Pratite nas

Pregled

Ustaška životinja iz lisnice napada Milanovića!

Objavljeno

na

Hrvatska kuna uskoro na ocjenu ustavnosti?!

U toj istoj valuti poglavnik Ante Pavelić navodno je isplaćen za prodaju Dalmacije! Kada to sazna, Milanović će baciti svoju lisnicu na pod i skakati po njoj, vičući suradnicima da mu na telefon daju „onog ustašu Borisa Vujčića” koji od neonacističkih tiskara u Njemačkoj i Austriji naručuje da tiskaju tu ustašku kunu!

Split ima oko 180.000 stanovnika. Čačinci manje od 3000. U Splitu je godinama visjela slika četničkog vojvode. U Čačincima godinama postoji ulica 10. travnja. Zbog četnika u Splitu sazvan je kolegij u redakciji Slobodne Dalmacije. Zbog datuma osnivanja NDH u Čačincima sazvan je kolegij Vlade RH.

Fenomen borbe protiv ustaške zmije u Hrvatskoj poprima bizarne razmjere. kunaNakon što je izvršen medijski progon na Josipa Šimunića, Vlada RH je s ovotjedne sjednice uputila zahtjev Ustavnom sudu da procijeni smije li se neka ulica zvati “10. travnja”. U isto vrijeme usred Zagreba još uvijek postoji trg zagorskog dobrotvora koji je Hrvate slao na odmor na jedan otok na predivnoj hrvatskoj obali, rezerviran samo za njih. Plaćalo se u naturi – prenošenjem i razbijanjem pokojeg kamena.

Zločesti Nijemci tvrde i da su njegovi podređeni smišljali kako će njihovi suradnici igrati ruskog ruleta sa hrvatskim emigrantima. Pri čemu su emigranti redovito gubili. A neki dokumenti kažu, iako je teško povjerovati u takve laži i objede, da je likvidacije naredio sam zagorsko-rusko- jugoslavenski diktator! Jer, tvrde poznavatelji povijesti i političkih sustava, diktatura i funkcionira tako da se ništa ne odlučuje bez šefa države.

A sada je kao dan jasno što slijedi – bankrot države! Naime, očekuje se kako će netko od eminentnih hrvatskih povjesničara (kladimo se na Markovinu ili Jakovinu) ovih dana uputiti poziv premijeru i pojasniti mu porijeklo imena hrvatske kune. Naime, u toj istoj valuti poglavnik Ante Pavelić navodno je isplaćen za prodaju Dalmacije! Kada to sazna, Milanović će baciti svoju lisnicu na pod i skakati po njoj, vičući suradnicima da mu na telefon daju „onog ustašu Borisa Vujčića” koji od neonacističkih tiskara u Njemačkoj i Austriji naručuje da tiskaju tu ustašku kunu! Vujčiću će zabraniti novi uvoz novca, a ime „kuna” ići će na Ustavni sud. Do odluke je li ime u skladu s Ustavom, Hrvati se neće njime smjeti služiti.

Razliku neće primijetiti nitko. Oni koji su si priskrbili su već promijenili valutu u neku atraktivniju, a oni koji nemaju se ni ne sjećaju kako kune izgledaju. Eventualno im je poznato kako izgleda životinja jer su razmišljali o tom da se vrate na robnu razmjenu i počnu loviti kune po tavanima.

ZS/dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari