Pratite nas

Vijesti

UZDOL mjesto sjećanja i boli – Ubijeni su civili samo zato jer su Hrvati Bogu vjerni i odani bili

Objavljeno

na

Hrvatsko žrtvoslovno društvo

Samo zato jer su Hrvati, Kristov narod, pripadnici Armije BiH počinili su stravični zločin nad tamošnjim autohtonim stanovništvom, Hrvatima. Pripadnici muslimanske vojske, Armije BiH u ranim jutarnjim satima 14. rujna 1993. godine ušli su u Uzdol i ubili 41 osobu, od čega 29 civila i 12 vojnika HVO-a. Ubili su ih zvjerski sa metkom u zatiljak, a neke su izboli noževima, kuće spalili, a crkvu i županijski ured devastirali.

Mrtva tijela djece i staraca su nakon tih stravičnih ubojstava još i masakrirali. Stravičan događaj koji zaborava nema. Sutra dan,  u Uzdol su ušle postrojbe HVO-a i prizor masakra nad nevinim ljudima koji ih je zatekao, bio  je sablažnjavajući. U isto to vrijeme, mnogi izbjegli muslimani,  u Hrvatskoj su našli utočište.  Njihova vojska je nad Hrvatima izvršila masakr, a Hrvati su ih primili u svoje domove, hranili i štitili od Srba i Jugoslavenske armije. Primjer je to Isusove ljubavi, ali i patnje, križa pod kojim se često pada i diže, ali samo uz Božju pomoć. Velik si Bože, a mi mali, nikada bez tebe, sve ovo stravično zlo ne bi u sebi savladali. Voljeti svoje, zapovijed je Tvoja i najveća tuga kad ih više nema, kad umiru od zvjerskih djela.

Oni, koji svoj život u nepravdi mučenički izgubiše, mučenici su, o njima se piše, za njih se moli i njihova nas žrtva zauvijek boli. Žrtve Uzdola nisu zaboravljene, uvijek su u sjećanju i mnogo nas se za njih moli. Gledajući tu ljepotu Uzdola, prirodu koju je Bog darovao Hrvatima koji tamo žive, s divljem sam rekla: Hvala ti Bože, velika su djela tvoja i krv mučenika, bol i ljubav su tvoja. Uzdol je prelijepo mjesto, za odmor tijela i Duše, gdje u tišini blagodati po zaslugama naših mučenika doživiš ljepotu kao da si u Raju. Bog svoje uvijek nagrađuje, mučenici su u Njegovom Kraljevstvu, a ljepota prirode ostala je dar Hrvatima koji žive u Uzdolu.

U spomen sjećanje na nevine žrtve postavljen ja veliki drveni križ na kojem je pričvršćen još 41 mala križa kao znak Kristova djela okupljenja ljudskog roda i sjećanja na svaku uzdolsku žrtvu.

Da se taj strašni zločin nad civilima i djecom, Hrvatima, katolicima, Kristovim mučenicima nikada ne zaboravi 2014. godine snimljen je dokumentarni film Uzdol 41. www.youtube.com/watch?v=dDiqwVUxAWI

Župnik i matičar Uzdola koji su dočekali Hrvatsko žrtvoslovno društvo, zračili su mirom i radosti, pričali su o nevinim žrtvama, prepuni emocija, opisujući događanja kao da su se sad dogodila, i tako su na lijep način odali počast svojim mučki ubijenim mještanima Uzdola, nevinim civilnim žrtvama, zahvalili se Bogu što sada žive u miru i što imaju svoju autonomiju koju im nitko ne oduzima niti remeti. S radosti smo primili tu informaciju, mirnog života i slobode. To je sve zasluga onih, koji su svoje živote dali, da bi Uzdol uživao njihove blagodati mira i neprocjenjive ljepote prirode, koju može dati jedino dragi Bog.

Počivajte u Božjem miru naši mučenici Uzdola, vaša smrt nikada u zaborav nećete pasti.

Slavica Vučko

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Europski ministri i zastupnici o izborima u BiH i položaju Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Danas i u četvrtak rasprave u Vijeću EU i EU Parlamentu koje je inicirala Hrvatska, s temom izbori u BiH i marginalizacija Hrvata

BiH će se danas naći na dnevnom redu sjednice ministara vanjskih poslova članica Europske unije okupljenih u Vijeće za vanjske poslove EU-a, najavljeno je, piše Večernji list BiH. Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je prije nekoliko dana da će se na sjednici Vijeća Europske unije za vanjske poslove detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” Hrvata u BiH i stavljanja u “podređeni položaj”.

Zabrinutost zbog Hrvata

Plenković je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda, koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu nakon održanih općih izbora u BiH. Podnoseći izvješće u Saboru RH, Plenković je kazao kako su Bošnjaci preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlano Predsjedništvo čime se, kako je istaknuo, hrvatski narod u BiH marginalizira i stavlja u podređeni položaj. “Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave je da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će uime RH govoriti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, veoma detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice Europske unije i Europska unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti”, kazao je Plenković. Kako stoji u službenoj najavi Parlamenta Velike Britanije, “ministri će diskutirati o situaciji u BiH nakon izbora održanih 7. listopada. Velika Britanija će s partnerima raditi na balansiranom i konstruktivnom pristupu prema BiH fokusirajući se na žurnu potrebu formiranje vlasti i rad na socijalno-ekonomskim reformama, ali i drugim reformama koji će biti u korist građana BiH”. Razgovarat će se i o misiji EUFOR-a “Althea”, odnosno o zaključcima koji su usvojeni na sastanku 15. listopada 2018. Podsjeća se da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a da je mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU trenutačno u fazi pripreme. Zanimljivo je da će se situacijom nakon izbora u BiH baviti i Odbor za vanjske poslove Europskoga parlamenta i to na sjednici 22. studenoga, najavaljeno je u medijima.

Velika uloga Hrvatske

Inače, hrvatski dužnosnici kako iz BiH tako i iz Hrvatske na sve načine pokušavaju skrenuti europsku, ali i svjetsku pozornost na situaciju u BiH, s posebnim naglaskom na sve ono što se događa Hrvatima. Nametnut izbor, preglasavanja, neizmjena Izbornog zakona, majorizacija… neki su od problema s kojima se suočava hrvatski narod u BiH. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon sastanka s državnim tajnikom Svete Stolice za odnose s državama Paulom Gallagherom u Vatikanu izjavio je kako su razgovarali i o BiH. “Iskazao sam zabrinutost za položaj Hrvata u BiH te naglasio kako je Hrvatska zainteresirana za proširenje EU-a i spremna pomoći svim našim susjedima koji imaju ambiciju postati članicom EU-a”, kazao je Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Kandidat za predsjednika CDU-a traži odgađanje potpisivanja Marakeškog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Jedan od kandidata za funkciju predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Jens Spahn, traži odgodu potpisivanja Migrantskog sporazuma Ujedinjenih naroda, tzv. Marakeškog sporazuma, kako bi stranka na svom kongresu početkom prosinca imala vremena prvo raspraviti i glasati o ovom spornom dokumentu.

„Sva pitanja u vezi ovog sporazuma koja muče građane moraju biti otvoreno diskutirana“, rekao je Spahn u razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag te zaključio da, ako sva pitanja ne budu razjašnjena, potpisivanje treba odgoditi do daljnjega.

On je kritizirao dosadašnji odnos savezne vlade, u kojoj on obnaša funkciju ministra zdravstva, prema temi Globalnog sporazuma o regulaciji migracija.

„Zbog toga jer se nismo otvorili za raspravu o ovoj temi stječe se dojam kod građana da nešto želimo sakriti i to šteti samom sporazumu“, rekao je Spahn. On je zatražio da se na stranačkom kongresu glasuje o tomu treba li prihvatiti sporazum o migracijama ili ne.

Spahn je dodao kako je to bilo vidljivo i tijekom rasprave o Transatlantskom trgovinskom sporazumu TTIP koji je zbog pregovora koji su se odvijali u tajnosti naišao na nepovjerenje kod građana.

Jens Spahn predvodi konzervativno krilo CDU-a i jadan je od otvorenih kritičara izbjegličke politike Angele Merkel.
CDU u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt je na svojoj sjednici u subotu založio za to da njemačka vlada odbije potpisati sporazum o migracijama.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari