Pratite nas

Uz ‘neradni petak’ uskoro i ‘neradni četvrtak’

Objavljeno

na

gradnjaPotporu za očuvanje radnih mjesta, mjeru poznatu kao “neradni petak”, u ovom trenutku prima 942 radnika, a ubuduće bi njome moglo biti obuhvaćeno više radnika.

Vlada bi u četvrtak trebala raspravljati o prijedlogu zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta koji osim potpore za skraćivanje radnog tjedna regulira i pitanje potpora za obrazovanje i osposobljavanje radnika. Ukupno je za to osigurano pet milijuna kuna u ovoj godini, dok bi u idućoj godini taj iznos porastao na 10 milijuna kuna. Naime, radni tjedan poslodavac će moći skratiti do 16 sati tjedno, što su dva radna dana, umjesto dosadašnjih osam sati. Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti, država će kao i do sada isplaćivati razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme, piše Novi list.

Isplaćeni iznos ne može biti viši od iznosa minimalne plaće koja trenutno iznosi 3.017,16 kuna. Novine u ovom prijedlogu zakona su te da će se potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su usmjerene direktno na radnika, moći koristiti 12 umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Nadalje utvrđuje se i fleksibilnost u korištenju potpore za neradni petak, pa se tih 12 mjeseci korištenja potpore može “rasporediti” unutar razdoblja od tri godine. Također, potpora se ne mora koristiti u neprekinutom razdoblju niti u jednakoj visini.

Poslodavac, da bi koristio potpore za očuvanje radnih mjesta, ne smije dugovati poreze i doprinose. Uz to, treba imati program poslovnog oporavka, kao i utvrđen program za očuvanje radnih mjesta i to sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, odnosno sindikatom.

Inače, potporu za očuvanje radnih mjesta, mjeru poznatu kao “neradni petak”, u ovom trenutku prima 942 radnika, a ubuduće bi njome moglo biti obuhvaćeno više radnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Skupština Uljanika iskazala nepovjerenje Upravi

Objavljeno

na

Objavio

Dioničari Uljanika na redovitoj glavnoj skupštini održanoj u utorak u Puli nisu prihvatili izvješća nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2017. godini kao ni izvješće uprave i njenog predsjednika Giannija Rossande o stanju i poslovanju društva za 2017. godinu te im nisu dali razrješnice.

Nepovjerenje upravi Uljanika je iskazalo 77 posto prisutnih dioničara, među kojima najveći udio drže sami bivši i sadašnji radnici, gotovo 47 posto.

Ustvrdivši kako se ova skupština odvija u nedvojbeno najtragičnijim trenucima za Uljanik, predsjednik uprave Gianni Rossanda jasno je poručio kako za sudbinu Uljanik grupe nema puno vremena te kako u ovom trenutku treba “ili donijeti odluku o novom strateškom partneru ili pak treba ići dalje s predloženim programom restrukturiranja”.

“Treće varijante nema, ne postoji varijanta stečaja. U zabludi smo svi ako mislimo da će biti stečaja, jer po odlukama Europske komisije pri davanju ‘rescue aida’, a nakon što je Uljanik dobio 96 milijuna eura ‘rescue aida’ početkom godine, opcija je samo likvidacija (ako se kredit ne vrati). Uvjeren sam da do toga neće doći, ali moramo nastupiti svi skupa, sa mnom ili bez mene”, kazao je Rossanda obraćajući se dioničarima na glavnoj skupštini društva, koji su predstavljali 67,96 posto temeljnog kapitala.

Hloverka Novak Srzić: Kako je Ivan Jakovčić Nino – postao NekretNino

Govoreći o stanju u Uljaniku nakon održane izvanredne skupštine 16. veljače, Rossanda je istaknuo kako je potencijalni strateški partner Danko Končar izabran zajedno s nadzornim odborom te kako je suradnja s Ministarstvom gospodarstva i tadašnjom ministricom Martinom Dalić do sredine travnja bila intenzivna.

“Nismo se uvijek slagali ali je u tom razdoblju bilo više sastanaka s upravom, nadzornim odborom i sindikatima. No, nakon što smo dobili strateškog partnera i nakon što se počeo izrađivati program restrukturiranja, proces se počeo usporavati”, naglasio je predsjednik uprave Uljanika dodavši kako je do sada bio uvjerenja da se intenzivno radi na tom programu, ali kako od danas mora konstatirati da nakon zadnjih izjava ministra gospodarstva Darka Horvata u to više nije siguran.

“Nakon ministrove izjave da je njemu nepoznato kako je moguće raditi tri broda na dva navoza, onda moram zaključiti da on ili nije ni pogledao taj program restrukturiranja ili ne zna baš ništa o brodogradnji. To su činjenice”, rekao je Rossanda.

Dodao je kako je Uljanikov program restrukturiranja daleko manji u iznosu nego što je bio pojedinačno za ostala brodogradilišta te kako će ukupna davanja nakon potencijalnog izvršavanja programa biti jedva dvije trećine onoga što su dobila druga brodogradilišta.

“Stvar je dobre volje, stvar je odluke i mi čekamo tu odluku. Nema puno vremena, trebamo odluku o novom strateškom partneru ukoliko ga država ima, a sam ministar je u više navrata rekao da razgovara s potencijalnim partnerima, ali treba nastaviti s predloženim programom, jer treće varijante nema”, zaključio je Rossanda.

Ponovio je kako je program restrukturiranja jedini izlaz iz ove situacije. Na tom tragu nastavio je daljnje izlaganje, koje se ukratko može svesti na to da je program restrukturiranja s Dankom Končarom jedini put da Uljanik preživi. On je pred dioničarima rekao i kako je ideja njegova menadžmenta bila da se na prostoru Arsenala napravi marina za mega jahte, no da je “Končareva želja bila drugačija”.

U kratkoj raspravi koja je uslijedila povjerenik Sindikata metala Hrvatske u Uljaniku i dioničar Đino Šverko pozvao je Vladu da objelodani ime potencijalnog novog strateškog partnera te da pomogne oko isplate plaća za rujan, dok je jedan od prisutnih dioničara predložio kako bi najbolje za Uljanik bilo kada bi svi mali dioničari predali svoje dionice državi pa neka ona odluči o sudbini Uljanika. Na to mu je pravnik Uljanika odgovorio kako to nije moguće, jer dioničari mogu isključivo prodati svoje dionice koje su u njihovom privatnom vlasništvu.

Inače, na glavnoj skupštini Uljanika primjetno je bilo da, za razliku od veljače ove godine, nema predstavnika Ministarstva gospodarstva.

(Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Miro Bulj: Uvesti reda među teleoperatere pri postavljanje baznih stanica

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Mostov saborski zastupnik Miro Bulj prozvao je u utorak Vladu da je neargumentirano odbila njegove prijedloge izmjena zakona o graditeljstvu i o elektroničkim komunikacijama, kojima je htio uvesti red među teleoperatere pri postavljanju baznih stanica s istim standardima zaštite zdravlja i pravom građana na odlučivanje kao u ostalim europskim zemljama.

“Zajedno s Hrvatskom udrugom za zaštitu od elektromagnetskog zračenja dao sam u proceduru dvije zakonske inicijative kako bismo uveli red među teleoperaterima, no Vlada je na oba dala negativno mišljenje”, rekao je Bulj na konferenciji za novinare u Saboru.

Bulj: Plaćaju li teleoperateri pravo služnosti bit će novca za zdravstvo i školstvo

Istaknuo je kako tim zakonskim inicijativama traži da se teleoperateri u Hrvatskoj ponašaju kao u državama odakle dolaze i plaćaju pravo služnosti, pa će, tvrdi, biti novca za zdravstvo i školstvo.

“Od 2014. godine 400 jedinica lokalne samouprave dalo je zahtjeve da teleoperateri plaćaju pravo puta ili pravo služnosti. No, od HAKOM-a je odobreno da imaju pravo služnosti samo njih 70. Bez obzira što su teleoperateri dužni plaćati pravo služnosti, jedinice ih moraju tužiti da bi došli do svog novca”, rekao je Bulj.

Upozorio je kako se bazne stanice postavljaju po bolnicama, školama, diljem Hrvatske, a da su ljudi nemoćni u svojim prosvjedima. Podsjetio je na aktualni primjer u zadarskom naselju Borik, gdje su bazne stanice postavljene na zvoniku, pa su građani prozivali i biskupa i zadarskog gradonačelnika da stanu uz narod, a ne uz teleoperatere. “Biskup mora biti pastir naroda, a ne pastir teleoperatera”, poručio je.

Predstavnik Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetnog zračenja Zdravko Anđel zamjera odbijenici Vlade na Buljev prijedlog da pravilnikom o jednostavnim građevinama više ne bude omogućeno postavljanje krovnih prihvataantenskih baznih stanica bez građevinske dozvole.

Upozorio je da, s obzirom da građevinska inspekcija nije nadležna zaantenske prihvate, lokalne jedinice nemaju svoje inspekcije da kontroliraju je li nešto usklađeno s provedbenim planovima, pa je ostao je zrakoprazni prostor u kojem država nema instrumente da ukloni nezakonito postavljene bazne stanice.

Anđel: Ministarstvu zdravstva je briga o zdravlju na zadnjem mjestu

“Mi smo kao udruga prisustvovali izradi aktualnog Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskog polja i mogli smo utvrditi da Ministarstvo zdravstva jedino vodi brigu da u Pravilnik ne uđe nešto što bi škodilo teleoperaterima, dok je briga o zdravlju na zadnjem mjestu”, zaključio je Anđel.

I Ankica Kosovec Krželj iz iste udruge upozorava kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja nema obaveznu javnu raspravu s lokalnim stanovništvom o lokacijama baznih stanica, naglasivši da je Svjetska zdravstvena organizacija službeno zauzela stav da su te stanice potencijalni uzrok raka kod ljudi.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari