Pratite nas

Povijesnice

Uz 23. obljetnicu raketiranja Banskih dvora: Zahvala hrabrom australskom parlamentarcu Paulu Filingu!

Objavljeno

na

Uz 23. obljetnicu raketiranja Banskih dvora

 Zahvala hrabrom australskom parlamentarcu Paulu Filingu!

Na današnji dan prije 23 godine, 6. listopada 1991., u Zagrebu je, na moju inicijativu, u službenom posjetu boravio član australskog parlamenta i tajnik parlamantarne skupine australsko-hrvatskog prijateljstva Paul Filing. Tri dana prije njegovog posjeta u Zagrebu je također boravio predsjednik parlamentarne skupine australsko-hrvatskog prijateljstva Andrew Theophanous. Kako bi ih nagovorio da dođu u posjet Hrvatskoj, gdje je bio rat, tada sam u tjedan dana dva puta letio zrakoplovom iz Hrvatske u Australiju i natrag. U tih sedam dana u zraku sam proveo oko 106 sati.

Ovo je prigoda kad treba reći da su australski parlamentarci bili prvi strani političari koji su se, na konferenciji za medije u Zagrebu, javno izjasnili da Hrvatska treba biti međunarodno priznata kao samostalna država. Inače, Australija je, zahvaljujući velikom utjecaju i lobiranju hrvatskih iseljenika u toj zemlji, bila prva prekomorska država koja je priznala Hrvatsku. No, ovdje posebno želim istaknuti hrabrost tadašnjeg člana australskog parlamenta Paula Filinga, koji je osim službenih razgovora na najvišoj razini u Zagrebu otišao i na prvu crtu bojišnice kod Siska, što su tada prenijeli i australski mediji.

Kako vam mogu pomoći u ovim teškim trenutcima

Međutim, ono što treba dodatno istaknuti je reakcija Paula Filinga kad sam oko 10 sati navečer 6. listopada 1991. otišao u hotel Esplanadu, gdje je Paul Filing odsjeo, i prema naputku ministra vanjskih poslova dr. Zvonimira Šeparovića, zatražio od australskog parlamentarca da odmah ode iz Zagreba za Ljubljanu, gdje je trebao ići slijedeći dan, 7. listopada. Rekao sam mu da se sprema napad vojnih zrakoplova JNA na Zagreb i budući da je on gost Vlade RH mi smo odgovorni za njegovu sigurnost. Paul Filing je na te moje riječi upozorenja vrlo hladno odgovorio slijedeće: “Prema mojem programu ja trebam otići iz Zagreba sutra ujutro i ja noćas ostajem u Zagrebu. U međuvremenu recite mi kako vam ja mogu dodatno pomoći u ovim teškim trenutcima?”. Nakon tih riječi Paul Filing i ja smo otišli u Ministarstvo vanjskih poslova koje se tada nalazilo u Visokoj ulici, gdje smo u podrumu, neka vrsta skloništa, napisali na engleskom jeziku jedan apel međunarodnoj zajednici, koju je potpisao ministar Šeparović, u kojem smo skrenuli pozornost na iminentnu opasnost koja prijeti Hrvatskoj.

Sutradan ujutro, Paul Filing je, u mojoj pratnji, automobilom otputovao za Ljubljanu. Na povratku iz Ljubljane u automobilu sam na radiju čuo vijest o raketiranju Banskih dvora i dok sam još bio u Sloveniji stao sam u jednom manjem mjestu i telefonom iz ureda Mjesne zajednice nazvao neke utjecajne australske Hrvate. U Australiji je tada bila noć. No, ja sam ih upozorio da su zrakoplovi JNA napali Zagreb i zamolio sam ih da odmah zovu tadašnjeg predsjednika Vlade Australije Bob Hawkea i od njega traže da intervenira u Ujedinjenim Narodima kako bi se zaustavila agresija na Zagreb i Hrvatsku. Nakon tog telefonskog poziva vratio sam se u Zagreb i u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje sam tada obnašao dužnost prvog glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova. Nekoliko većih gelera od bombi koje su bačene na Banske dvore doletjelo je i do Visoke ulice, gdje su probili vrata i stakla na prozorima nekolicine ureda u Ministarstvu vanjskih poslova. Na sreću nitko nije stradao.

Demokratizaciju Hrvatske nitko vise neće moći zaustaviti

Ono što je moje australske parlamentarne prijatelje i sugovornike u to vrijeme najviše dojmilo je ne samo hrabrost s kojom su hrvatski branitelji i hrvatski narod u cijelini branili svoju Domovinu, nego i velika odlučnost s kojom smo se mi Hrvati osim za samostalnost borili i za demokraciju u hrvatskoj državi. Kao izravan sudionik tog povijesnog vremena duboko sam razočaran zbog udruženog napora najvećih parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj, HDZ-a i SDP-a, da odvrate hrvatske građane od davanje potpore prijedlogu za izmjenu tj. dodatnu demokratizaciju izbornog zakonodavstva u Hrvatskoj, koji je pokrenula udruga U ime obitelji. Međutim, duboko vjerujem da je to proces koji nitko više u Hrvatskoj neće moći zaustaviti.

Antun Babić

Prvi glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske

kamenjar.com

U Zagrebu, 6. listopada 2014.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

28. svibnja 1991. – Prva smotra Zbora narodne garde (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak prvome predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga

U kasno proljeće 1991. sve je upozoravalo na katastrofu demokratske Hrvatske. Četnička pobuna koju je pokrenuo Beograd, a svojim tenkovima štitila jugovojska, bila je krvava najava unaprijed smišljene velikosrpske agresije.

Svi međunarodni čimbenici očekivali su brz hrvatski slom temeljeći svoje prosudbe na ubojitoj snazi JNA, četvrte vojne sile u Europi, piše HRT

Na opće iznenađenje 28. svibnja 1991. u Zagrebu je održan svečani mimohod prvih postrojba hrvatske vojske, tada još pod nazivom Zbora narodne garde i u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova.

Predsjednik Tuđman odlučio se na taj potez suočen s predvidivom agresijom i poučen povijesnom spoznajom da nijedan narod nije izborio slobodu i nezavisnost bez vlastitih oružanih snaga.

Pred državnim vrhom tog su se dana postrojili odredi pješaštva, policije, mornarice, zatim plave beretke, diverzanti i pripadnici protuoklopnih i zračnih snaga Republike Hrvatske. Tu su bili i sinjski alkari da bi podsjetili na junaštvo mnogih hrvatskih generacija.

Poslije svečane prisege domovini predsjednik Tuđman predao je zastave zapovjednicima postrojenih brigada.

“Mi smo miroljubiv narod”, rekao je predsjednik Tuđman, “no moramo stvoriti silu jer ima onih koji bi htjeli protiv hrvatske slobode i suverenosti. Nećemo se naoružavati radi osvajanja tuđih teritorija. Imat ćemo onoliko koliko je potrebno za slobodu Hrvatske i hrvatskog naroda…”.

Mladićima sa “Zagrebovog” stadiona uskoro su se pridružili još deseci tisuća boraca. Uz veliko samoodricanje hrvatski je narod s vremenom stvorio snažnu vojnu silu koja je obranila Hrvatsku, a zatim u “Bljesku” i “Oluji” munjevito oslobodila zaposjednute hrvatske krajeve.

Damir Krstičević: Hrvatski narod može biti ponosan na našu sjajnu Hrvatsku vojsku

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Prije 25 godina otvoren prvi Muzej Domovinskog rata

Objavljeno

na

Ilustracija/Muzej Koprivnica

Malo je poznato da je u Koprivnici, u sklopu Muzeja Grada, prva u Hrvatskoj, 27. svibnja 1995., otvorena stalna postava eksponata vezanih uz hrvatski obrambeno-osloboditeljski Domovinski rat.

Prvih godina izložba je bila postavljena u većini izložbenih prostora ove ustanove, ali kasnije, pa sve do danas, svedena je na dvije. Po riječima višeg kustosa prof. Dražena Ernečića svake godine dolazi sve više posjetitelja, poglavito mladih, iz osnovnih i srednjih škola Koprivničko-križevačke županije.

Inicijativu za ovaj projekt, kojeg su podržale sve  Udruge proistekle iz Domovinskog rata, dao je Mladen Pavković, inicijator i glavni urednik prvog hrvatskog vojnog lista „Gardist“, ali i velikog broja knjiga i fotografija vezanih uz Domovinski rat.

Zajedno s Vladimirom Kostjukom osmislio je i jedan od najboljih i najzapaženijih ratnih plakata – „Hrvatska vas zove“ (1991.), koji je pored  Koprivničanaca pozivao u obranu hrvatske Domovine i – Osječane, jer ga je general Branimir Glavaš dao tiskati i polijepiti i u tom gradu u nekoliko tisuća primjeraka!

Muzej danas raspolaže s brojnim eksponatima od policijskih do vojnih postrojbi, ratnih plakata, knjiga, kataloga, pa sve do proizvoda Podravke i Belupa koji su se koristili u vrijeme stvaranja hrvatske države.

Ovu prvu ratnu zbirku iz Domovinskog rata trebalo bi premjestiti u drugi, veći prostor. Svi su se s time složili, ali zasad je sve ostalo na ideji, odnosno prijedlogu – rekao je Ernečić.

Milan Pišković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari