Pratite nas

BiH

Utjerivanje straha Bošnjacima, let na metli, čedni Čedo iliti početak kampanje

Objavljeno

na

Ilustracija Kamenjar.com

Prvi dan kampanje bio je bez posebnog sadržaja, dosadnjikav, nezanimljiv i nimalo trendovski ili zanovljen nekom zanimljivom pikanterijom, izuzev Čede Jovanovića koji je svojim prisustvom uveličao konvenciju DF-a i Željka Komšića.

Utjerivanje straha Bošnjacima 

Komšić je, kao i prije kampanje, i u kampanju ušao žestoko i odlučio prestrašiti svoje biračko tijelo pričom o nekakvim špijunima Franje Tuđmana i Čoviću koji gradi Herceg Bosnu.

Poručio je i svojoj biračkoj bazi, odnosno Bošnjacima, da su ovo izbori između Herceg Bosne i BiH.

S obzirom na to da su prostori Herceg Bosne danas jedini etnički mješoviti prostori BiH, možda bi ga i oni kojima se Komšić obraća poslušali kada bi takav izbor bio realnost a ne kampanjski spin.

Agenda 2030

‘Zajedništvo’ na koje se poziva kandidat HNS-a i HDZ BiH Dragan Čović odzvanjalo je u petak društvenim mrežama, a postavljeni su i billboard plakati na koje je postavljen i ‘hešteg’ UN-ove agende 2030, što je zbunilo Hrvate po društvenim mrežama pa su se neki pitali kakve veze ima očuvanje oceana s očuvanjem statusa konstitutivnog naroda.

Osim brige za oceane, HDZ-ovci su pokazali da brinu i o kopnu. Slali su nam tako cijeli dan fotografije friškog asfalta s prometnica koje su, slučajnosti li, baš sad uređivane…

U žrtve je tvrdo srce

HDZ-ova imenjakinja, ili mlađa sestra, HDZ 1990 s okupljenim partnerima kampanju je započela iz Travnika, šaljući poruke o napaćenom hrvatskom narodu iz Središnje Bosne, kojem, eto, upravo ta koalicija nudi slamku spasa.

Zaboravili su ‘devedesetkići’ da je u žrtve tvrdo srce. Lijepo je da postoji sentiment prema srednjobosanskim Hrvatima, ali nije lijepo da se uime kampanje te ljude proglašava napaćenima. Pa nisu ljudi tamo nezdravi da im treba lijepiti takve etikete…

Lijanov let na metli 

“Zora rudi, dan se svetli, javljaju se prvi petli, u Sarajevo Lijan leti, ponosno na svojoj metli” – mogla bi se ovako preraditi jedna stara Čorbina pjesma koja bi opisala prvi dan kampanje Jerke Ivankovića Lijanovića. Njemu se u putu pokvario autobus, ali je ovaj kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva ipak uspješno ‘doletio’ među svoje pristalice – u Sarajevo. Ne zna Jerko koji i kakvi su grozni Hrvati gore stolovali, da zna, dva puta bi razmislio prije nego ‘poleti’…

Crveni Dodik 

Pod zastavom Srpske i u crvenoj boji kampanju su počeli Dodik i njegov SNSD. Na početku se pokušao obratiti i ocu Davida Dragičevića koji mjesecima pokušava saznati tko mu je ubio dijete, ali ga je Dragičević otpilio pokazavši mu na papiru poruku na kojoj je stajalo da ga zanima tko mu je ubio dijete.

Ostali SNSD-ovci su se ‘crvendaćili’ s društvenih mreža šaljući poruke o jakoj Srpskoj.

Fahrudine Srbine!

SDA-ovi botovi na društvenim mrežama već prvi dan su se obrušili na Fahrudina Radončića pretvorivši ga u, ni više, ni manje nego Srbina. Iskopali su jednu staru Radončićevu izjavu u kojoj govori o Republici Srpskoj i optužili čovjeka da je Srbin. Ako je i od SDA – previše je.

Spomenuta stranka središnji je skup održala tamo gdje je najranjivija – u Zenici, a komotno su mogli pomjeriti skup za subotu pa s kolegama iz SDP-a BiH podijeliti troškove iznajmljivanja prostora. SDP-ovci, naime, također kreću iz Zenice, a razlika između ovih stranaka ionako je neznatna.

Sve u svemu, političke opcije u prvom danu kampanje nisu nam ponudile gotovo nikakvu zanimljivost osim, Čede Jovanovića koji je pokazao simbolično na prvi dan kampanje da se može pasti niže i od bh. političara. (Poskok.info/Dnevnik.ba)

Komšić: ‘Moramo ih zaustaviti. Ovo je izbor između Herceg-Bosne i BiH.’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Karamatić: Hrvati i Srbi moraju spriječiti da djeca u BIH žive u kalifatu po šerijatskim zakonima

Objavljeno

na

Objavio

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nerijetko pozitivno govori o Hrvatima u BiH, trećem entitetu, Herceg-Bosni i neopravdanom izboru Željka Komšića vežući to za bošnjačku politiku koja bi, kako kaže Dodik, isto radila i sa Srbima ako bi bili u prilici ostvariti dominaciju i na području Republike Srpske.

U jednoj od najnovijih izjava Dodik je kazao kako bi BiH danas bila puno funkcionalnija da se još ranije uredilo da funkcionira kao trodržavna zajednica, odnosno, Republika Srpska, Herceg-Bosna i dio BiH koji bi, kako Dodik navodi, kontrolirali Bošnjaci.

“Mi smo za to da se uvidi da BiH ne može funkcionirati, što je jedino realno. Treba se omogućiti da Hrvati imaju svoj entitet ili državu koja će se zvati Herceg-Bosna. Srpska treba imati status da slobodno odlučuje kuda će se kretati, a Bošnjaci bi se mogli organizirati u preostalom dijelu koji kontroliraju. To mogu nazvati Bosnom i pokušati se koncentrirati oko pomoći muslimanskih zemalja jer bi danas, možda, bili daleko uspješniji”, naveo je, među ostalim, Dodik.

Predsjednik HSS-a u BiH Mario Karamatić kaže za Direktno kako je “sarajevska čaršija” uspjela u onomu što nitko nije mogao zamisliti, a to je, kako navodi, pomirenje Hrvata i Srba.

“Još će puno vode proteći Savom, Koranom i Dravom dok pojedinci u Republici Hrvatskoj shvate zbog čega i kako je politika ‘sarajevske čaršije’ uspjela ono što nitko nije uspio već stoljećima, napraviti od bosanskohercegovačkih Hrvata i Srba bez obzira na nedavni krvavi rat, političke saveznike. Taj savez nije nastao zbog neke velike ljubavi nego za ljutu nevolju. Danas su bh. Hrvati i Srbi bez ikakve dileme predziđe kršćanstva, prva i posljednja crta obrane od revitalizacije Osmanskog carstva i uspostave radikalne islamske države u srcu Europe”, rekao je Karamatić.

Svoj stav on obrazlaže i nedavnom potporom Bakira Izetbegovića Recepu Tayyipu Erdoganu kada je kao jedini europski dužnosnik podržao tursku akciju u Siriji.

“Da je tomu tako zorno svjedoči i to što je, nasuprot stava cijele Europe i zapadnoga svijeta gospodin Izetbegović podržao Erdogana u vezi najnovijih ratnih zbivanja u Siriji, jedini od svih europskih dužnosnika. Onoga dana kada u prvom redu političari u Hrvatskoj ovo budu razumjeli, a nakon toga i političari u EU prestat će bilo kakva potreba za hrvatsko-srpskom suradnjom u BiH i konačno će se tada i bh. Hrvati i Srbi moći početi baviti temama u stilu ‘tko je koga više istrijebio u Drugom svjetskom ratu’, a do tada, imamo istu ili sličnu zadaću, spriječiti da naša djeca žive u kalifatu po šerijatskim zakonima”, ocijenio je Karamatić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

26. Obljetnica razmjene hrvatskih zatočenika iz logora Športska dvorana u Konjicu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH / Logor u Konjicu

Na današnji dan prije 26 godina izvršena je razmjena hrvatskih logoraša iz logora Športska dvorana na Musali u Konjicu.

Logor Športska dvorana na Musali u Konjicu bila je samo jedan od preko četrdeset i više evidentiranih logora i mjesta zatočenja Hrvata sa područja općine Konjic i samog grada Konjica.

Prema izvršenoj kategorizaciji spada u jedan od jedanaest koncentracijskih logora na području Federacije BiH u proteklom Domovinskom ratu i jedan od tri koncentracijska logora na području Hercegovine (Logor IV. Osnovna škola u Mostaru i logor Muzej u Jablanici).

Status logora ovo mjesto dobilo je 10. svibnja 1992. godine kada su postrojbe muslimanskog TO-a, u dvoranu zatvorili osam srpskih civila iz Idbra koji su zarobljeni dan ranije.

Športska dvorana poznata je i kao jedan od rijetkih logora u kojem su istodobno uzničke dane provodili Hrvati i Srbi sa područja općine Konjic.

”Logor su osnovali najviši muslimanski politički i vojni predstavnici, a glavnu riječ vodio je nelegalni predsjednik Ratnog predsjedništva općina Konjic, Jablanica i Prozor dr. Safet Ćibo koji je sam donosio odluke o zatvaranju i puštanju zatočenika”, stoji u priopćenju Hrvatske udruga logoraša Domovinskog rata u BiH.

Za Logor Športske dvorana na Musali u Konjicu, Sud BiH je 17.04.2015.godine osudio Ibru Macića za kazneno djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (KZ SFRJ)i izrekao zatvorsku kaznu od 10.godina uz utvrđenu bitno smanjenu uračunljivost u trenutku počinjenja djela.

Sud BiH je prvostupanjskom presudom 17.11.2017. godine upravnika logora Edhema Žilića osudio za Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. Kaznenog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije SFRJ na zatvorsku kaznu od devet (9) godina, da bi Apelacijsko vijeće Suda BiH dana 25.05.2018.presudom usvojilo žalbu tuženog i preinačilo odluku o kaznenoj sankciji te smanjilo zatvorsku kaznu na šest (6) godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari