Pratite nas

Magazin

Valentić u Nu2: Oreškovićeva Vlada je zaslužila prolaznu ocjenu

Objavljeno

na

U povodu 100 dana Vlade gost emisije Nedjeljom u dva bio je bivši premijer Nikica Valentić. Komentirao je rad premijera Tihomira Oreškovića i prisjetio se ratnih vremena te uvjeta u kojima je funkcionirala njegova Vlada.

Za investicije je najvažnija sigurnost

“Kapital ide za profitom i sigurnošću. Politička stabilnost je preduvjet za gospodarski napredak Hrvatske. Unatoč nategnutim odnosima ova vlada zaslužuje prolaznu ocjenu, jer se radi se o prvoj koaliciji koja ide prema nekakvoj vrsti zajedništva”, kazao je Nikica Valentić. Smatra kako će se paralement i Vlada konsolidirati, a novi izbori mogu biti opcija samo kad od razilaženja ima više štete neko koristi. Govoreći o podjelama društva kazao je kako je on protiv diranja povijesti, prozivanja i prisiljavanja i smatra kako je ideološka prepucavanja trebalo prekinuti ranije. “Vlada je odgovorna za ugodni život manjina, ali isto tako manjine moraju shvatiti specifičnost situacije u Hrvatskoj”, dodao je.

[ad id=”93788″]

Premijer Orešković mora imati našu punu pažnju

“Tomislav Karamarko nije stručnjak za ekonomiju, ali on bi mogao biti dobar premijer uz jakog potpredsjednika vlade”, smatra Valentić. Najveći problem vidi u činjenici da Most nije bio pripremljen za obnašanje vlasti. Poznaje premijera Tihomira Oreškovića iz poslovnih krugova. Radi se o velikom poznavatelju knjigovodstva i on zaslužuje našu punu pažnju, a njegovi potezi bit će vidljivi za šest mjeseci. Kao problem kod Oreškovića vidi – nepoznavanje domaćih prilika.

“Mi smo mali narod s velikim problemima. Ako ova Vlada ne uspije, ako se u roku od dvije godine ne razdužimo (radi niske cijene kapitala) čeka nas crni scenarij”, poručio je Valentić. Stava je da se mora smanjiti broj županija te se više od 30 posto zakona u RH treba promijeniti.

Ina se mora braniti svim mogućim sredstvima

“Privatizacija je stvorila više štete mentalno, nego ekonomski, a u njoj je bilo više strukturnih problema”, kazao je Valentić. Smatra kako se treba napraviti analiza o tome koliko je poduzeća propalo zbog struktrunih problema, a koliko zbog poslovne nesposobnosti novih vlasnika. “Jamčim da iza svakog projekta privatizacije u kojem sam sudjelovao i odlučivao – imam moralno i pravno opravdanje. Imam čistu savjest i sve sam radio s dobrom namjerom”, kazao je te dodao kako su u njegovom mandatu spašene Ina, Pliva i banke. Smatra kako se Ina danas mora braniti svim mogućim sredstvima te da se rješenje mora naći pod svaku cijenu – ona ne smije postati ‘skladište derivata’.

Istaknuo je da je na poslu u Maleziji, za kojeg se u javnosti misli da ga je uglavio dok je bio premijer, izgubio više od 1,5 milijuna dolara što je, rekao je lako provjerljivo.
Na optužbe koje su se pojavile u 2000-itih da je diler i vođa narkomafije kazao je da je to suludo.

“Ne znam što je to bilo. Da sam se pokušao od toga braniti bio bi još neozbiljniji. Nisam tužio jer bi onda toj osobi dao još više na značaju. To je bilo apsurdno”.

Govoreći o Mirku Norcu, koji mu je prijatelj, unatoč tome što je odgulio zatvorsku kaznu za ratni zločin kazao je njegov ratni put bio junački

“Njegov ratni put je junački. Nikad nisam tvrdio da je junak. Njegov ratni put je značajan i bio bi značajniji da se to nije dogodilo”, smatra Valentić.

“Norac je heroj rata koji je činio kriminalna djela. Neko tko je vodio stotinu akcija počinio je jedno zlodjelo. Pitanje je bi li se trebao odreći našeg prijateljstva. To je delikatno pitanje. Njegov ratni put je puno značajniji i bio bi pravi heroj da se to nije desilo”.

Greške kao poduzetnika i premijera

Valentić je kazao kako u poslovnom svijetu nema nijednog menadžera koji nije napravio veliku grešku. Njegova je najveća greška kao premijera, kazao je, što njegova vlada nije imala nadležnost nad HNB-om i što nije čvršće kontrolirala tijek novca kod uvođenja kune – time je mislio na torbarenje. Također je kazao kako je mogao svojim iskustvom u zemljišnim knjigama natjerati “Gruntovnicu da izađe s prijedlogom zakona kojim bi se preuzeo Katastar u vlasničkom statusu. To znači da bi 90 posto katastarskog stanja s urednim vlasništvom – postalo Gruntovna knjiga, a rok za žalbe bio bi 10 godina. Možda bi to bilo ‘partizanski nasilno’, ali bi imali ‘gruntovnicu prije 15 godina’”, kazao je Valentić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

VIDEO – Prva epizoda dokumentarnog serijala ‘Rat prije rata’

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni serijal “Rat prije rata” autora Miljenka Manjkasa obrađuje raspad Jugoslavije, najdramatičniji događaj nakon Drugog svjetskog rata, a koji je okončan posljednjim ratom u Europi.

Brojni politički procesi i događaji iz tog razdoblja ostali su nerasvijetljeni, zbog ratova koji su kasnije uslijedili. Serija “Rat prije rata” rasvjetljava te događaje.

Serija govori o tajnome obavještajno-političkom ratu jugoslavenskih obavještajnih služba tijekom 1980-ih te početkom 1990-ih godine. Seriju snima produkcijska tvrtka Intermedia grupa za Hrvatsku radioteleviziju (HRT).

Obuhvaća razdoblje od smrti Josipa Broza Tita do proglašenja hrvatske neovisnosti. Epizode se bave temama poput atentata na Brunu Bušića i Nikolu Štedula, Memoranduma SANU, osnivanja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na zagrebačkome Jarunu, planova nekadašnje jugoslavenske vojske o općemu napadu na Republiku Hrvatsku, tajnoga uvoza oružja za obranu domovine uoči srpske agresije, uhićenja generala Milana Aksentijevića, proboja za Vukovar u listopadu 1991. godine, tajnoga sastanka Ivice Račana s generalima Jugoslavenske narodne armije (JNA), osnivanja Miloševićevih vlastitih oružanih postrojba, eksplozije u zagrebačkoj židovskoj općini te pitanja tko je i kako naoružavao pobunjene Srbe u Republici Hrvatskoj te ostale dramatične događaje iz tog razdoblja.

Cilj je uz pomoć sudionika zbivanja i povjesničara te igranih prizora s glumcima vjerno dočarati zbivanja u posljednjemu desetljeću SFRJ netom prije njezina sloma i raspada. Agresija Srbije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu je poznata.

Film nastoji ispraviti ono što se danas često zaboravlja što je prethodilo agresiji, a nakon smrti Josipa Broza Tita. Bilo je to razdoblje preslagivanja u jugoslavenskim tajnim službama. KOS, ondašnja vojna obavještajna služba počinje se miješati u rad civilnih tajnih služba, pod upravom SKJ. Iz toga se rađa sukob…

Prva epizoda: POGAŽENA ZAKLETVA TITU

Tito bi uskoro trebao proslaviti svoj 88. rođendan. Dok se konzilij liječnika grčevito bori za njegov život, režim skriva od javnosti da je Tito već gotovo tri mjeseca na aparatima. Otkriva to dosje Operativne akcije ‘Centar’, zavedene netom nakon što Tito dolazi u ljubljanski Klinički centar.

Dio partijskog i obavještajnog vrha, koji jedini zna da je predsjednik na aparatima i da se više neće probuditi, prigrabljuje sve veću vlast. Netom prije smrti na adresu ljubljanskog nadbiskupa, Alojza Šostara, stiže brzojav da Tito traži sveti sakrament bolesničkog pomazanja. Istodobno, jaka intelektualna opozicijska jezgra, uz izravnu pomoć neprijatelja iz inozemstva, pokušat će doći do vlasti. Jezgru čine – dr. Franjo Tuđman i još petorica hrvatskih nacionalista: Marko Veselica, Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i Ivan Zvonimir Čičak. Otkriva to OA “Most”. Nakon pada komunizma otkriti će se da su najmanje dvojica iz te grupe, godinama surađivala s tajnim službama.

Samo nekoliko mjeseci poslije Titove smrti, Udba otvara istrage protiv Franje Tuđmana i Marka Veselice. ‘Pakiranje’ je međutim počelo godinu dana ranije. Tuđmana i Veselicu skupo je stajao i jedan razgovor u restoranu “Fontana” u Gračanima. Prokazao ih je jedan od sudionika sastanka i optužio za osnivanje “užeg rukovodstva hrvatskih opozicionih snaga”. Tek kada je postao predsjednik, Tuđman je saznao njegov identitet. Dok je Udbom upravljala partija, KOS-om je upravljao izravno Tito. KOS sada ostaje bez nadzora i počinje nadzirati civilne strukture. Istodobno obavještajni rat poprima do tada nepoznatu dimenziju.

Novac koji su tajne službe osamdesetih ilegalnim putem isisale iz zemlje, dosegnuo je zastrašujuće razmjere. Crni fondovi tajnih službi, pohranjeni u offshore kompanijama neokrznuti su preživjeli promjenu vlasti i spremno dočekali privatizaciju. Većina današnje slovenske i hrvatske industrije, tvrdi jedan od sugovornika, privatizirana je crnim fondovima tajnih službi. Krakovi crnog novca Udbe i KOS-a završavaju u velikim i moćnim gospodarskim sustavima koji su potom otvarali stotine tvrtki kćeri.

Scenarist i redatelj: Miljenko Manjkas  – Produkcija: Intermedia grupa

Komentar

Jedino što ovdje nije dobro je ovaj licemjerni Žarko Domljan koji se ovdje postavlja kao ultimativni anti-titoist i tobožnji veliki desničar, ali kad je riječ o najvećem krimenu Josipa Broza i njegove partije, a to je prekrajanje hrvatskih granica tzv. AVNOJ-em, tu se Žarko Domljan pokazao kao dosljedan titoist, kao uostalom i Mesić, Manolić, pravaška desnica i drugi s glupostima o “nepromjenivosti granica”, dok je Tuđman već u komunizmu proganjan najviše zbog dva krimena od kojih je jedan naveden ovdje, a to je razvala velikosrpskog mita o Jasenovcu, a drugi je priotivljene odlukama AVNOJ-a što vam je haški sud u presudi Blaškiću naveo kao Tuđmanov krimen, jer je Tuđman tvrdio da kad je već Vojvodina koja nikad nije bila u sastavu Srbije postala autonomna pokrajina u sastavu Srbije, da onda nije pravedno a BiH, koja je veći dio povijesti bila pod Hrvatima ne bude bar AP u sastavu Hrvatske, nego da se praktički granicama te republike priznaju srednjovjekovna turska osvajanja.

Dakle, nije isto izbacivati bistu iz ureda nakon pada komunizma, i stavljati glavu na panj raskrinkavajući jasenovački mit i kritizirajući odluke tzv. AVNOJ.a usred komunističke boljševičke vladavine, tako da je taj Domljan običan licemjer koji se pridružio komunistima i udbašima u optužbama Tuđmana da je “djelio Bosnu”.  Zvuči poznato?

Zadnja čevrtina ove epizode je posebno spektakularna, i dobro to pogledajte pa ćete znati tko je i kako opljačkao Hrvatsku dok su naši dečki ginuli na prvoj crti i zašto su danas najveći tajkuni Tedeschi, Končar, Roglić, Buljubašić, Vrhovnik, Štrok, Vanja Špiljak i slični.

Pritom mislim da je Rado Pezdir napravio jedan lapsus calami kad je spomenuo PBZ, a mislim da je tu ipak riječ o Zagrebačkoj banci…  Uglavnom, vrlo zanimljivo, dosta korisnih podataka, i količina istine koja je posve netipična za hrvatski informacijski prostor..

Predrag Nebihi

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

‘Vukovarski prosvjed je pobuna protiv Andreja Plenkovića’

Objavljeno

na

Objavio

Marko Ljubić i Marko Jurič razotkrivaju skrivene političke igre i podvale hrvatske stvarnosti:

Što to znači kada gradonačelnik Vukovara poziva ulicu i branitelje kako bi izvršio pritisak na državnu vlast?

♦ Koji je razlog da se ubojice i zločinci slobodno šeću Vukovarom dok hrvatsko pravosuđe marljivo sudi u odsutnosti onima koji mu nisu dostupni?

♦ Može li Vukovarski prosvjed imati značaj i težinu Sanaderove ‘Splitske rive’ 2002. godine.

♦ Sprovodi li hrvatsko pravosuđe agendu relativiziranja, amnestije i rehabilitacije propalih jugoslavenskih ideja?

♦ Zašto su Hercegovci stigmatizirani i ismijavani od dijela domaće javnosti i medija?

♦ Kako se fabricira sukob sjevera i juga, Zagreba i Splita, Dinama i Hajduka?

♦ Je li ministrica obrazovanja Blaženka Divjak krivotvorila vladine odluke o ukidanju nekih agencija?

♦ Zašto ministrica Divjak želi ukinuti neke agencije?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT u kojem novinari Marko Ljubić i Marko Jurič razotkrivaju skrivene političke igre i podvale hrvatske stvarnosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari