Pratite nas

Intervju

Uspon nasljednika hercegovačke prijevozničke obitelji: ‘Ja sam novi kralj hrvatskih autobusa’

Objavljeno

na

Marko Zelenika (35) direktor je kompanije Globtour Međugorje u čijem su sastavu odnedavno hrvatske tvrtke Panorama Bus i Croatia Bus, koji su preuzeli u stečaju, pomladili vozni park i uveli nove linije, te prijevozničke tvrtke Salinea Tuzla iz BiH, Jadran Express Subotica iz Vojvodine i Kotor iz Crne Gore

zelenikU trenutku preuzimanja tvrtka Croatia Bus d.d. u stečaju, dioničko društvo koje je devedesetih bilo gotovo sinonim za autobusni prijevoz, bilo je na koljenima. Samo te 2013. nagomilali su više od šest milijuna kuna gubitaka. Autobusi su bili stari, neki i jedva u voznom stanju, vozači nemotivirani, a putnika sve manje, kaže Zelenika za Jutarnji.hr.

Godinu dana nakon toga Croatia Bus, sada spojena s Panorama Busom i unutar sustava Globtour Međugorje, jedna je od perspektivnijih prijevozničkih tvrtki. Vozni park je pomlađen, svi radnici dobili su ugovore na neodređeno, svakodnevno se povećava broj linija i putnika, a iako je poslovna godina još u tijeku pa nije moguće znati detalje, jasno je da će je završiti u plusu.

Iza tog poslovnog pothvata krije se javnosti dosad nepoznata poduzetnička obitelj Zelenika, a na čelu novostvorene tvrtke, u kojoj su i nekadašnji Panorama Bus i Croatia Bus, njihov najmlađi adut – 35-godišnji menadžer Marko Zelenika. Iako je dugo na prijevozničkoj sceni, dosad nije davao intervjue, nije se pojavljivao u aferama ni sumnjivim poslovima, a ni iza preuzimanja Croatia Busa ne vuku se sumnjivi repovi.

Sa Zelenikom smo razgovarali u petak. Iako je odavno pao mrak, pozvao nas je u svoj ured na prvom katu zagrebačkog Autobusnog kolodvora. Na monitoru prijenosnog računala pratio je sve autobuse koji su trenutačno u vožnji.

– Niste mogli izabrati gore vrijeme za ovaj razgovor. Blagdani su, svi autobusi i svi radnici su nam u pogonu. Ali, što je tu je – rekao je, upoznajući se.

Doista, na Autobusnom kolodvoru vladala je nesnosna gužva, a žamor tisuća studenata i drugih putnika koji su odlazili kući u sve dijelove zemlje nadglasavao je tek zvučnik najavljujujući polaske i dolaske. No, što je putnicima nesnosno, za Zeleniku i druge prijevoznike je prizor zbog kojega trljaju ruke.

Obitelj Zelenika dolazi iz zapadne Hercegovine, iz Širokog Brijega. Prijevoznički biznis pokrenula su braća Rajko i Ivan. Markov otac Ivan vozio je autobus Mercedes na liniji Mostar – Split, a stric Rajko bavio se organizacijom i turističkim poslovima. Te 1989. tržište nije bilo toliko zasićeno kao danas, pa su Zelenike mogli, iz godine u godinu, napredovati, kupovati nove autobuse i zapošljavati sve više ljudi.

Bez obzira na to što je tada imao samo jedanaest godina, Marko Zelenika već se 1989. uključio u biznis.

– Moglo bi se reći da sam prošao sve faze ovog posla. Najprije sam prao očev autobus, a čim sam naučio mehaniku, počeo sam i popravljati autobuse. Prodavao sam karte, vozio transfer-linije, bavio se komercijalom, pa dogurao i do direktora – smije se menadžer koji uz posao u obiteljskoj tvrtki upravo dovršava i postdiplomski, doktorski studij na Prometnom fakultetu u Zagrebu gdje i predaje kao vanjski suradnik.

Prijelomna godina za obitelj bila je 1998. kada je eksplodiralo tržište prijevozničkih usluga u BiH. Zbog brojnih gastarbajtera koji su poslom odlazili u Njemačku posao je počeo cvasti.

– Vozili smo iz Neuma za sva najvažnija odredišta u Njemačkoj. Može se reći da nam je tada krenulo – prisjeća se Zelenika. Uslijedile su godine rasta. Osnovan je Globtour Međugorje, turističko-prijevoznička tvrtka koja je i danas ključ poslovnih operacija obitelji. No, danas imaju niz tvrtki u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori…

– Vlasnici smo ili suvlasnici Panorama Busa koji je sada s Croatia Busom, tvrtke Salinea Čitluk čije smo sjedište upravo prebacili u Tuzlu te Jadran Expressa Subotica i Kotor – objašnjava nam mladi direktor koji je danas izravno odgovoran za 160 autobusa i 250 zaposlenih, dok je u sustavu obiteljskog poslovanja ukupno više od 500 radnika. Svima njima, ponosno nam govori, plaća nikad nije kasnila “ni sekunde” u ovih 25 godina.

– To je obiteljska filozofija koje se svi držimo. Vjerujemo da radnik ima obavezu voziti i primati radne naloge, ali i primati plaću za svoj rad. Ako su oba uvjeta zadovoljena, nema razloga za nezadovoljstvo, naše ili radničko – ističe Zelenika.

Uoči preuzimanja društvo Croatia Bus godinu je završilo s oko 38 milijuna kuna prihoda, ali više od šest milijuna kuna gubitka te sa 60 autobusa. Zelenikin Panorama Bus sa 100 autobusa uprihodio je oko 40 milijuna kuna i bio u plusu. Ove godine, objedinjenim poslovanjem, planiraju uprihoditi oko 90 milijuna kuna. Bit će u plusu, unatoč ulaganju od osam milijuna kuna u preuzimanje brenda i imovine Croatia Busa te ulaganja u modernizaciju. Ti će ih prihodi plasirati na sedmo mjesto najvećih prijevozničkih tvrtki u Hrvatskoj.

– Kada sam došao, bilo je jasno da moramo provesti velike reforme. Autobusi su bili uglavnom stariji od 15 godina, samo je jedan bio iz 2012. Sada kupujemo još trideset autobusa. Svojim redovnim linijama pokrili smo najveći dio Europe, od Stockholma do Ulcinja. Imamo stalni rast. Ključno je bilo racionalizirati poslovanje, smanjiti troškove i uštedjeti gdje se može. Uveli smo biodizel kao pogonsko gorivo te ishodili dobre ugovore s rabatom na obični dizel. Povećali smo kontrolu svih segmenata poslovanja, počeli kontrolirati vozače i uštedjeli. Sklopili smo brojne unosne poslove, otvorili nove linije i mislim da ćemo financijski i na druge načine nastaviti rasti, bez obzira na velika ulaganja – kaže Zelenika.

pogled.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Predsjednica: ‘Ako se ponovno kandidiram, vjerujem da ću imati potporu HDZ-a’

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović: Premijer i ja češće ćemo se sastajati

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u intervjuu za subotnje izdanje Jutarnjega lista kako vjeruje da će, ako se kandidira za još jedan petogodišnji mandat na Pantovčaku ponovno imati potporu HDZ-a, odnosno s premijerom Andrejom Plenkovićem smatra mnogo boljim nego što se prikazuje u javnosti te najavljuje češće sastanke kako bi se izbjegli nesporazumi.

Grabar-Kitarović je u razgovoru ponovila da u ovom trenutku o tome uopće ne razmišlja o kandidaturi za još jedan predsjednički mandat već je usredotočena na obnašanje sadašnjeg. “Do izbora je ostala godina i pol, a ovo nije izborna godina u bilo kojem smislu, i treba je maksimalno iskoristiti za reforme”, kazala je.

Na novinarsko pitanje kazala je i da nije razmišljala o tome da, ako se odluči kandidirati za novi mandat, to učini kao nezavisna kandidatkinja. „Nisam. Prvi mandat sam dobila kao kandidatkinja HDZ-a i ako se ponovno odlučim kandidirati, vjerujem da ću ponovno imati potporu stranke. U HDZ-u sam se učlanila u ranoj mladosti, stranku nisam napuštala u najtežim trenucima, nakon gubitka izbora 2000., niti 2011. godine. Da nije bilo potpore HDZ-a i tisuća vrijednih volontera, nikad ne bih bila izabrana za predsjednicu”.

Govoreći o odnosima s premijerom Andrejom Plenkovićem, navodi kako se ne moraju uvijek slagati, ali uvijek moraju raditi u interesu hrvatske države te smatra da to i čine.

“Rekla bih da su naši odnosi mnogo bolji nego što je to prikazano u javnosti. Nije problem u sadržaju naše komunikacije, jer mi komuniciramo vrlo dobro, problem je ponekad u nedostatku te komunikacije. Dogovorili smo se da ćemo se češće nalaziti i razgovarati kako ne bi dolazilo do nesporazuma”, ocijenila je hrvatska predsjednica nakon novinarske konstatacije kako je dojam da je u posljednje vrijeme odnos nje i premijera više hladan nego topao.

Na novinarsku opasku kako je bilo razmišljanja i o tome da želi postati predsjednicom HDZ-a te na pitanje ima li takve namjere, Grabar-Kitarović je odgovorila da ju trenutačno zanima dužnost koju obnaša te da je u potpunosti tome posvećena.

Moramo pogledati istini u oči

Analizirajući položaj Hrvatske, pet godina od kako smo ušli u EU, s obzirom na to da su nas, kako je istaknuto u pitanju, prestigle gotovo sve zemlje EU, u nekim segmentima i Rumunjska, a bliži se i Bugarska, predsjednica je ustvrdila da je “riječ o stanju u kojem smo se našli nakon godina i godina krivih politika”. „Rijetko je koja država još iza nas, a ako iz zemlje isele deseci tisuća ljudi ne možemo govoriti da nam je dobro. To naprosto nije istina, moramo pogledati istini u oči”, upozorila je.

Kao glavne razloge iseljavanja navodi preveliku tromost i birokratiziranost društva, nedovoljno vrednovanje znanja i sposobnosti, široko razvijenu kulturu takozvanog uhljebništva i nepotizma, nedovoljnu učinkovitost pravosuđa i opći otpor prema privatnoj inicijativi, poduzetništvu i investicijama.

“Pojednostavljeno rečeno u Hrvatskoj se uvijek traži stotinu razloga zašto je nešto nemoguće napraviti, a tek potom kako se nešto može napraviti. To nas doslovno uništava”, dodala je.

Upitana je li u vezi s iseljavanjem i sadašnja Vlada propustila obaviti svoj dio posla, odgovara: “Morate priznati da se u godinu i pol mandata ne može preokrenuti stanje koje se gomilalo godinama i desetljećima. To je prije svega kritika stanja u kojem smo se danas našli”.

Predsjednica smatra da moramo požuriti s pripremama za predsjedanje EU-om, a jedan od problema je i nedovršena zgrada veleposlanstva u Bruxellesu.

“S premijerom sam razgovarala o problemu zgrade i oboje smo konsternirani što ta zgrada, nakon toliko novca koji je utrošen na kupnju, još stoji nedovršena. Nije učinjeno gotovo ništa, a godina i pol dana još ostaje za pripreme, što je za predsjedanje EU-om jako malo. Smatram da smo dosta kasno počeli s pripremama, a usudila bih se reći da kasnimo i kod osposobljavanja tima za ovaj posao. Doista moramo požuriti”, ustvrdila je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: ‘Referendumom nas marginalci žele vratiti 50 godina unatrag’

Objavljeno

na

Objavio

Povod za intervju s premijerom Andrejem Plenkovićem pet je godina Hrvatske u EU. Ovaj tjedan Večernji list organizirao je i veliku konferenciju na kojoj se raspravljalo o dobrim i lošim stranama našeg članstva.

Intervju se poklopio s novom migrantskom krizom koja stoji pred EU. Na summitu koji su obilježili tvrdi zahtjevi dijela članica za obranom granica EU bio je i premijer Plenković.

Osim tema o EU razgovaralo se o cijelom nizu aktualnih pitanja, od odnosa s predsjednicom, reformi, situacije u HDZ-u, Agrokoru…

Komentirajući referendumsku inicijativu Narod odlučuje kojom se traže promjene, od izbornih pravila do prava zastupljenosti manjina, ocijenio je da referendum nije način za odlučivanje o izbornom sustavu neke zemlje te poručio da će se boriti protiv prisutnog trenda populizma. Drži da takve inicijative imaju za cilj oslabiti HDZ te spuštanjem izbornog praga steći politički legitimitet.

“Neodgovorni populizam s briljantnim idejama poput necijepljenja djece ili napuštanja Europske unije vratio bi hrvatsko društvo 50 godina unazad. HDZ koji vodim protiv tog trenda se odlučio boriti. Referendum nije način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Jasno je koje marginalne i isključive političke opcije stoje iza referenduma. Ne znam kako su inicijatori tih ideja koji se često pozivaju na suverenizam zaboravili da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen kao jedan od preduvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske. To je bila državotvorna politika dr. Franje Tuđmana koju oni očito ne razumiju”, rekao je.

Razgovor o poboljšanju izbornog sustava je potreban, ali ne putem referenduma ili zlorabeći pojedine skupine u društvu, dodao je Plenković. Ističe pritom da je HDZ najveći zagovornik preferencijalnog sustava glasovanja jer im je takav sustav “donio niz izbornih pobjeda”. “Uz zadržavanje granice od 10 posto prikupljenih glasova liste, nemamo ništa protiv zaokruživanja većeg broja kandidata na listi, kao i uvođenja preferencijalnog glasa na lokalnim izborima. Želimo uvesti dopisno glasovanje za hrvatske državljane izvan Hrvatske, a tražimo i modele da uskladimo izborne jedinice s brojem birača”.

Dva referendumska pitanja donose šest promjena koje će osigurati da građani će moći odlučivati o tome tko postaje njihov zastupnik u Saboru preferencijskim glasovima. Takav izbor zastupnika osigurat će da oni budu više odgovorni biračima koji su im dali svoj glas, nego šefu svoje stranke. Isto tako, referendum će spriječiti političku trgovinu HDZ-a i SDP-a sa strankama koje ne mogu prijeći izborni prag, trgovinu mandatima nacionalnih manjina te omogućiti veću izlaznost na izbore kroz dopisno i elektroničko glasovanje.

Koalicija HDZ-a i SDP-a nije moguća, poručio je. “Za veliku koaliciju trebate barem dvije velike stranke – ja zasad vidim samo jednu koja ima kvalitetna rješenja i ljude za mijenjati Hrvatsku na bolje. Velika koalicija sa SDP-om samo bi smanjila naš reformski kapacitet, a to nije ono što građani od nas očekuju”, ustvrdio je te dodao da u Hrvatskom saboru, izuzev politikantstva i demagogije, nije čuo njihov konkretan doprinos reformskim naporima.

O pet godina članstva u EU

Hrvatska obilježava pet godina članstva u EU, a premijer ocjenjuje da je u najvećoj mjeri možemo biti zadovoljni članstvom koje je građanima donijelo brojne koristi, Hrvatskoj međunarodni politički i sigurnosni kredibilitet, a gospodarstvu zamah razvoja na zdravim temeljima. “Prihvaćanjem europskih vrijednosti i pravne stečevine, Europska unija značajno je doprinijela tome da je Hrvatska danas uređenije, prosperitetnije i pravednije društvo nego je bila na početku svoga europskog puta”, ocijenio je te naglasio da članstvom u EU “sukreiramo europske politike koje imaju izravan učinak na naše radnike, poduzetnike, izvoznike, studente i druge”.

Ulazak u EU bio je početak gospodarskog oporavka Hrvatske, nakon šest godina recesije, rekao je Plenković i naglasio važnost europskih fondova iz kojih je dosad povučeno 8,4 milijardi kuna više nego što je Hrvatska uplatila.

Otvaranjem tržišta EU-a hrvatski izvoz porastao je s 9 na 14 milijardi eura, istaknuo je premijer te podsjetio da je Hrvatska izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita i prvi put ostvarila proračunski suficit, kao i da kontinuirano smanjuje javni dug.

A završnu računicu svih financijskih i gospodarskih učinaka članstva, naveo je, moći ćemo podvući tek kada istekne sljedeći sedmogodišnji proračun EU-a, za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

“Napredak koji su ostvarile zemlje koje su ušle u EU desetljeće prije nas (2004.) samo dokazuje koliko se članstvo u EU isplati. Siguran sam da će i Hrvatska ostvariti sličan napredak u idućim godinama. Upravo zato vjerujem u europski projekt i vjerujem da će Hrvatska iskoristiti sve prednosti koje članstvo nudi”, rekao je, uz ostalo, Plenković.

Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao

S obzirom na svoje najave da će ova godina biti reformska, premijer ističe da Vlada ima tri temeljna cilja – racionalno vođenje javnih financija, pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i nastavak provedbe strukturnih reformi te da pokreće “reformski ciklus koji se godinama odgađao”.

Navodi da je upravo njegova Vlada, prvi put nakon 2002. godine, otvorila javnu raspravu o mirovinskoj reformi kojom želi “osigurati održivi mirovinski sustav i pristojne mirovine budućim generacijama”.

Dodao je da je usvojen niz demografskih i pronatalitetnih mjera, povećane su rodiljne i roditeljske naknade te se proširuje dječji doplatak na još 150.000 djece, kao i da od iduće godine slijedi nova porezna reforma “koja će donijeti nova porezna rasterećenja za građane i poduzeća”.

“Ključne su još reforme u zdravstvu, javnoj upravi i pravosuđu radi racionalizacije troškova i moderniziranja tih sustava”, rekao je te naveo da je pred izglasavanjem u Hrvatskom saboru paket pravosudnih zakona, dok su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i paket mjera za olakšavanje položaja blokiranih sugrađana u prvom čitanju, kao i da se žurno radi i na novom ovršnom zakonu.

“Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao. A sve ovo odnosi se samo na sljedećih šest mjeseci. Sjetite se samo kakvo je ozračje bilo u Hrvatskoj prije par godina, dominirala su ideološka prepucavanja. Veseli me da u Hrvatskoj već tjednima raspravljamo u javnosti je li bolje smanjiti opću stopu PDV-a ili porez na dohodak. To je iskorak”, zaključio je.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori