuta, mnogi su mladići i djevojke, muževi i žene hrabro pošli u borbu da ju obrane od nasilnika i potom oslobode od osvajača. Pri tom nisu štedjeli svoje živote i zdravlje. To je herojsko djelo i njihova žrtva je doista donijela veliki plod čitavome našem narodu, slobodu. I mi ih zato moramo poštovati i zauvijek im ostati zahvalni. No, je li to onaj konačni životni cilj prema kojem svi težimo, da osvojimo slobodu od potlačenosti drugih i tako živimo sretni zauvijek? Dakako da nije, ali ta je vanjska sloboda znak one duhovne slobode koja nam ilustrira smisao žrtve i dragovoljnog samožrtvovanja za druge, što ga je prinio Krist za sve nas. On se naime kao Bog koji je postao čovjek dragovoljno žrtvovao za nas da bismo mi upoznali najveću moguću Božju ljubav i da bismo otkrili smisao našega ljudskog života koji je s njime dobio neslućene nove mogućnosti.

Doista Isus, i samo Isus, u središtu je otajstva Uskrsa jer on se žrtvovao i bio ubijen na križu za sve ljude i njihovu slobodu te treći dan uskrsnuo od mrtvih, kao pobjednik nad smrću i nad grijehom, nad svakim zlom. Njegov život više nije podložan smrti niti ikakvom trpljenju, njegov je uskrsnuli život vječan. On je umro i uskrsnuo za nas ljude, da bi nama pokazao pravi smisao ljudskog života.

Tako nam Uskrs daje snagu u trpljenjima i naša je ogromna nada da ni nama naše patnje ne odnose život, pa čak ga ne može uništiti ni sama smrt, nego s Kristom i mi postajemo pobjednici, nositelji vječnoga života, života s Bogom, konačnog uskrsnuća.

Kada promatramo velike teškoće, probleme, patnje, nepravde, ratove, ubojstva, poniženja, bolesti i smrt tolikih ljudi i naroda, mogli bismo se uplašiti i odustati od nade, postati malodušni i odustati od borbe za ono što je dobro, što je lijepo, plemenito, istinito, pravedno. Jer kao da u našem svijetu više vladaju nepravde i nasilje, zlo i grijeh, negoli pravednost, mir, dobrota i milost. Ipak, to nam Uskrs ne dopušta. Kad slavimo Uskrs, on nam poručuje da je moguća pobjeda i u gotovo beznadnim okolnostima, jer Krist je od mrtvih uskrsnuo te mi s njime smijemo očekivati da je moguće i ono što nam se čini nemoguće…

Naše hrvatsko gospodarstvo, naše raslojavanje sela, propadanje poslovnih tvrtki i velika nesigurnost radnika i njihovih obitelji, ogromni demografski problemi, odlazak radnika a osobito veoma mnogo mladih obrazovanih ljudi iz domovine, vladavina nacionalno nedovoljno svjesnih i odgovornih političkih elita, velika korupcija i sveprisutna letargija naša su stvarnost i pojave koje ne ohrabruju. Ipak, potrebno je vjerovati u dobro i boriti se iskreno za promjene našega života. Ta je promjena moguća. Jer mnogo je u našem narodu onih koji vjeruju u uskrsnuće, uskrsnuće Kristovo ali i u naše.

Isus je pobijedio smrt. I mi ako slavimo njegovo Uskrsnuće, možemo kao pojedinci i kao narod pobijediti prijetnju smrti, zlo abortusa, neprihvaćanja djece, zanemarivanje mladih i odbacivanje bolesnih i starijih. Ako kao vjernici slavimo Uskrs, mi možemo odbaciti grijeh korupcije i pošteno svojim radom stvarati bolje uvjete za život svih u našoj domovini. Ako kao vjernici slavimo Uskrs, tada se ne bojimo biti što jesmo i ne niječemo istinu o domovinskom ratu, već se ponosimo našim herojima i braniteljima koji su nam osigurali slobodu i mir.

Ako kao vjernici slavimo Uskrs, ne bojimo se pokazati svoju odgovornost za našu Domovinu i za njezin napredak, stoga birajmo političke predstavnike koji nisu samo zabrinuti za sebe i svoje uske interese, već one koji su se spremni žrtvovati za zajedničko dobro i poštivati sve ljude i njihova ljudska, građanska i vjerska prava. Ako vjerujemo u Uskrs, trebamo biti odgovorni prema zemaljskim dobrima koje trebamo prožeti nebeskim, božanskim vrijednostima u našem životu. Uskrs nas, braćo i sestre, sve potiče da se zalažemo na ovom svijetu za pravdu, istinu, ljubav i mir, da bismo na drugom svijetu bili dionici uskrsnuća.

Slaveći Uskrs, braćo i sestre, mi smo obasjani svjetlošću Krista Gospodina i njegove pobjede koju on daruje svima koji ga slijede. Dakle, sretan vam Uskrs, blagdan Kristove pobjede nad smrću, grijehom i zlom! Sretan vam Uskrs, blagdan također i naše pobjede nad svakim zlom, pa i samom smrću!

Gospodin nas obasjao svjetlošću svoga uskrsnuća, svjetlošću života koja pobjeđuje svaku tamu, svjetlošću i toplinom ljubavi zbog blizine Kristove sa svima nama! Ta blizina obuhvaća i sve naše mile i drage, sve naše branitelje i sve koji su se za nas žrtvovali a sada su kod Gospodina, u njegovoj vječnosti.

U blizini Krista uskrsnuloga blizu smo i sa svima njima kojima zahvaljujemo na njihovoj ljubavi i molimo im vječnu Božju ljubav, te se i njima preporučujemo da mole za nas i misle na nas u ovoj dolini suza da i mi dođemo k njima i budemo jednom zajedno s njima kod Gospodina.

Regina caeli, laetare, alleluia.
Quia quem meruisti portare, alleluia.
Resurrexit, sicut dixit, alleluia.
Ora pro nobis Deum, alleluia.
Gaude et laetare, Virgo Maria, alleluia.
Quia surrexit Dominus vere, alleluia.

/Oremus. Deus, qui per resurrectionem Filii tui, Domini nostri Iesu Christi, mundum laetificare dignatus es: praesta, quaesumus; ut per eius Genetricem Virginem Mariam, perpetuae capiamus gaudia vitae. Per eundem Christum Dominum nostrum. Amen./

Sretan Uskrs svima!

Msgr. Vlado Košić, biskup sisački

Što vi mislite o ovoj temi?

Religija i Vjera

Biskup Mrzljak: Vi koji ste na vlasti donosite zakone koji poštuju svetost života i obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Svečano misno slavlje na Nedjelju Caritasa, koja se tradicionalno obilježava na treću nedjelju došašća, ove je godine 16. prosinca, u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvodio predsjednik Hrvatskog Caritasa, varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Uz đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića misu su suslavili i ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, te domaći župnik i gvardijan fra Ivica Jagodić. Na početku mise okupljene je pozdravio nadbiskup Hranić koji je podsjetio da je po odluci hrvatskih biskupa ova adventska nedjelja postala posvećena djelotvornoj ljubavi – Caritasu.

Predsjedniku Hrvatskog Caritasa biskupu Mrzljaku zahvalio je što će iz Vukovara – koji je ne samo simbol ratnih stradanja nego i osiromašenih ljudi – pozvati na solidarnost koja proizlazi iz euharistijskog zajedništva te da zajedno s Ivanom Krstiteljem – „Podijeli s onim koji nema”. „Te Ivanove riječi su i naslov vaše ovogodišnje poruke koju ste nam svima kao predsjednik Hrvatskoga Caritasa uputili uz današnju Nedjelju Caritasa i u kojoj ste nam posvijestili da je Bog ljubav koja nas sve poziva na ponizno i skromno srce, otvoreno za naše bližnje”, rekao je nadbiskup Hranić.

Izrazio je pritom zadovoljstvo što je zajedno s biskupom došao i ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijan Svalina te im je obojici čestitao nedavno obilježenu 25. obljetnicu od kako Caritas kao pastoralno tijelo Hrvatske biskupske konferencije svoj organiziran i sustavan dobrotvorni rad ostvaruje pod imenom Hrvatski Caritas.

U ime Vukovaraca, ali i stanovnika drugih hrvatskih biskupija i nadbiskupija, nadbiskup Hranić Hrvatskom je Caritasu zahvalio na solidarnosti kojom prati sve nepogode, krize, siromaštvo i potrebe naših hrvatskih građana, migranata, ali sve više i druge ljude po svijetu bez obzira na njihov vjerski ili nacionalni identitet.

Podsjećajući kako očekujemo blagdan Rođenja Gospodnjega, u propovijedi biskup Mrzljak pitao se kako ga to danas slavimo. „Je li to samo prisjećanje na onaj događaj od prije 2018 godina u Betlehemu kada se Božja riječ utjelovila u osobi Isusa Krista, kada je Marija rodila Isusa. Je li to samo sjećanje na taj događaj ili se to i danas događa?

Mi bismo rekli da je to i današnji događaj. Bog i danas ulazi u našu ljudsku povijest Bog se želi i danas roditi – u nama, u našem društvu, u ljudima. On želi danas biti s nama. I zato mi s vjerom očekujemo taj blagdan.

Ne samo uz neka prisjećanja, ne samo uz neke običaje, neku tradiciju – nego želimo upravo probuditi tu vjeru u sebi da vidimo na koji način mi to danas čekamo Onoga koji dolazi, Onoga koji želi biti s nama”.

Božja riječ je živa i upućuje nam se danas, istaknuo je biskup Mrzljak. „Bog će sigurno ispuniti ono što je obećao – on će doći. Treba biti strpljiv, treba čekati, ali treba ga i prepoznati. Vidjeli smo kako se upravo to dogodilo da ga mnogi nisu prepoznali.

Nisu ga prepoznali ni onda, a ne prepoznaju ga ni danas kao onoga koji dolazi k nama kao dar, koji želi biti s nama, koji nam želi pokazati put kako treba živjeti ovim zemaljskim životom. Zato On dolazi, zato ga valja prepoznati. Tu je uloga Ivana Krstitelja – onda, ali i u našem vremenu – kada si mi postavljamo pitanje ‘što nam je činiti?’.

Ono prvo što je Ivan rekao učenicima koji su dolazili pitati jest: ‘ako imaš dvije haljine a onaj pokraj tebe nema – podaj mu, ako imaš hrane a onaj kraj tebe nema – daj mu. Tu možemo vidjeti i početak Caritasa, karitativnog djelovanja”, istaknuo je biskup.

Podsjetio je kako je ulazak Boga u ljudsku povijest – zapravo ulazak na jedan vidljiviji način, način Božje ljubavi – caritasa:

„Caritas je ljubav. I tu je djelovanje Caritasa i u ovom našem vremenu. Bog upravo na taj način želi ući među nas, doći k nama pojedincima, u naše obitelji, u naše zajednice u kojima živimo. (…) I mi u Crkvi bismo danas trebali doći i pitati ‘Gospodine, a što je nama u Crkvi činiti da više upoznamo tebe, da možemo više biti svjedoci tvoje ljubavi ovdje u svijetu’?

Svjesni smo da nismo uvijek učinili dosta i da trebamo činiti više. Svjesni smo također i svoje nedostatnosti, svoje grešnosti, svoje slabosti – i zato molimo Boga da bude s nama, da nam pomogne u svemu tome”, rekao je biskup Mrzljak.

Podsjećajući kako sv. Ivanu po savjet dolaze i predstavnici civilnih vlasti, usporedivši to s prilikama u kojima živimo danas.
„U našoj domovini, u našoj takozvanoj kršćanskoj Europi, u ovome svijetu u kojem živimo – vidimo velike razdore među ljudima. Vidimo i veliki strah među ljudima, vidimo mržnju, vidimo ratove, vidimo zlo koje se događa i onda dolazimo i pitamo ‘a što nam je činiti da se svega toga oslobodimo?’.

Što trebamo učiniti, kakvi moramo biti. I upravo tu je tajna utjelovljene Božje riječ koju kada promatramo možemo naći upravo odgovor na ta prevažna pitanja. Što nam je činiti i kao pojedincima i u obitelji a isto tako i u društvu.

I u našoj domovini Hrvatskoj oni koje smo izabrali, koji su na vlasti, trebaju se pitati ‘a što je nama činiti?’. A mi bismo upravo, u svijetlu Božje riječi rekli – donosite zakone koji su u biti isti s onim zakonima koje Isus donosi. To su zakoni ljubavi i poštovanja prema svakom čovjeku, poštivanje svetosti života, poštivanje svetosti obitelji – donosite takve zakone. Nemojte biti pristrani onda kada trebate nekoga primati u službu, učinite nešto da mnogi naši ne odlaze iz ove naše domovine, da im se ovdje nađe posla da mogu ostati ovdje.

To činite. To je ono što vi trebate učiniti to su ti odgovori ali pitanja su neprestana. I sigurno da će biti uvijek takvih pitanja koja su postavili pred Ivanom Krstiteljem, ali i koje mi danas postavljamo pred Onim čije rođenje slavimo”, istaknuo je u propovijedi biskup Mrzljak.

Od prodaje božićnih drvaca u sklopu Caritasove akcije “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno” u subotu je u Zagrebu prikupljeno oko 30.000 kuna koje će biti darovane siromašnim obiteljima diljem Hrvatske, istaknuo je voditelj te akcije Boris Peterlin.

Ta sredstva, zajedno s drugima koja će se prikupiti u akciji “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno”, Hrvatski Caritas će poslati biskupijskim Caritasima, koji će ih darovati obiteljima u potrebi, izjavio je Hini Peterlin.

U sklopu 17. nacionalne humanitarne akcije “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno” Hrvatski Caritas je s “Hrvatskim šumama” i Gradom Zagrebom organizirao promotivno – humanitarni događaj na kojem su se građanima na Trgu bana Jelačića nudila božićna drvca s korijenom, ukupno je bilo ponuđeno 250 drvaca obične i srebrne smreke te Pančićeve omorike.

Peterlin je rekao kako je bilo i građana koji su platili drvce, ali ga nisu željeli uzeti. Neka od tih drvaca su odmah darovana drugim građanima, a neka od njih su ponovno prodavana.

Volonteri Hrvatskog Caritasa – članovi Franjevačkoga svjetovnog reda i Frame, studenti i studentice zagrebačkog Sveučilišta, pomagali su kupcima izabrati božićno drvce te im ga odnosili do automobila, a onima kojima je bilo nužno, omogućen je i besplatan prijevoz do kućnih vrata.

Hrvatski Caritas je na prigodnim štandovima nudio i svoje promotivne materijale: narukvice, privjeske, kartice, šalice i vrpce, a dobrovoljni prilozi također su bili namijenjeni siromašnim obiteljima.

Kao gosti-podupiratelji akcije sudjelovali su Tugomir Majdak, izaslanik predsjednika Vlade, Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Damir Miškulin, voditelj Uprave šuma Podružnice Zagreb (UŠP) Hrvatskih šuma te Maja Gačić Nimac, iz PBZ-a.

U akciju se tradicionalno uključio i Grad Zagreb, kojeg su predstavljale zamjenice gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i Olivera Majić, uz brojne predstavnike Gradske uprave i Zagrebačkog holdinga, i to kupnjom drvaca, promotivnih proizvoda i pozivom građanima na pomoć siromašnim obiteljima.

Za višesatnog programa, Zagrepčanke i Zagrepčane je animirala i s gostima razgovarala Tanja Popec, urednica i voditeljica na Hrvatskom katoličkom radiju.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak obukao se u Caritasov prsluk i volontirao. “U opisu je našeg posla pomagati poljoprivrednicima, a ovdje imamo mogućnost pomaganja najpotrebnijim građanima. Nije nikad na odmet odvojiti svoje vrijeme za one kojima je pomoć potrebna”, poručio je.

Tijekom akcije jedanaestero djece i mladih primilo od ravnatelja Hrvatskog Caritasa mons. Fabijana Svaline prigodne darove “za izvrsnost, darovitost i uspješnost” namijenjene mladim osobama nadarenima za sport i umjetnost.

Među darovima bila je jednokratna stipendija za izvrsnost, knjiga Zlatka Dalića “Rusija naših snova”, poklon-paket “Podravkinih” proizvoda i obiteljsko božićno drvce s korijenom Hrvatskih šuma.

“Pokušali smo među mladima koji se nalaze u Caritasovim kućama i udomiteljskim domovima pronaći najbolje kako bi im dali do znanja da su prepoznati te da se njihova izvrsnost cijeni”, poručio je mons. Svalina.

(Misija / IKA / Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa Franjo podupire Svjetski sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: SIR/Marco Calvarese

Papa Franjo se nakon današnje molitve Anđeo Gospodnji na Trgu sv. Petra osvrnuo na usvajanje globalnog kompakta za “sigurnu, uređenu i regularnu migraciju”.

“Prošlog je tjedna u Marakešu u Maroku odobren Svjetski sporazum za sigurnu, uređenu i regularnu migraciju, koji želi biti referentni okvir za cijelu međunarodnu zajednicu.

Stoga se nadam da će, zahvaljujući ovom instrumentu, ona moći djelovati s odgovornošću, solidarnošću i suosjećanjem prema onima koji su iz raznih razloga napustili svoju zemlju i povjeravam tu nakanu vašim molitvama”, rekao je Papa u obraćanju vjernicima nakon molitve Anđeo Gospodnji na Trgu sv. Petra u Vatikanu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari