Pratite nas

Najave

Uz današnje predstavljanje: ‘Tuđmanova Hrvatska bila je daleko ispred EU’

Objavljeno

na

JESU LI VAŽNIJI LJUDI ILI LJUDSKA PRAVA?

Dom i Svijet, Informativni tjedni prilog za iseljenike, br 118

Večernji list (inozemno izdanje), 22. srpnja 1996.

Boraveći u Sloveniji Sveti Otac nam je uputio još jednu izuzetno važnu poruku. Upozorio nas je na opasnosti “ideologije neobuzdanog liberalizma”. Sveti Otac ne posustaje u svojoj borbi da promijeni svijet. Svijet koji je do njegovog izbora funkcionirao upravo na osnovi podjele na dva jasno izražena dijela svijeta: svijet u kome vlada ideologija neobuzdanog libe-ralizma i, onog gdje smo mi bili, svijet neobuzdanog komunizma. Dvije strane jedne te iste medalje: bogatija i siromašnija, a koje su mogle egzistirati samo jedna uz drugu! Istina, naš svijet je bio bez imalo ljudskosti u sebi. Tek na kraju su mu pokušali naći i “ljudsko lice”. Sjećate li se “socijalizma s ljudskim licem”. Svijet bogatih ne bi mogao egzistirati bez tog ljudskog lica. A to ljudsko lice zove se na Zapadu: LJUDSKA PRAVA!

Ruski presedan Vijeća Europe

A što to znači vidjeli smo često puta. Najskorije u Čečeniji. Tamo su ubijali desetine tisuća ljudi, a zapadne zemlje su opominjale Rusiju da krši ljudska prava. To je isto tako jasno izraženo u riječima mr. Andreasa Stadlera, tajnika austrijskoga veleposlanstva u Zagrebu (Nedeljnja Dalmacija od 24. 5. 96.) kada kaže da je “VE već napravilo jedan presedan, prihvativši u svoje članstvo i državu u kojoj još uvijek postoji smrtna kazna.” A primili su Rusiju u kojoj su pobijeni  deseci tisuća ljudi! Ti su ljudi bili krivi samo zato jer su željeli slobodu. Istina, njihova ljudska prava nisu prekršena, oni nisu osuđeni na smrt, i pogubljeni. Oni su “samo” pogubljeni. A pravo na život ili pravo na slobodu nije u opisu ljudskih prava zapadnih zemalja. Osim ako su oni u pitanju naravno! Ta prava mogu imati i drugi, ali samo ako oni to odobre! A Hrvatskoj nisu odobrili. No, Hrvati i dalje misle da je sloboda nešto vrijedno. I da je ljudski život nešto vrijedno. Vrijednije od bilo čega. Pa čak, zamislite molim Vas, i od ljudskih prava!

I zaista to Hrvati tako i misle. Kada smo krenuli u borbu za svoju slobodu naivno smo vjerovali da će nas zapadne zemlje podržati. Brzo smo shvatili kako stvari stoje! Jednostavno su nam zabranili braniti se (embargo na uvoz oružja) i tako godinama omogućavali Srbima da ubijaju koliko žele i mogu. Vidjeli smo da ni genocid nije tako strašna stvar. Pa, Srbi su nagrađeni za učinjeni genocid! Naravno, oni su činili dozvoljeni genocid protiv neposlušnih Hrvata.

Gospodin Stadler nas očito dobronamjerno upozorava u svezi neprimanja Hrvatske u Vijeće Europe: “To što se sada dogodilo, prije svega je izraz iskrene brige za ono što se stvarno događa u ovoj zemlji. U tome smislu, hrvatska javnost i politika ne bi trebale to shvaćati kao nepoštenu akciju, kao igru interesa koji su usmjereni protiv Hrvatske ili čak neku vrstu psihološkog rata protiv Zagreba. Naprotiv, posrijedi je poticaj da i vaša zemlja bude u skladu s europskim standardima. Kritiku Vijeća Europe valja sagledati u pozitivnom svijetlu, prije svega u interesu samih građana Hrvatske.”

Europski standardi u hrvatskoj zbilji

A sjetimo se europskih standarda. Oni odluče da sve zemlje koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije moraju ispuniti stroge kriterije zaštite manjinskih prava. I Hrvatska je morala donositi Zakone mnogo naprednije od zakona tih zapadnih zemalja. A Jugoslaviju poslije učinjenog genocida, Jugoslaviju u kojoj su prava manjina mislena imenica – priznaju odmah.

Da, očito je kako su hrvatski standardi mnogo viši od standarda europskih zemalja. Pa nama su ipak važniji ljudi nego ljudska prava. Nama je problem što je u Rusiji pobijeno onoliko mnogo ljudi, a ne ima li negdje ili nema smrtne kazne. Mi smatramo da se treba pridržavati svojih odluka i primjenjivati ih ravnopravno na sve. A ne recimo donositi silne rezolucije o tome da se neće priznati rezultati etničkog čišćenja. a onda prisiliti žrtve da to moraju učiniti. Naravno, u BiH. U Hrvatskoj je nešto sasvim drugo. Tamo se samovoljni odlazak Srba iz Hrvatske proglašava –  etničkim čišćenjem.

Hrvati bi, ali u kakvu Europu

Vratimo se zato Papinoj poruci. Ne treba bezglavo juriti u ralje neobuzdanog liberalizma. Ne treba se spuštati na “europske standarde”. Volimo i dalje ljude, njihovu slobodu. A ne samo njihova “ljudska prava”. Sačuvajmo svoju dušu.

Dobro je primjetio gosp. Stadler da “postoje Hrvati koji rado ne bi u Europu”. Podsjetio me na jednu moju raspravu s nekoliko naših liberalnih novinara. Rekli su mi da sam ja protiv Europe. I priznao sam. Zaista sam bio protiv takve Europe, Europe po mjeri Engleske i Francuske. Europe ideoligizirane neobuzdanim liberalizmom! Rekao sam im: “Ja sam samo za Srednju Europu, a ne Europu u kojoj čak i jedan liberalni prvak (Gensher) nastrada kada pokaže da je više Njemac nego liberal; kad pokaže, braneći Hrvatsku, da mu je više do duše nego do liberalizma.”

Dolazi vrijeme kada će, kao kod nas Hrvata, ljudi biti u prvom planu. I na to nas upozorava Sveti Otac. Kada srednjoeuropske vrijednosti postanu ideal imat ćemo drugačiju Europu i svijet. A to će biti tim prije što to shvate i sve srednjoeuropske zemlje. To će biti kad, npr., Njemačka shvati kako ne treba klečeći čekati da uđe u Savjet sigurnosti UN-a, već se treba okrenuti Srednjoj Europi. Kako treba pomoći u spriječavanju povratka ideologiziranih društava na ovim prostorima, i tako da primjer cijelom svijetu. Jedino takova jedinstvena Europa je i moguća. Nikakva drugačija. Europa u kojoj će ljudi biti važniji od ljudskih prava. Europa u kojoj će ljudska prava biti nešto što proizilazi samo po sebi iz ljubavi prema ljudima.

1999 . Pečarić, Borba za Boku kotorsku / U Boki kotorskoj svaki kamen govori – Hrvatski, Element, Zagreb, 1999. Str. 126-128.

Predstavljanje najnovijih knjiga akademika Josipa Pečarića

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Krenula organizacija prvog hrvatskog vojnog aeromitinga

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

CROIMAS će se održati na Dan državnosti RH 30. svibnja 2020. u Zadru zahvaljujući inicijativi HRZ-a i njegova je važnost višedimenzionalna, istaknuo Krstičević

U vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku danas je, u petak 23. kolovoza 2019., održana prezentacija inicijative i organizacije 1. hrvatskog međunarodnog vojnog zrakoplovnog mitinga “CROIMAS 2020” (Croatian International Military Airshow) koji će 30. svibnja 2020. biti održan u Zadru.

Prezentacija je održana nakon radnog sastanka o CROIMAS-u 2020 na kojem su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov, zapovjednik HRZ-a brigadni general Mato Mikić, zapovjednik ZzP-a general-bojnik Mladen Fuzul, župan Zadarske županije Božidar Longin, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina, predstavnici MORH-a, Hrvatske vojske i drugi, priopćio je MORH

U prezentaciji koju je izložio voditelj Operativnog odsjeka u Zapovjedništvu 93. zrakoplovne baze, pukovnik Damir Barišić izneseni su detalji vezani uz aeromiting CROIMAS 2020 kojeg će zajedno organizirati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Grad Zadar i Zadarska županija uz potporu Vlade RH.

Prvi međunarodni vojni zrakoplovni miting bit će održan u godini u kojoj se obilježava 30. Dan državnosti RH, 25. obljetnica VRO “Oluja”, 29. obljetnica ustrojavanja Hrvatske vojske i 15. obljetnica ustrojavanja akrobatske grupe HRZ-a “Krila Oluje”, a Republika Hrvatska po prvi put predsjeda Europskom unijom.

Na CROIMAS-u 2020 sudjelovat će akrobatske grupe i demonstracijski piloti te letjelice ratnih zrakoplovstava iz Hrvatske, zemalja NATO-a i partnerskih zemalja.

Prema sadašnjim projekcijama i ambicijama, predviđen je bogat letački i drugi program s najviše 450 sudionika i stotinu letjelica, a većina polijetanja će se odvijati iz 93. zrakoplovne baze u Zemuniku. Ulaz će biti besplatan, glavna pozornica bit će na zadarskoj Rivi, a program će se moći pratiti s lokacija od Kolovara do Puntamike, s otoka Ugljana i brodica u zadarskom kanalu. CROIMAS će se održavati svakih pet godina.

Puna potpora hrvatske Vlade

Otvarajući prezentaciju, ministar Krstičević je istaknuo veliko zadovoljstvo činjenicom da će CROIMAS 2020 biti organiziran upravo na Dan državnosti RH koji će se od iduće godine ponovno obilježavati 30. Svibnja, a za što će Vlada RH uskoro pokrenuti potrebnu proceduru.

“Vlada je prepoznala važnost i dala punu podršku inicijativi održavanja zrakoplovnog mitinga, koja je, što me posebno raduje, došla iz redova naših zrakoplovaca. CROIMAS 2020 je vrlo značajan događaj, stoga ga želimo organizirati na najsvečaniji i najprofesionalniji način. Njegova važnost je višedimenzionalna, značajna za HRZ, Hrvatsu vojsku, Zadar ali i cijelu Hrvatsku. Upravo takvi i slični događaji predstavljaju dodanu vrijednost našoj turističkoj predsezoni koja je ključna u perspektivi razvoja turizma. To je direktna promidžba Grada Zadra i učvršćivanje njegove pozicije na zrakoplovnoj i turističkoj karti svijeta. Nadalje, to je prilika za još jače povezivanje Hrvatske vojske s lokalnom zajednicom, te direktna promocija HRZ-a i poziva vojnih pilota. Pokraj svega, tu je i ekonomska vrijednost takvog događanja za lokalnu zajednicu, te prilika za produbljivanje suradnje s ratnim zrakoplovstvima savezničkih i partnerskih zemalja”, zaključio je ministar Krstičević.

Načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov podsjetio je na izvrsne odnose koje Hrvatska vojska ima sa Zadrom i Zadarskom županijom još od Domovinskog rata. “Organizacija CROIMAS-a bit će zahtjevna, no siguran sam da je svojim kapacitetima i sposobnostima možemo dobro sprovesti, a na prvom mjestu su mjere sigurnosti”, rekao je general Šundov.

Sinergija vojske, grada i županije

Župan Zadarske županije Božidar Longin naglasio je svoje uvjerenje da MORH, HRZ, Grad i Županija znaju i mogu zajedničkim snagama kvalitetno organizirati aeromiting. “Imamo iskustvo, volju i želju i siguran sam da ćemo uspjeti”, zaključio je župan Longin.

Gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić rekao je: “Zadar i Hrvatska vojska su zajedno i to se uvijek osjeća. Obilježavanje Dana državnosti iduće godine bit će radosno i svečano, aeromiting će omogućiti Zadranima i njihovim gostima da uživaju u veličanstvenom događaju dostojnom tog dana. MORH i HRZ će imati svu pomoć grada u organizaciji. Naravno, očekujemo i ekonomske benefite, a vjerujem da aeromiting treba postati tradicionalan”.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina pohvalio je prezentaciju i izrazio uvjerenje da je uspjeh zagarantiran. Ministarstvo turizma i druge srodne institucije poduzet će potrebne korake za promociju aeromitinga koji će biti prava nacionalna manifestacija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Bile: obilježavanje ‘Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma’

Objavljeno

na

Objavio

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, ove će godine na Groblju mira na Bilima biti 24. kolovoza (subota najbliža 23. kolovozu).

Sv. misu zadušnicu u 12.00 predvodit će uzoriti kardinal Vinko Puljić koji će ujedno i pokopati pronađene neidentificirane žrtve ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća. Izaslanstva hrvatskog naroda s obje strane granice položit će vijence i zapaliti svijeće za sve pobijene. Kao i prošlih godina, očekuje se više tisuća osoba koji će sv. misu zadušnicu i događanja pratiti ispod prigodno podignutih šatora. Preporučuje se poći na vrijeme zbog gužvi i mogućih zastoja na cesti.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđeno je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.

Sve je počelo 2013. u povodu »Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma«. Naum je sazrio kroz rad Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće, povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobišta iz Drugoga svjetskog rata i poraća na području pojedinih općina (do sada njih 9) te njihovih suradnika, što se sve kasnije uobličilo u Odjel HNS-a BiH za Drugi svjetski rat i poraće.

Željelo se na jednom mjestu pokopati sve neidentificirane posmrtne ostatke ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću koje na svom ozemlju pronađu Povjerenstva te postavljanjem prikladnih križeva simbolično pokopati sve one za koje obitelji ne znaju gdje su pokopani tako da bi imali negdje mjesto pomoliti se i zapaliti svijeću za njih.

Spomenimo još da su jugokomunisti za nekoliko dana u veljači 1945., koliko im je trebalo da pregaze Široki Brijeg i odu prema Mostaru, napravili 330 što većih što manjih stratišta i grobišta te da je u Drugom svjetskom ratu i poraću stradao svaki deseti Hercegovac (oko 20.000). Za vrijeme jugokomunizma o tomu se nije smjelo ni govoriti, a kamo li raditi na tomu da ih se dostojno pokopa, što je oduvijek kršćanski a već dugo i civilizacijski doseg.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari