Pratite nas

Religija i Vjera

Uskrsni ponedjeljak

Objavljeno

na

Neka nam je blagoslovljen uskrsni ponedjeljak! Blagdan je Uskrsa iza nas, ali je život ispred nas. Isusov uskrs smo proslavili, ali nam naš dolazi ususret.

Znam, teško je bolesnika, patnika, vojnika, ranjenika i prognanika uvjeriti da je uskrs tu, pred vratima, da će sve biti drugačije i da život više nema kraja. Patnja često zatvori ljudsko srce a čovjeka ostavlja kao u grobu, nemoćnog da vjeruje u život. Patnja zna odbijati svaku pomoć, svaku nadu, svaku riječ.Nakon lijepo provedenih godina svi se mi prije ili kasnije nađemo na uzmaku. Dolaze trenuci razočaranja kada se prijatelji razdvoje, kada se brak razbije, kada se dom i obitelj razdijele, kada te napusti najdraža osoba, kada djeca odrastu i odu, posao se mora napustiti i poći u mirovinu. Dođu dani kada se raspe novac, kada odijelo postaje pohabano, kada su kosti teške i kada se glava prigiba prema zemlji.

Dođu dani jeseni, kada je teško nositi vlastiti život. Tada odlazimo, bježimo od sebe, tad se izgubimo od središta života. Dok smo bili mladi, kada nas je radovalo sunce, i kad smo trčali proljetnim raspjevanim livadama, sve je bilo naše i vjerovali smo da ćemo graditi drugačiji svijet nego naši roditelji i djedovi. A onda dođe dan kada ptice i laste odlaze, kada priznajemo: mi smo se nadali, ali sve je drugačije završilo.

To je trenutak kada je Bog blizu, kada hoda za nama da nas stigne na bijegu od života, kada ti prilazi iza leđa da ga jedva primijetiš, kad te nađe umorna na jastuku, teška za stolom bez teka i volje za jelom, kad te prihvati za ruku razočarana, zagleda ti se u oči i zove da se vratiš.

Povratka nema, tako misle ljudi. Ne možeš se vratiti u mladost, ne možeš opet iznova početi brak, ne možeš vratiti djecu na ognjište, kako opet započeti posao? Zar se može vratiti zdravlje u neizlječivoj bolesti, zar se mogu smanjiti godine, promijeniti društvo, zaustaviti ratovi? Nada je na umoru, jer ljudi misle zemaljski. A nada je božanska, vječna, duhovna. Čim malo pogledaš prema gore, podigneš oči, nada ti se već smiješi, dolazi ti ususret, grli te, uzima na ruke, i nosi u nepoznato. Nada nikad ne umire. Ona vječito uskrsava. Naći ćeš je uvijek iza tugom ispunjenog plača, iza gubitka, iza nepro-spavane noći, iza razgovora koji te duboko ranio, iza izgubljene utakmice, pokraj spaljenog doma, na kraju prognaničkog puta. Nada je tamo gdje je nema, tamo gdje je nikako ne možeš zemaljski naći, tamo gdje je sve izgubljeno.

Uskrsni se ponedjeljak obično naziva ponedjeljak odlaska u Emaus. Evanđelist Luka nas naime izvještava da su dvojica učenika otišla iz Jeruzalema razočarana što je Isus umro i nije ispunio njihova očekivanja i nade. On je bio velik, kažu oni, prorok, silan’ na djelu, liječio je sve bolesti i nemoći, oživljavao je mrtvace i vraćao ih majkama, govorio kako nitko govorio nije, iz njega je izlazila sila koja je sve liječila. On je pokazao da ima vlast nad prirodom, bolestima, smrću, krivicama i beznađima. A sad je mrtav, treći dan u grobu, kažu oni. I upravo na grobu njihovih nada Isus ih živ, uskrsli, nov, susreće. Odlazi s njima u gostionicu gdje im znakom euharistije očituje svoju prisutnost, tako da se oni vraćaju natrag u Jeruzalem i započinju novi život. Ono što ne mogu ljudi, može Bog. Uskrsnuće nije ljudski, nego Božji čin.

Na putovima života nisi sam, jer je Bog s tobom. On te prati šireći ruke iza tebe kao majka za djetetom. On te štiti i nadahnjuje mislima na povratak kući. Nismo izgubljeni, iako je sve oko nas u svemiru hladno. Na ovom je planetu toplo, ovdje stanuje s nama svemogući Bog koji u rukama drži svaki detalj svemira i našeg života. On nas zove da se vratimo u središte svoga srca, da mu uputimo riječ povjerenja i da očekujemo preobražaj svoga života. Ništa nije izgubljeno. Uvijek se možemo vratiti, uvijek možemo doći kući, jer nas Otac čeka. Nebo je tu i zove te. Tvoje srce i tvoje tijelo zovu te da pođeš na izvore uskrsnuća, mira. Ljudi oko tebe vape da im dovedeš Isusa iz Nazareta, kako bi dokinuo njihovu patnju i darovao im izvor novog svjetla, nadu, život bez ugrožavanja.

Opet je čovječanstvo jedna obitelj oko stote svoga Oca. Zemlja je ponovno poprište čovjekoljubivosti. Možda si se i ti udaljio od Boga, u bijegu od Crkve, više ne vjeruješ i ne moliš. Ti znaš razloge tome. Svatko od nas ima razloga da se udalji od Boga. Pa ipak, samo povratak Bogu donosi život. On te neprestano čeka.

Sretan ti drugi dan Uskrsa!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Hod za život je propovijed ljubavi (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Hercegovački franjevac Fra Mario Knezović pozvao je putem svoje facebook stranice, da se svi pridruže Hodu za život koji će se održati u subotu 25. svibnja u tri hrvatska grada Zagrebu, Splitu i Zadru.

Uz video je poručio:

Mene je moja majka rodila kao deveto dijete, zbog toga sam neizmjerno zahvalan Bogu i radostan.

Podržavam Hod za život i pozivam sve da nakon Osijeka i Rijeke sad u subotu 25. svibnja iziđete na ulice Splita, Zadra, Zagreba! Svojim jednim korakom vi ćete omogućiti koračiće mnoge djece koja će se roditi. Hvala vam i iziđite u Hod za život. Vaš korak ulicama gradova je prvi koračić zapravo malene dječice da imaju pravo i oni hodati ovom našom lijepom i prekrasnom zemljom. Hod za život je propovijed ljubavi

 

Thompson poziva na Hod za život 25. svibnja u Zagrebu, Splitu i Zadru: ‘Pokažimo da smo narod života!’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Fra Željko Barbarić novi magistar znanosti s Fordhama

Objavljeno

na

Objavio

Isusovačko sveučilište Fordham u New Yorku

Fra Željko Barbarić, rodom iz Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini, trenutačno djeluje kao svećenik u hrvatskoj župi svetih Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku

U subotu 18. svibnja održana je 174. svečana promocija studenata isusovačkog sveučilišta Fordham u New Yorku na sveučilišnom kampusu Rose Hill u Bronxu. I ove godine među stotinama diplomanata s jednog od deset fakulteta u sklopu tog sveučilišta bilo je i nekoliko Hrvata. Jedan od njih, fra Željko Barbarić, član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM (Mostar) na svečanosti promoviran je u magistra znanosti.

U gotovo dva i pol sata dugoj ceremoniji stotinama studenata i mnoštvu od nekoliko tisuća posjetitelja obratio se kao gost govornik predsjednik glavnog odbora Specijalne olimpijade Timothy Shriver. Potaknuo je okupljene studente da nastoje biti ljudi koji druge neće promatrati kao drukčije nego kao osobe poput sebe te da nastoje hrabro mijenjati svijet na bolje.

S Fordhama su kao diplomci izašli jedan nobelovac, četvorica kardinala, petero osvajača olimpijskih medalja, nekolicina oskarovaca, dvojica ravnatelja CIA-e, brojni američki senatori i guverneri, te doslovce stotine vrhunskih svjetskih pravnika, odvjetnika, akademika i poslovnih ljudi, a prije par godina tu su diplomirala još dvojica hrvatskih katoličkih svećenika.

Fra Željko, rodom iz Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini, trenutačno djeluje kao svećenik u hrvatskoj župi svetih Ćirila i Metoda i sv. Rafaela u New Yorku, a svoj pastoralni rad tijekom protekle dvije i pol godine spojio je s postdiplomskim studijem iz područja Pastoralne teologije na fakultetu Graduate School of Religion and Religious Education u programu pod nazivom Pastoral Mental Health Counseling.

Tijekom studija uz petnaest potrebnih predmeta iz područja psihologije i teologije fra Željko je odradio i 600 sati praktičnog rada u Psihijatrijskoj bolnici Ramapo Ridge u Wyckoff, New Jerseyju pod stručnim vodstvom i uz nadzor svog mentora.

Taj postdiplomski studij osposobljava polaznike na području psihodinamike i različitih terapeutskih pristupa u radu s osobama koje boluju od psihičkih poremećaja (npr. depresija, anksioznost, poremećaji u ishrani, poremećaji vezani uz ovisnosti, bipolarni poremećaj, suicidalno ponašanje/razmišljanje, itd.) uz teološku notu koja pruža ne samo drukčiji pogled na same klijente/pacijente nego i potpuniji pristup njihovoj bolesti i patnji.

Prostor rada na kojem se znanje stečeno na tom studiju primjenjuje je velik te obuhvaća rad u ulozi terapeutskog savjetovatelja u bolnicama, bračnim i obiteljskim savjetovalištima, bolničkim kapelanijama kao i u svakodnevnom pastoralnom radu. (IKA)

 

Fra Željko Barbarić o svojoj subraći koju su 1945. ubili partizani

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari