Pratite nas

Povijesnice

Uz 23. obljetnicu raketiranja Banskih dvora: Zahvala hrabrom australskom parlamentarcu Paulu Filingu!

Objavljeno

na

Uz 23. obljetnicu raketiranja Banskih dvora

 Zahvala hrabrom australskom parlamentarcu Paulu Filingu!

Na današnji dan prije 23 godine, 6. listopada 1991., u Zagrebu je, na moju inicijativu, u službenom posjetu boravio član australskog parlamenta i tajnik parlamantarne skupine australsko-hrvatskog prijateljstva Paul Filing. Tri dana prije njegovog posjeta u Zagrebu je također boravio predsjednik parlamentarne skupine australsko-hrvatskog prijateljstva Andrew Theophanous. Kako bi ih nagovorio da dođu u posjet Hrvatskoj, gdje je bio rat, tada sam u tjedan dana dva puta letio zrakoplovom iz Hrvatske u Australiju i natrag. U tih sedam dana u zraku sam proveo oko 106 sati.

Ovo je prigoda kad treba reći da su australski parlamentarci bili prvi strani političari koji su se, na konferenciji za medije u Zagrebu, javno izjasnili da Hrvatska treba biti međunarodno priznata kao samostalna država. Inače, Australija je, zahvaljujući velikom utjecaju i lobiranju hrvatskih iseljenika u toj zemlji, bila prva prekomorska država koja je priznala Hrvatsku. No, ovdje posebno želim istaknuti hrabrost tadašnjeg člana australskog parlamenta Paula Filinga, koji je osim službenih razgovora na najvišoj razini u Zagrebu otišao i na prvu crtu bojišnice kod Siska, što su tada prenijeli i australski mediji.

Kako vam mogu pomoći u ovim teškim trenutcima

Međutim, ono što treba dodatno istaknuti je reakcija Paula Filinga kad sam oko 10 sati navečer 6. listopada 1991. otišao u hotel Esplanadu, gdje je Paul Filing odsjeo, i prema naputku ministra vanjskih poslova dr. Zvonimira Šeparovića, zatražio od australskog parlamentarca da odmah ode iz Zagreba za Ljubljanu, gdje je trebao ići slijedeći dan, 7. listopada. Rekao sam mu da se sprema napad vojnih zrakoplova JNA na Zagreb i budući da je on gost Vlade RH mi smo odgovorni za njegovu sigurnost. Paul Filing je na te moje riječi upozorenja vrlo hladno odgovorio slijedeće: “Prema mojem programu ja trebam otići iz Zagreba sutra ujutro i ja noćas ostajem u Zagrebu. U međuvremenu recite mi kako vam ja mogu dodatno pomoći u ovim teškim trenutcima?”. Nakon tih riječi Paul Filing i ja smo otišli u Ministarstvo vanjskih poslova koje se tada nalazilo u Visokoj ulici, gdje smo u podrumu, neka vrsta skloništa, napisali na engleskom jeziku jedan apel međunarodnoj zajednici, koju je potpisao ministar Šeparović, u kojem smo skrenuli pozornost na iminentnu opasnost koja prijeti Hrvatskoj.

Sutradan ujutro, Paul Filing je, u mojoj pratnji, automobilom otputovao za Ljubljanu. Na povratku iz Ljubljane u automobilu sam na radiju čuo vijest o raketiranju Banskih dvora i dok sam još bio u Sloveniji stao sam u jednom manjem mjestu i telefonom iz ureda Mjesne zajednice nazvao neke utjecajne australske Hrvate. U Australiji je tada bila noć. No, ja sam ih upozorio da su zrakoplovi JNA napali Zagreb i zamolio sam ih da odmah zovu tadašnjeg predsjednika Vlade Australije Bob Hawkea i od njega traže da intervenira u Ujedinjenim Narodima kako bi se zaustavila agresija na Zagreb i Hrvatsku. Nakon tog telefonskog poziva vratio sam se u Zagreb i u Ministarstvo vanjskih poslova, gdje sam tada obnašao dužnost prvog glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova. Nekoliko većih gelera od bombi koje su bačene na Banske dvore doletjelo je i do Visoke ulice, gdje su probili vrata i stakla na prozorima nekolicine ureda u Ministarstvu vanjskih poslova. Na sreću nitko nije stradao.

Demokratizaciju Hrvatske nitko vise neće moći zaustaviti

Ono što je moje australske parlamentarne prijatelje i sugovornike u to vrijeme najviše dojmilo je ne samo hrabrost s kojom su hrvatski branitelji i hrvatski narod u cijelini branili svoju Domovinu, nego i velika odlučnost s kojom smo se mi Hrvati osim za samostalnost borili i za demokraciju u hrvatskoj državi. Kao izravan sudionik tog povijesnog vremena duboko sam razočaran zbog udruženog napora najvećih parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj, HDZ-a i SDP-a, da odvrate hrvatske građane od davanje potpore prijedlogu za izmjenu tj. dodatnu demokratizaciju izbornog zakonodavstva u Hrvatskoj, koji je pokrenula udruga U ime obitelji. Međutim, duboko vjerujem da je to proces koji nitko više u Hrvatskoj neće moći zaustaviti.

Antun Babić

Prvi glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske

kamenjar.com

U Zagrebu, 6. listopada 2014.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. Baćin – strašan zločin srpskog eskadrona smrti Kaline

Objavljeno

na

Objavio

POKOLJ U BAĆINU – ZLOČIN BEZ ODGOVORNOSTI

Nakon više od mjesec dana po okupaciji Pounja, 21.10. 1991., u Baćinu su srpski pobunjenici uz blagoslov JNA, izvršili u Hrvatskoj drugi po veličini, masovni pokolj civila.

Tada su nemilosrdno pobili minimalno 56 civila. Ostavili su ih tako ležati danima na obali rijeke Une. Svjedoci tvrde da su neki još živi, satima uzalud zapomagali.

Kada su raspadajuća tijela nakon nekoliko dana počela širiti nesnosan smrad, tadašnje okupatorske vlasti ih trpaju u plitki rov uz rijeku i zatrpavaju. Na prostoru Hrvatske Dubice, Baćina i Cerovljana pobijeno je ukupno 98 civila i 39 vojnika.

Ponajviše zahvaljujući trudu pukovnika HV, Ivice Pandže– Orkana, godinama prešućivani monstruozan zločin otrgnut je od zaborava.

Nažalost, pravosuđe nije postupalo sukladno težini počinjenih nedjela. Unatoč neoborivim dokazima da je hrvatska policija još od 1992., znala za lokaciju masovne grobnice, ozbiljna istraživanja su iz nepoznatih razloga, morala čekati 2 godine nakon VRO Oluja.

Potom je traljavo organizirano nekoliko suđenja a donesene presude bi ubrzo bile poništavane.

Zadnje suđenje održano je u ožujku 2013., u Rijeci, pod predsjedanjem sutkinje Ike Šarić. Od devet optuženih, njih dvoje (Marin Krivošić i Katica Pekić), optuženi su za oružanu pobunu i oslobođeni odredbama Zakona o oprostu.

Preostalih sedam, osuđeno je na ukupno 125 godina zatvora. Osuđeni su: Milinko Janjetović, Momčilo Kovačević, Stevo Radunović ,Veljko Radunović, Stevan Dodoš, Branko Dmitrović, i Slobodan Borojević.

Nitko od njih nije dostupan hrvatskom pravosuđu.

Ž.M.-Zenga

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić jedna od najvažnijih pobjeda u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine odigrala se konačna bitka za Novi Farkašić, malo mjesto na desnoj obali Kupe.

Novi Farkašić, selo na lijevoj strani rijeke Kupe, potkraj listopada 1991. bilo je poprište velike bitke kombinirane tenkovsko-pješačke postrojbe agresorske JNA te pobunjenih Srba s malobrojnim gardistima Prve satnije 2. brigade ZNG-a, legendarnih Crnih mambi.

Sudeći prema zapovijedima JNA, konačni cilj napadača bio je prodor preko Kupe i spajanje s postrojbama JNA kod Velike Gorice, ne bi li u predviđenim deblokadama vojarni JNA bili izravna prijetnja gradu Zagrebu. No u Novi Farkašić samo nekoliko dana prije stiglo je 20-ak pripadnika Crnih mambi koji su brzo uočili njegovu stratešku važnost kao jedinog pravca kojim se agresorska vojska morala kretati, piše HRT

Uz pomoć nekoliko domaćih branitelja pripremili su kružnu obranu, iskopali rovove na rubovima sela koje su osigurali protutenkovskim minama. 18. listopada, nakon zračnog i topničkog bombardiranja, slijedio je kombinirani tenkovsko-pješački napad mnogo nadmoćnijeg neprijatelja iz dva smjera, Vratečkog i Donjih Mokrica. Trajao je cijeli dan, a završio je potpunim porazom agresora kojemu je onesposobljeno više tenkova i borbenih vozila te je iz stroja izbačen velik broj pješaka.

Nakon ostvarene pobjede, branitelji su izvidjeli rezervni položaj neprijatelja koji se pripremao za novi napad. Ustanovili su da unatoč tome što je dodatno ojačan ljudstvom i tehnikom, zbog velikih gubitaka u redovima protivnika vlada rasulo i zbunjenost.

Stoga su rano izjutra, 19. listopada 1991. izveli iznenađujući napad koji je nadmoćnog neprijatelja demoralizirao i natjerao u panično povlačenje. Ojačana satnija Crnih mambi krenula je u progon te nekoliko dana poslije doprla skroz do Glinske poljane gdje se neprijatelj napokon uspio reorganizirati.

Sam uspjeh motivirao je zapovjedništvo u Sisku za daljnje protunapade i oslobađanje niza okolnih sela. Pobjeda Davida nad Golijatom kod Novog Farkašića omogućila je prvo oslobađanje okupiranog teritorija Hrvatske 1991. godine i stoga se s pravom obilježava kao Dan branitelja Sisačko moslavačke županije.

 

Predsjednica u Novom Farkašiću: Obrana Sisačko-moslavačke županije bila je presudna za obranu Hrvatske

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari