Pratite nas

Religija i Vjera

Uskrsna čestitka biskupa Vlade Košića

Objavljeno

na

Draga braćo i sestre, dragi prijatelji!

U apostolskoj pobudnici lijepa i prigodna naslova „Christus vivit – Krist živi“, potpisanoj na blagdan Navještenja Gospodnjeg 25. ožujka ove 2019. godine u Loretu, papa Franjo na temelju zaključaka Biskupske sinode iz prošle godine obraća se mladima:

„Krist živi. On je naša nada i najljepša mladost ovoga svijeta. Sve što on dotakne postaje mlado, postaje novo, ispunjeno životom. Stoga, prve riječi koje želim uputiti svakom mladom kršćaninu su: On živi i želi da i ti živiš!“ (Papa Franjo, Krist živi, 1)

„On je u tebi, on je s tobom i ne napušta te. Ti se možeš udaljiti, ali uza te je Uskrsli, koji te zove i čeka da započneš iz početka. Ako se osjećaš star zbog žalosti, prijetnji, strahova, sumnji ili neuspjeha, on će biti tu da ti podari snagu i nadu.“ (Papa Franjo, Krist živi, 2)

Ovim riječima htio sam, dragi prijatelji, obilježiti ovogodišnju uskrsnu poruku, budući da mi ove godine u Sisačkoj biskupiji obilježavamo Godinu mladih. Papa je u ovoj apostolskoj pobudnici pred mlade iznio svoje razmišljanje, svoje nade i očekivanja, ali još više, on je želio ohrabriti mlade da se ne boje živjeti s Kristom.

Sveti papa Ivan Pavao II. osobito je volio mlade i već na početku svoga mandata obratio se mladima snažnim riječima: „Ne bojte se otvoriti vrata svoga srca Isusu Kristu!“ U tom smislu i papa Franjo poziva sve, a osobito mlade, da svoj život žive kao prijateljevanje i putovanje s Isusom Kristom, Spasiteljem.

Naime, mogli bismo zapasti u rizik „promatrati Isusa Krista samo kao jedan dobar primjer prošlosti, kao jedno sjećanje, kao nekoga tko nas je spasio prije dvije tisuće godina. No to nam ništa ne bi koristilo, ostavilo bi nas jednako kao prije, ne bi nas oslobodilo. Onaj koji nas ispunja svojom milošću, Onaj koji nas oslobađa, Onaj koji nas preobražava, Onaj koji nas liječi i tješi nas – je netko tko je živ. On je uskrsli Krist, pun nadnaravne životnosti, odjeven u beskrajno svjetlo. Zato je sveti Pavao ustvrdio: ‘Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vaša vjera’ (1 Kor 15,17)“. (Papa Franjo, Krist živi, 124)

Želim navesti još nekoliko lijepih misli pape Franje iz navedene pobudnice:

Ako On živi, ​​tada On uistinu može biti prisutan u tvom životu, u svakom trenutku, da ga ispuni svjetlošću. Tako nikada više neće biti osamljenosti i napuštenosti. Čak i kad bi svi otišli, on će biti ovdje, kao što je obećao: ‘Ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta’ (Mt 28,20). On ispunjava sve svojom nevidljivom prisutnošću i gdje god idete on će vas čekati. Jer ne samo da je došao, nego on dolazi i nastavit će dolaziti svaki dan kako bi vas pozvao na hod prema uvijek novom obzoru.“ (Papa Franjo, Krist živi, 125)

Zamislite Isusa sretnim, prepunom radosti. Radujte se s prijateljem koji je pobijedio. Ubili su sveca, pravednika, nedužnog, ali on je pobijedio. Zlo nema posljednju riječ. Niti u tvom životu zlo neće imati posljednju riječ, jer tvoj Prijatelj koji te voli želi pobijediti u tebi. Tvoj Spasitelj živi.“ (Papa Franjo, Krist živi, 126)

Ako on živi, ​​to je jamstvo da dobro može napredovati u našim životima i da naš trud ima smisla. Tada možemo prestati žaliti za prošlim i gledati naprijed, jer s Njim uvijek možemo gledati naprijed. To je sigurnost koju imamo. Isus je vječni život. Držeći se Njega, živjet ćemo i nadvladati sve oblike smrti i nasilja koji su skriveni na našem putu.“ (Papa Franjo, Krist živi, 127)

Bilo koje drugo rješenje je slabo i privremeno. Može biti korisno neko vrijeme, no poslije smo opet bespomoćni, napušteni, izloženi nepogodnostima. S Njim, međutim, srce je ukorijenjeno u temeljnu sigurnost, koja ostaje iznad svega. Sveti Pavao kaže da želi biti sjedinjen s Kristom da ‘upozna njega i snagu njegova uskrsnuća’ (Fil 3,10). To je sila koja će se pojaviti mnogo puta i u tvom životu, jer On je došao da tebi dade život ‘i to život u izobilju’ (Iv 10,10).“ (Papa Franjo, Krist živi, 128)

Ako možeš prihvatiti ljepotu ove objave svojim srcem i dopustiti Gospodinu da te susretne; ako mu dopustiš da te ljubi i spasi; ako stupiš u prijateljstvo s Njim i počneš razgovarati sa živim Kristom o konkretnim stvarima tvog života, to će biti veliko iskustvo, to će biti temeljno iskustvo koje će održati tvoj kršćanski život. To je i iskustvo koje možeš komunicirati drugim mladima. Budući da ‘biti kršćanin nije rezultat neke etičke odluke ili neke velike ideje, već je to susret s događajem, s Osobom, ona životu daje novi obzor i time konačni pravac” (Benedikt XVI., Deus caritas est, 21). (Papa Franjo, Krist živi, 129) Tu je – ovom zadnjom rečenicom papa – Franjo citirao svoga predšasnika, velikog papu Benedikta XVI.

Ovim mislima pape Franje, Benedikta i Ivana Pavla II., želio sam osobito mladima naše Biskupije ali i svim vjernicima i ljudima dobre volje prenijeti istinu naše vjere, vjere u uskrsnuće: Isus je živ, on i sve nas poziva na život uskrsnuća jer ako smo s njime, onda smo i mi pobjednici nad grijehom, nad mržnjom i zlom, pobjednici nad smrću. S njime i mi slavimo stoga svoj Uskrs, nadu života koji ništa ne može ugroziti.

Volio bih reći još sljedeće: kad govorimo o našim mladima u Hrvatskoj, tada vidimo da njihov položaj na žalost nije dobar pa oni vidjevši tu besperspektivnost nakon školovanja napuštaju Domovinu i traže sreću u inozemstvu, ulažući svoje znanje u izgradnju nekih drugih društava.

Do toga su ih dovele politike koje nisu vodile brigu o budućnosti našeg narod, već su prednost – i to često na temelju veza, korupcije i mita – imali oni podobni, a ne sposobni. Stoga mi ove poruke mladima, koje daje papa Franjo na temelju Uskrsa, doživljavamo posebno dramatično i bolno.

Uskrs je i za hrvatske mlade poziv i izazov da se bore za bolju Domovinu, da ju ne prepuštaju elitama koje ne misle na dobro naroda nego samo na svoje vlastito i svojih klanova. Moramo se izboriti za bolju Hrvatsku, Lijepu našu koju se voli ostajući u njoj!

Vjerujem da je i ovaj Uskrs snažan poziv svima koji vjeruju u smisao zalaganja za ono što je bolje, koji se ne predaju, poziv da se svi borimo i učinimo naš zemaljski svijet pravednijim i boljim, da bi uskrsnuće svanulo svim ljudima u našoj Domovini.

 

Znamo da si doistine uskrsnuo, Božji Sine;

Pobjedniče, Kralju divan, budi nama milostivan!

Amen! Aleluja!“ (Posljednica)

Svima neka je sretan i blagoslovljen Uskrs, nova Pasha, Krist Gospodin Uskrsnuli i Živi, koji je pobijedio smrt i darovao nam život!

Sretan Uskrs svima!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo

Objavljeno

na

Objavio

Fb stranica - Tomislav Ivančić

Djeca su Božji upitnik poslan ljudima da Bog vidi kakvi smo. Na djeci se vidi jesmo li dobri i jesmo li dostojni biti ljudi. Djeca su vapaj da se spustimo u srce i da im dadnemo život. Djeca su krik za slobodom, mirom i zaštićenošću. Djeca su nenaoružana, ona se ne znaju boriti, djeca nikome ne čine zlo, ona samo čeznu da ih se voli.

Djeca mole za komadić života, za jedan poljubac, topli pogled i riječ utjehe i hrabrosti. Djeca traže od nas mali zalogaj kruha, topla prsa majke, krevetić, lijepu riječ i priču. Djeca nas trebaju. Kako odgovaramo djeci, takvi smo. Kako volimo djecu, takvi smo mi. Kako se divimo djeci, takvi smo.

Kad smo prestali voljeti i željeti djecu, kad nam nije bilo drago da se ona rađaju, kad nismo imali vremena za djecu i kad su nam stvari postale važnije, tad je sam Bog postao čovjekom i javlja se kao dijete među nama. Ne znaš u kojem djetetu ćeš ga prepoznati, i u kojem će te djetetu on spasiti.

Tko voli djecu, taj ima nepokvareno srce. Djeca su među nama da bi nas odvela u nebo.

(Oaze života)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

22. kolovoza – Blažena Djevica Marija Kraljica

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom cijele liturgijske godine Crkva pred nas svakog mjeseca stavlja neki marijanski blagdan. Danas je blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, svojevrsna dopuna blagdana Marijina uznesenja na Nebo ili Velike Gospe.

U nizu velikih i vjernicima dragih ljetnih marijanskih blagdana danas slavimo Blaženu Djevicu Mariju Kraljicu. Blagdan je uveo papa Pio XII. godine 1954. kao krunu proslave Marijanske godine i kao posljedicu nastojanja i prijedloga brojnih marioloških kongresa. Po svome uznesenju Marija je postala i Kraljica neba i zemlje, a nauk o njezinom dostojanstvu kraljice izložio je Pio XII. u svojoj enciklici Ad caeli Reginam.

Blagdan je najprije slavljen 31. svibnja, a nakon Drugog vatikanskoga sabora premješten je tjedan dana nakon Velike Gospe, zbog toga što u sebi krije ista otajstva kao i slavljenje Marijina uznesenja na Nebo, kako to stoji u saborskom dokumentu Lumen gentium: „Bezgrešna Djevica (…) ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara i pobjednikom nad grijehom i smrću.“

Naslov „kraljice“ ide među one Marijine oznake što joj dade vjerničko razmišljanje, a još više pučka pobožnost. Marija se u pobožnosti ne naziva samo „kraljica“, već i „gospodarica“, „vojvotkinja“, pa čak i „carica“, u našem starom jeziku „cesarica“. Da li je pridavanje Mariji takvih naslova teološki opravdano? – Jest, jer se ona kao Majka i službenica Gospodinova dostojnom pokazala takove časti. Njezino kraljevsko dostojanstvo proizlazi iz njezina Bogomajčinskoga dostojanstva. No, ako liturgija kaže „da Bogu služiti znači kraljevati“, onda je Marija kao najodličnija Gospodinova službenica i iz toga razloga prava kraljica.

Zanimljivo je kako je kršćanska pobožnost Marijin naslov kraljice često vezala uz pojam milosrđa, kako to svjedoči ona lijepa, u srednjem vijeku nastala molitva „Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa“! Ona označuje vjeru u Marijinu dobrotu i spremnost da nas grešnike pred Gospodinom zagovara, da nam od njega prosi oproštenje i milost. Marija se kao kraljica sagiba nad našu ljudsku bijedu i pritječe nam u pomoć.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari