Pratite nas

Naši u svijetu

Uspješna implementacija projekta ‘Ljetna škola Domovina’

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske pokrenuo je realizaciju svojega novog proejkta “Ljetna škola Domovina”, koji je samo u nekoliko dana omogućio mladim polaznicima, potomcima hrvatskih iseljenika iz Australije, SAD, Kanade i nekih zemalja Južne Amerike da na licu mjesta, u Republici Hrvatskoj vide osobitosti identiteta, kulture, tradicije, običaja našega hrvatskoga naroda te da osjete prirodnu ljepotu države kao i susrete s našim sportašima, gospodarstvenicima i drugih uglednim sunarodnjacima.

Tako su mladi naraštaji Hrvata koji žive diljem svijeta protekloga vikenda mogli se upoznati s tekovinama Domovinskoga rata u ravnoj Slavoniji, gdje su se mogli dobiti pobliže informacije o tragičnim dešavanjima, ali i okom vidjeti mjesta i simbole otpora hrvatskoga čovjeka na agresorske napade pune nečovječnosti i nepridržavanja osnovnih ljudskih prava.

Tako su mladi ljudi starosne dobi između 18 i 30 godina ovom prigodom mogli posjetiti Vukovar i tamo vidjeti Trpinjsku cestu, Vukovarsku bolnicu, Memorijalni centar Domovinskoga rata, Spomen dom Ovčaru, memorijalno groblje žrtvama iz Domovinskoga rata, masovnu grobnicu na Ovčari, poznati vukovarski vodotoranj, Franjevački samostan i crkvu Sv. Filipa i Jakova te Muzej vučedolske kulture.

Mladi ljudi, potomci hrvatskih iseljenika u trećoj i četvrtoj generaciji mogli su se upoznati s čarima slavonske ljepote u Đakovu i Osijeku, a tijekom  boravka u Vukovaru posjetili su i Veleučilište Lavoslav Ružička. Bila je ovo svojevrsna prigoda da se posjeti katedrala svetoga Petra u Đakovu, a koju je dao izgraditi nadbiskup dr. Josip Juraj Strosmayer. Također, mladi polaznici ovogodišnje Ljetne škole Domovina posjetili su ergelu lipicanaca u Đakovu te Sveučilište u Osijeku, gdje su im predstavljeni studijski programi koji se izvode na engleskom jeziku. Bila je ovo također prigoda da se osjete duhovne  čari konkatedrale Svetog Petra i Pavla u Osijeku te ugođaj poznatog kulturnog Art Eco centra Vardarac.

Pri povratku u Zagreb za polaznike škole  organiziran je svečani prijam u Palači Dverce u Zagrebu, na kojem je sudjelovala i Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. U ime Gradonačelnika Milana Bandića polaznike je ugostila njegova zamjenica Olivera Majić, koja je, između ostalog,  istaknula kako je naš hrvatski narod po broju relativno malen, ali da nas povezuje naš identitet, kultura i običaji, sportaši, inovatori i gospodarstvenici. Ponadala se da će polaznici osjetiti makar jedan djelić vrijednosti koje ima hrvatska država i njezin narod.

Ovom susretu nazočan je bio i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hravte izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji uistinu može biti ponosan na pilot projekt “Ljetna škola Domovina”, koji, ako se po jutru dan poznaje, postaje vrlo vrijedna akcija u približavanju znamenitosti i ljepota hrvatske zemlje potomcima naših ljudi, koji Republiku Hrvatsku nose u svojim srcu a da ju nisu niti pobliže upoznali. Ovo je prigoda da na licu mjesta mogu prikupiti iskustva i prenijeti svu domovinsku raskoš kako sunarodnjacima tako i ljudima iz drugih naroda s kojima žive tamo negdje daleko.

Piše: Anto  Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Povratnik iz Austrije: Čežnja za domovinom bila je jača

Objavljeno

na

Objavio

1. kolovoza 1991. Marko Đurkov nikada neće zaboraviti. Imao je 11 godina, neprijatelji su napali Dalj i prekinuli mu bezbrižno djetinjstvo. S roditeljima i dvojicom braće napušta voljenu Slavoniju; odlaze rodbini u Austriju.

– Tamo smo upoznali dobre ljude koji su nam iznajmili jednu staru kuću u kojoj smo živjeli dok se roditelji nisu malo snašli. Onda su nam ti isti ljudi omogućili kredit. Rat je i dalje nastavio, nije se ništa smirivalo u Dalju, u Hrvatsku nismo mogli doći u našu kuću skroz do 97., 98., nismo mogli dolaziti tu – govori Đurkov za HRT

Novi su dom pronašli u Gradišću. Dobro su se uklopili. Roditelji su se zaposlili, braća školovala. Marko završava za soboslikara, polaže majstorski ispit, otvara obrt. Bio je najmlađi obrtnik u tom dijelu Austrije. Radio je i kao restaurator.

– U tih deset godina što sam otvorio obrt, svake godine sam zapošljavao sve više i više radnika. Zadnju godinu prije nego sam se sa suprugom vratio, imao sam 10 zaposlenih i posla jako puno i bili smo tamo na dobrom glasu. Ja sam tamo super živio, imao sam sve što god sam htio. Nisam čak ni morao više raditi toliko puno, to sve je fizički već bilo uhodano – prisjeća se Đurkov.

Sve to ga nije ispunjavalo. Čežnja za domovinom bila je jača. U Dalj se vraćao često. Upoznao je suprugu Snježanu. Poveo ju je u Austriju, gdje su dobili dvoje djece. No obećao joj je da će se vratiti.

– O povratku sam razmišljao od prvog dana. Svaku kunu, tadašnji šiling donosio sam ovdje. Onda smo kupili kuću, kupili smo plac. Onda kad smo pripremili malo naš dom onda smo počeli obdje graditi. Na ovom placu je bila jedna stara hala – kaže.

Tako je na mjestu nekadašnjeg mlina, tik uz Dunav, sagradio mini hotel s restoranom, koji privlači goste iz cijele zemlje, ali i inozemstva.

– U 10 godina ja sam ovdje uložio 300.000 eura gotovine koje sam tamo zaradio. I kad smo sve to izradili, ožbukali, onda nam je trebalo za pločice, boju, za fasadu, za namještaj, onda sam otišao u Osijek. 11 banaka je bilo prije 8 godina. Ništa nisam mogao dobiti. I onda sam na osnovu moga poslovanja tamo i poznanstva u Austriji dobio pomoć. Onda sam tamo dobio kredit. Uglavnom, tamo su mi ljudi puno više pomogli da bi ovdje mogao nešto izraditi – govori nam Đurkov.

Ni sredstva iz europskih fondova nisu mogli dobiti. Trenutačno imaju 25 zaposlenih, muku muče s radnicima. Supruga Snježana mještanima koji ne mogu hodati po povoljnijoj cijeni odvozi jelo. Velika je podrška suprugu. Ovdje su Iva i Stipa dobili brata. Nije joj, kaže, žao što su se vratili.

– Ima tu malih negativnih strana, ali ipak kad se vidi sve, nije nam žao jer tu vidimo svoju djecu, oni su našli svoje društvo. Kćerka je upisala voljenu školu, Stipa ima svoju neku viziju nogometa, krenuo je svojim putem. Luka sad će 5 g. za njega će se vidjeti što će dalje, alil isto voli tu biti – govori Snježana Đurkov.

Iako još otplaćuju kredite, svakodnevno se bore i rade po 18 sati, Snježana i Marko Đurkov ne žele odustati. Žele ostati u svom Dalju, u kojem se broj stanovnika prepolovio. Prije rata bilo ih je 7000.

– Što god da bude, drago mi je da sam ovdje nego bilo gdje dalje. Tamo su ljudi super, ali htio sam da moja djeca odrastu ovdje. Da li će oni ostati ovdje ilil ne, to nije moja odluka. Dao sam sve od sebe da oni odrastu u svojoj zemlji. Sad se nadam da će oni jednog dana reći – dobro je što smo se vratili. Najveća nagrada će mi to biti u životu. Onda sve ima smisla da su djeca djeca u Hrvatskoj da su svoj na svome, to što je mene ustvari vratilo ovdje – poručuje Marko Đurkov. (HRT)

 

Povratnik iz Australije: U Australiji radiš 10 do 12 sati dnevno. Neće ti nitko ništa dati ‘džaba’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hercegovačka noć: Hercegovci u Chicagu prikupljali novac za RTV Herceg-Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Hercegovačko društvo u Chicagu održalo je u subotu zajedničku večer na kojoj su prikupljena sredstva za novu Radioteleviziju Herceg-Bosne.

Naime, ovo društvo je utemeljeno još 2015. godine, a idejni začetnici tada nisu ni slutjeli kakav će biti odaziv, pa je na prvu večer umjesto 250 gostiju za koliko su bili spremni, došlo njih čak 420.

”Bili smo iznenađeni. Sada je puno lakše jer smo probili led. Isključivo radimo humanitarne akcije u dogovoru s našim franjevcima”, rekao je Stanko Šego, predsjednik Hercegovačkog društva.

Ovogodišnji program bio je raznovrstan. Djeca iz hrvatskih škola u Chicagu otplesala su nekoliko kola, guslar Blago Planinić izveo je svoju točku, a fra Lovro Šimić okupljene je zabavio predstavom.

Ipak, nije nedostajalo okusa, ali ni zvuka iz domovine… ”Hrana je isključivo s naših starih prostora, poput sarme sa suhim rebrima, pršutom… Dolaze nam naši glazbeni sastavi iz svih dijelova Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. A planovi su i dalje isti – pomagati najpotrebnijima u domovini”, zaključio je predsjednik Šego, javlja Moja BiH.

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Foto: Moja BiH / Hercegovačka noć u Chicagu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari