Pratite nas

Religija i Vjera

Uskrsna čestitka sisačkog biskupa Vlade Košića

Objavljeno

na

Dragi vjernici, draga braćo i sestre, dragi gledatelji, slušatelji i čitatelji,

Uskrs je! Blagdan koji je početak novog svijeta, početak novog eona, početak života. Slavi se prvi dan prema židovskom tjednom redu dana, u onaj isti dan kada je Bog stvorio svijet, jer taj dan je Krist uskrsnuo da bi tako označio novo stvaranje, početak novog svijeta. Taj dan je ujedno i osmi dan jer označuje puninu svih dana, dovršenje i vječni odmor, mir u Bogu, život u punini. Dan Gospodnji, kod nas zvan „nedjelja“, dan je uskrsnuća Kristova. Zato je svaka nedjelja spomen Uskrsa, mali Uskrs, predokus neba i novog, uskrsnulog života.

„Da Krist nije uskrsnuo, uzalud je vjera vaša“, poručuje sveti Pavao Korinćanima (1 Kor 15,14). Također i svima nama, kršćanima. Uskrsnuće je temelj naše vjere, bez uskrsnuća mi ne bismo bili kršćani, naša nada bila bi bez utemeljenja. Ali Krist jest uskrsnuo i to je razlog ne samo da njega slavimo, nego i da se i mi pouzdano nadamo da je Uskrs i naša budućnost. Ali i sadašnjost.

Svjetlost je pobijedila tamu. Svjetlost je Krist i sjaj koji je obasjao tamu svijeta dolazi iz njegova praznog groba. Ta je svjetlost zasjenila rimske vojnike koji su čuvali zapečaćen Isusov grob, i oni su obnevidjeli. Oni su mislili da je pobijedila smrt, zapravo su se potajice i pitali, zašto čuvaju grob u kojem je položen mrtav Isus. Ali veliki svećenici, židovski poglavari, Poncije Pilat i kralj Herod, željeli su biti sigurni da Isus neće pobjeći, da mrtvog Isusa neće ukrasti njegovi učenici. U svakom slučaju bojali su se. Premda je to izgledalo besmisleno, sada možemo reći da je bilo opravdano da su se oni bojali. Ne jer bi bilo moguće da Isusovo mrtvo tijelo nestane, nego zato jer su oni počinili nepravdu: osudili su i ubili pravednika. I zato su njihove savjesti bile uznemirene. Premda svjetlost Isusova uskrsnuća nije obasjala Pilata, Heroda, Kajfu i Anu, ona je takla vojnike. Ta je svjetlost obasjala i apostole Petra i Ivana kad su došli vidjeti prazan grob, ta je svjetlost obradovala žalosnu dušu Marije Magdalene i žena koje su dohrlile na grob, ta je svjetlost obasjala sve apostole i vjernike od tih dana do dana današnjega koji vjerom prihvaćaju Isusovo uskrsnuće. Od tog se događaja živi.

U svakom ljudskom životu ima posebnih trenutaka i događaja od kojih svaki pojedinac koji ga je doživio živi. Za nekoga je to povjerenje koje mu je poklonila draga osoba, za drugoga je to neki potresni sretni ili nesretni događaj, za svakoga je to – dodir otajstva, tajne i zato se od toga živi.

 Od Isusova uskrsnuća živjeli su i žive njegovi učenici. On nas – što je najvažnije – nije više nikada napustio, on, uskrsnuli naš Gospodin, s nama je i vodi nas da bismo i mi s njim pobijedili i prispjeli u Očev dom. Što je to što i mi s njime trebamo pobijediti? To je tama koja vlada ljudskim srcima. Nije to tama zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, jer sunce svijetli i kad nas ne obasjava te i kroz oblake i snijeg i kišu priprema zemlju za urod. Nije ta tama ni zbog nestanka električne struje, što nije često, ali nekad se dogodi i tad se osjećamo neobično jer smo naučili da kad okrenemo prekidač, svjetlo obasja mračnu sobu i pokrene računalo i druge električne aparate. Ne!

Tama koja vlada i još uvijek nije protjerana s ovoga svijeta tama je u ljudskim srcima. Kako je to moguće, pitamo se jer smo navikli da danas sve možemo i to brzo riješiti. „Ništa nije dublje od ljudskog srca, tko da ga pronikne“, kaže prorok Jeremija (Jer 17,9). U njemu se rađa dobrota, ali i zloća, u njemu se pokreće svaka i najmanja ljubav, ali u njemu niče i mržnja, iz srca čovječjega – kako sam Gospodin reče – izviru sve nečistoće, jer „ništa što izvana ulazi u čovjeka ne može ga onečistiti, nego što iz čovjeka izlazi – to ga onečišćuje. Ta iznutra, iz srca čovječjega, izlaze zle namisli, bludništva, krađe, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i onečišćuju čovjeka.“ (Mk 7,15.21-23) – kaže Gospodin.

Sveti Augustin je lijepo izrekao što se dogodilo Kristovim uskrsnućem: Krist je „učinio divnu zamjenu prihvativši našu narav: naše je bilo ono po čemu je on umro, a njegovo je ono po čemu ćemo mi živjeti… Tako je besmrtni mogao umrijeti, tako je htio dati život smrtnicima. Poslije će učiniti svojim dionicima one među kojima je postao kao jedan od njih. Ta mi u sebi nemamo razloga da živimo, a on nije imao u sebi razloga da umre.“

On, koji je besmrtni, on koji je život, on koji je duhovan, postao je čovjekom da bi smrt u našem smrtnom tijelu iskusio te je, kako lijepo veli jedan stari pisac, „smrću smrt usmrtio da nama smrtnicima daruje besmrtnost.“
Pobjeda je to života, pobjeda milosti, pobjeda svetosti, pobjeda radosti, ljubavi i mira! Pobjeda Božja u kojoj i mi ljudi sudjelujemo ako smo dopustili da nas on pobožanstveni…

Molimo uskrsnuloga Gospodina da i nas povede putem uskrsnuća! I to ne samo na kraju našega života i na kraju povijesti čovječanstva, kada će Bog biti „sve u svemu“, nego da predokus vječnosti možemo živjeti i na zemlji. Naš je hrvatski narod već više od 13 stoljeća, otkako je u 7. st. primio kršćanstvo, ostao vjeran svome krsnom savezu, naši su stari vjerovali u uskrsnuće i zato su se borili za „krst časni i slobodu zlatnu“, prolijevajući svoju krv za slobodu i za očuvanje svog kršćanskog identiteta. Bogu hvala opstali smo i danas imamo svoju Domovinu koja je slobodna od vanjskih osvajača, ali još nije slobodna od vlastitih tama i zabluda u kojima luta. Jedno od takvih pitanja je i zlo suvremenog totalitarizma koji nam se nudi, a koji kako naše vodstvo tako i naš narod objeručke prihvaća, a nalazi se na polju odgoja i obrazovanja, na području zakona i pravnog poretka, u što sve više dopuštamo da ulaze moderne zablude i čak perverzije. Naša Domovina neće biti slobodna niti izvana, od vanjskih neprijatelja, ako mi kao ljudi i kršćani ne budemo slobodni u sebi od zala, grijeha, nepravdi, nametnutih pogrešnih ideologija, od nove idololatrije koja kao epidemija zahvaća sve više naroda i država. Mi možemo i moramo tome reći: Ne! Da bismo to bili spremni, potrebno je da dopustimo Kristu uskrsnulome da on vlada našim srcima, da on svojom pobjedom i nas povede u borbu protiv zla i smrti, te s njime nadvladamo i postignemo pobjedu života, istine, ljubavi i mira.

Stoga neka je u našim dušama svjetlost Uskrsa, radost vazmenih blagdana i život vječni da „hodimo u novosti života“ (Rim 6,4).

Christus resurrexit, resurrexit vere! Alleluia!
Krist je uskrsnuo, uistinu je uskrsnuo! Aleluja!
Svima neka je sretan Uskrs!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskup Mrzljak: Vi koji ste na vlasti donosite zakone koji poštuju svetost života i obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Svečano misno slavlje na Nedjelju Caritasa, koja se tradicionalno obilježava na treću nedjelju došašća, ove je godine 16. prosinca, u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova predvodio predsjednik Hrvatskog Caritasa, varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Uz đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića misu su suslavili i ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, te domaći župnik i gvardijan fra Ivica Jagodić. Na početku mise okupljene je pozdravio nadbiskup Hranić koji je podsjetio da je po odluci hrvatskih biskupa ova adventska nedjelja postala posvećena djelotvornoj ljubavi – Caritasu.

Predsjedniku Hrvatskog Caritasa biskupu Mrzljaku zahvalio je što će iz Vukovara – koji je ne samo simbol ratnih stradanja nego i osiromašenih ljudi – pozvati na solidarnost koja proizlazi iz euharistijskog zajedništva te da zajedno s Ivanom Krstiteljem – „Podijeli s onim koji nema”. „Te Ivanove riječi su i naslov vaše ovogodišnje poruke koju ste nam svima kao predsjednik Hrvatskoga Caritasa uputili uz današnju Nedjelju Caritasa i u kojoj ste nam posvijestili da je Bog ljubav koja nas sve poziva na ponizno i skromno srce, otvoreno za naše bližnje”, rekao je nadbiskup Hranić.

Izrazio je pritom zadovoljstvo što je zajedno s biskupom došao i ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijan Svalina te im je obojici čestitao nedavno obilježenu 25. obljetnicu od kako Caritas kao pastoralno tijelo Hrvatske biskupske konferencije svoj organiziran i sustavan dobrotvorni rad ostvaruje pod imenom Hrvatski Caritas.

U ime Vukovaraca, ali i stanovnika drugih hrvatskih biskupija i nadbiskupija, nadbiskup Hranić Hrvatskom je Caritasu zahvalio na solidarnosti kojom prati sve nepogode, krize, siromaštvo i potrebe naših hrvatskih građana, migranata, ali sve više i druge ljude po svijetu bez obzira na njihov vjerski ili nacionalni identitet.

Podsjećajući kako očekujemo blagdan Rođenja Gospodnjega, u propovijedi biskup Mrzljak pitao se kako ga to danas slavimo. „Je li to samo prisjećanje na onaj događaj od prije 2018 godina u Betlehemu kada se Božja riječ utjelovila u osobi Isusa Krista, kada je Marija rodila Isusa. Je li to samo sjećanje na taj događaj ili se to i danas događa?

Mi bismo rekli da je to i današnji događaj. Bog i danas ulazi u našu ljudsku povijest Bog se želi i danas roditi – u nama, u našem društvu, u ljudima. On želi danas biti s nama. I zato mi s vjerom očekujemo taj blagdan.

Ne samo uz neka prisjećanja, ne samo uz neke običaje, neku tradiciju – nego želimo upravo probuditi tu vjeru u sebi da vidimo na koji način mi to danas čekamo Onoga koji dolazi, Onoga koji želi biti s nama”.

Božja riječ je živa i upućuje nam se danas, istaknuo je biskup Mrzljak. „Bog će sigurno ispuniti ono što je obećao – on će doći. Treba biti strpljiv, treba čekati, ali treba ga i prepoznati. Vidjeli smo kako se upravo to dogodilo da ga mnogi nisu prepoznali.

Nisu ga prepoznali ni onda, a ne prepoznaju ga ni danas kao onoga koji dolazi k nama kao dar, koji želi biti s nama, koji nam želi pokazati put kako treba živjeti ovim zemaljskim životom. Zato On dolazi, zato ga valja prepoznati. Tu je uloga Ivana Krstitelja – onda, ali i u našem vremenu – kada si mi postavljamo pitanje ‘što nam je činiti?’.

Ono prvo što je Ivan rekao učenicima koji su dolazili pitati jest: ‘ako imaš dvije haljine a onaj pokraj tebe nema – podaj mu, ako imaš hrane a onaj kraj tebe nema – daj mu. Tu možemo vidjeti i početak Caritasa, karitativnog djelovanja”, istaknuo je biskup.

Podsjetio je kako je ulazak Boga u ljudsku povijest – zapravo ulazak na jedan vidljiviji način, način Božje ljubavi – caritasa:

„Caritas je ljubav. I tu je djelovanje Caritasa i u ovom našem vremenu. Bog upravo na taj način želi ući među nas, doći k nama pojedincima, u naše obitelji, u naše zajednice u kojima živimo. (…) I mi u Crkvi bismo danas trebali doći i pitati ‘Gospodine, a što je nama u Crkvi činiti da više upoznamo tebe, da možemo više biti svjedoci tvoje ljubavi ovdje u svijetu’?

Svjesni smo da nismo uvijek učinili dosta i da trebamo činiti više. Svjesni smo također i svoje nedostatnosti, svoje grešnosti, svoje slabosti – i zato molimo Boga da bude s nama, da nam pomogne u svemu tome”, rekao je biskup Mrzljak.

Podsjećajući kako sv. Ivanu po savjet dolaze i predstavnici civilnih vlasti, usporedivši to s prilikama u kojima živimo danas.
„U našoj domovini, u našoj takozvanoj kršćanskoj Europi, u ovome svijetu u kojem živimo – vidimo velike razdore među ljudima. Vidimo i veliki strah među ljudima, vidimo mržnju, vidimo ratove, vidimo zlo koje se događa i onda dolazimo i pitamo ‘a što nam je činiti da se svega toga oslobodimo?’.

Što trebamo učiniti, kakvi moramo biti. I upravo tu je tajna utjelovljene Božje riječ koju kada promatramo možemo naći upravo odgovor na ta prevažna pitanja. Što nam je činiti i kao pojedincima i u obitelji a isto tako i u društvu.

I u našoj domovini Hrvatskoj oni koje smo izabrali, koji su na vlasti, trebaju se pitati ‘a što je nama činiti?’. A mi bismo upravo, u svijetlu Božje riječi rekli – donosite zakone koji su u biti isti s onim zakonima koje Isus donosi. To su zakoni ljubavi i poštovanja prema svakom čovjeku, poštivanje svetosti života, poštivanje svetosti obitelji – donosite takve zakone. Nemojte biti pristrani onda kada trebate nekoga primati u službu, učinite nešto da mnogi naši ne odlaze iz ove naše domovine, da im se ovdje nađe posla da mogu ostati ovdje.

To činite. To je ono što vi trebate učiniti to su ti odgovori ali pitanja su neprestana. I sigurno da će biti uvijek takvih pitanja koja su postavili pred Ivanom Krstiteljem, ali i koje mi danas postavljamo pred Onim čije rođenje slavimo”, istaknuo je u propovijedi biskup Mrzljak.

Od prodaje božićnih drvaca u sklopu Caritasove akcije “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno” u subotu je u Zagrebu prikupljeno oko 30.000 kuna koje će biti darovane siromašnim obiteljima diljem Hrvatske, istaknuo je voditelj te akcije Boris Peterlin.

Ta sredstva, zajedno s drugima koja će se prikupiti u akciji “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno”, Hrvatski Caritas će poslati biskupijskim Caritasima, koji će ih darovati obiteljima u potrebi, izjavio je Hini Peterlin.

U sklopu 17. nacionalne humanitarne akcije “Za 1000 radosti – Pomažemo zajedno” Hrvatski Caritas je s “Hrvatskim šumama” i Gradom Zagrebom organizirao promotivno – humanitarni događaj na kojem su se građanima na Trgu bana Jelačića nudila božićna drvca s korijenom, ukupno je bilo ponuđeno 250 drvaca obične i srebrne smreke te Pančićeve omorike.

Peterlin je rekao kako je bilo i građana koji su platili drvce, ali ga nisu željeli uzeti. Neka od tih drvaca su odmah darovana drugim građanima, a neka od njih su ponovno prodavana.

Volonteri Hrvatskog Caritasa – članovi Franjevačkoga svjetovnog reda i Frame, studenti i studentice zagrebačkog Sveučilišta, pomagali su kupcima izabrati božićno drvce te im ga odnosili do automobila, a onima kojima je bilo nužno, omogućen je i besplatan prijevoz do kućnih vrata.

Hrvatski Caritas je na prigodnim štandovima nudio i svoje promotivne materijale: narukvice, privjeske, kartice, šalice i vrpce, a dobrovoljni prilozi također su bili namijenjeni siromašnim obiteljima.

Kao gosti-podupiratelji akcije sudjelovali su Tugomir Majdak, izaslanik predsjednika Vlade, Maja Vučinić Knežević, pomoćnica ministrice u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Damir Miškulin, voditelj Uprave šuma Podružnice Zagreb (UŠP) Hrvatskih šuma te Maja Gačić Nimac, iz PBZ-a.

U akciju se tradicionalno uključio i Grad Zagreb, kojeg su predstavljale zamjenice gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i Olivera Majić, uz brojne predstavnike Gradske uprave i Zagrebačkog holdinga, i to kupnjom drvaca, promotivnih proizvoda i pozivom građanima na pomoć siromašnim obiteljima.

Za višesatnog programa, Zagrepčanke i Zagrepčane je animirala i s gostima razgovarala Tanja Popec, urednica i voditeljica na Hrvatskom katoličkom radiju.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak obukao se u Caritasov prsluk i volontirao. “U opisu je našeg posla pomagati poljoprivrednicima, a ovdje imamo mogućnost pomaganja najpotrebnijim građanima. Nije nikad na odmet odvojiti svoje vrijeme za one kojima je pomoć potrebna”, poručio je.

Tijekom akcije jedanaestero djece i mladih primilo od ravnatelja Hrvatskog Caritasa mons. Fabijana Svaline prigodne darove “za izvrsnost, darovitost i uspješnost” namijenjene mladim osobama nadarenima za sport i umjetnost.

Među darovima bila je jednokratna stipendija za izvrsnost, knjiga Zlatka Dalića “Rusija naših snova”, poklon-paket “Podravkinih” proizvoda i obiteljsko božićno drvce s korijenom Hrvatskih šuma.

“Pokušali smo među mladima koji se nalaze u Caritasovim kućama i udomiteljskim domovima pronaći najbolje kako bi im dali do znanja da su prepoznati te da se njihova izvrsnost cijeni”, poručio je mons. Svalina.

(Misija / IKA / Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa Franjo podupire Svjetski sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: SIR/Marco Calvarese

Papa Franjo se nakon današnje molitve Anđeo Gospodnji na Trgu sv. Petra osvrnuo na usvajanje globalnog kompakta za “sigurnu, uređenu i regularnu migraciju”.

“Prošlog je tjedna u Marakešu u Maroku odobren Svjetski sporazum za sigurnu, uređenu i regularnu migraciju, koji želi biti referentni okvir za cijelu međunarodnu zajednicu.

Stoga se nadam da će, zahvaljujući ovom instrumentu, ona moći djelovati s odgovornošću, solidarnošću i suosjećanjem prema onima koji su iz raznih razloga napustili svoju zemlju i povjeravam tu nakanu vašim molitvama”, rekao je Papa u obraćanju vjernicima nakon molitve Anđeo Gospodnji na Trgu sv. Petra u Vatikanu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari