Pratite nas

Vijesti

Ustavni sud FBiH: Abdićevcima sva prava branitelja

Objavljeno

na

Član 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica, te članovi 43. i 45. Zakona o pravima branilaca FBiH nisu u skladu sa Ustavom FBiH, ali član 35. (stav 1.) Zakona o pravima branilaca jeste u skladu s Ustavom FBiH, odlučio je jučer Ustavni sud Federacije BiH. Ovim su pripadnici takozvane narodne odbrane autonomne pokrajine zapadna Bosna (APZB) riješili svoj status i imat će sva prava ranjenih, poginulih, nestalih pripadnika oružanih snaga BiH.

Dokazna sredstva

 Ustavni sud FBiH se pozvao na presudu od 4. maja 2005, kojom je utvrđeno da pripadnici takozvane narodne odbrane APZB i članovi njihovih porodica nisu tretirani poput pripadnika drugih oružanih formacija što, ukratko, jeste diskriminacija.

 “Presudom je ispravljena nepravda prema pripadnicima vojske autonomne oblasti zapadna Bosna. Samo oni kao sudionici rata nisu ostvarivali prava na temelju učešća u ratu. Ovom je presudom po drugi puta naloženo da svi sudionici rata trebaju ostvarivati jednaka prava”, rekao je Živko Budmir, predsjednik Federacije BiH, na osnovu čije je apelacije Sud i donio ovakvu presudu.

No, Ibrahim Nadarević, ratni krajiški komandant i predsjednik Odbora za boračka i invalidska pitanja u Parlamentu FbiH, ne slaže se s Budimirom. U Beogradu 1993. Fikret Abdić je, zna Nadarević, sa Slobodanom Miloševićem formirao operativnu grupu Pauk, kojom je komandovao Mile Novaković i koja je bila agresor na BiH.

“Snage Fikreta Abdića su izdajnici, izvršili su agresiju na BiH”, jasan je Nadarević.

 Osporavanjem članova 43. i 45. Zakona o pravima branilaca problematizirano je i pitanje roka u kojem je moguće uvođenje u pravo, ali i dokazna sredstva na temelju kojih se stiču određena prava iz boračko-invalidske zaštite. Prava su do sada ostvarivana, među ostalim, i na osnovu pisane vojne dokumentacije, izvorne medicinske dokumentacije, čime je uskraćeno pravo dokazivanja svjedocima ili na neki drugi način. Ustavni sud je utvrdio da odredbe člana 43. i 45. isključuju primjenu odredaba Zakona o upravnom postupku, koje se odnose na dokazivanje činjenica (izjava svjedoka, stranke, pisanu medicinsku i vojnu dokumentaciju) i tako su branioci i članovi njihovih porodica koji nisu mogli pribaviti dokaze propisane osporenim zakonom dovedeni u neravnopravan položaj.

 Razuman rok

 Članak 35. (stav 1.) propisuje da prava koja se po zakonu stiču na osnovu rane, povrede, oboljenja ili pogoršanja oboljenja zastarijevaju u roku od tri godine od dana stupanja na snagu zakona, odnosno dana nastanka rane, povrede, oboljenja. Ustavni sud FBiH smatra da su ovim svi branioci izjednačeni pred zakonom, jer su u mogućnosti da ostvaruju svoja prava na jednak način i u razumnom roku od tri godine i stoga članak 35. nije u nesuglasnosti sa Ustavom FBiH.

 Odgođena rasprava

 Ustavni sud Federacije BiH odgodio je javnu raspravu o zahtjevu 27 delegata Doma naroda Parlamenta FBiH i predsjednika FBiH Živka Budimira za utvrđivanje ustavnosti određenih odredaba Zakona o prijevremenom povoljnijem penzioniranju branilaca. Rasprava je odgođena zato što je, u međuvremenu, stigao dopunjeni zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi tog zakona, koji strane u sporu nisu dobile. Rasprava je odgođena za 17. i 18. prosinac..

 Oslobođenje

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Proglasimo Isključivi gospodarski pojas i zaštitimo naše more (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

“Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas”, pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju, te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.

Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.

Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.

Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.

U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori