Pratite nas

Herceg Bosna

Valentin Inzko i OHR se otvoreno stavljaju na stranu bošnjačke politike

Objavljeno

na

Valentin Inzko je uvreda ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i zdrav razum. Prije nego se usudi komentirati Odluku Ustavnog suda neka ju pročita. Isto vrijedi i za Ustav FBiH. Pozivanje na popis iz 1991. i inzistiranje da „svaka županija ima predstavnike u Domu naroda“ je izravno zauzimanje strana u cijelom diskursu o izmjenama Izbornog zakona.

Kaže Inzko: „odluku u slučaju Ljubić treba poštivati i da svaka županija treba imati svoje predstavnike iz svih konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH“
Prvo, da podsjetimo Inzka što piše u Odluci ustavnog suda:
„Ustavni sud zaključuje da odredba Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20. članka 20.16.A stavak 2. toč. a-j. Izbornog zakona nisu u skladu s člankom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.“ Str.24 stavak 53 teksta odluke.
Prema tome, ne može se poštivati odluka u slučaju Ljubić kršeći tu istu Odluku, jer je apelacija Ustavnom sudu i urađena zbog toga što se „svakom kantonu daje mjesto“ bez obzira na zastupljenost određenog naroda u županiji.
Nadalje, Inzko govori „Ako formalno Aneks 7 nije završen – onda treba koristiti popis iz 1991“.

Prvo pitanje za matematiĆara Inzka: Koji je to formalni mehanizam provedbe Anexa 7? Koje je to tijelo ovlašteno proglasiti Anex 7 „završenim“ ili ne? Znajući da je postotak vraćene agresijom i nasilnim oduzimanjem oduzete imovine građanima daleko ispod 1%, zar to ne znači da se ljudi ne žele/neće vratiti na prijeratna ognjišta u ovih više od 20 godina? Ako se u tom smjeru ne želi tumačiti Anex 7, znači li to da se isti odnosi i na sve one koji su zadnjih godina napustili BiH iz egzistencijalno ekonomskih razloga? Hoće li se čekati i da se oni vrate, pa da se Anex 7 proglasi „završenim“?

Drugo pitanje za matematiĆara: Ako se inzistira na popisu iz 1991. u FBiH, zašto se na istome ne inzistira u RS-u? Zašto se na istome ne inzistira kada se radi o upošljavanjima u državnim i javnim institucijama kako to zakon nalaže? Ako se već i on, kao i bošnjačka politička elita, poziva na Članak 11a Ustava Federacije koji govori: Konstitutivni narodi i skupina ostalih bit će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao ustavno načelo, takva proporcionalna zastupljenost bazirat će se na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede“, zašto inzistira protuustavno proširenje ove odredbe Ustava na Dom Naroda ako se u nastavku istog Članka Ustava jasno definira kako: „Javne institucije u smislu ovog članka su ministarstva u Vladi Federacije BiH i vladama kantona, općinski organi vlasti, kantonalni općinski sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine“? Gdje se ikada spominje Dom naroda?!
Postojanje ureda OHR-a je najveća opstrukcija suvereniteta Bosne i Hercegovine. OHR je sam sebi pripisao ulogu tumača Ustava, očigledno idući i protiv jedinog valjanog tumača Ustava: Ustavnog suda. Najbolji dokaz činjenici da je OHR izravno gaženje suvereniteta je utjelovljenje te institucije u osobi Valentina Inzka koji svojim nadmenim stavom neokolonizatora, koji se svako malo obrati potlačenim domorodačkim plemenima, izravno utječe na negativne procese u BiH.

Slaven Raguž
Hrvatska republikanska stranka

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Marin Topić otvoreno u emisiji Agape radiopostaje MIR Međugorje

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Dan sjećanja na 1529 ramskih žrtava

Objavljeno

na

Objavio

Foto: rama-prozor.info

Rama i Hrvati nisu zaboravili svoje žrtve

Kroz povijest, Rama je često doživljavala tragedije, razaranja, paljevine… Stradavale su i brojne nevine žrtve. To se posebno odnosi na početak listopada 1942. godine, kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji „Alfa“ u tri dana svoga divljanja na prostoru Rame pobili više od tisuću ljudi.

Nakon što se smjelo javno spominjati žrtve, posebno one četničke iz 1942. godine, ramski franjevci, zajedno s narodom započeli su s obilježavanjem Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove. Svake godine, druge nedjelje u listopadu, crkva na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čije imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa, njih ukupno 1529., piše Rama-prozor.info.

Uz suslavlje osam svećenika, u župnoj crkvi sv. misu predvodio je i pod njom propovijedao vlč. Milan Ivančević. Nakon sv. mise, pred pločama s imenima pobijenih, zapaljene su svijeće i izrečena je molitva za pokojne – Opijelo.

Na Dan sjećanja na ramske žrtve ispred ploča s imenima zapali se bezbroj svijeća koje navečer svojim svjetlom razbijaju tamu i podsjećaju da i u tami, koliko god jaka bila, tračak svjetlosti je jači od nje.

Bez obzira na mržnju koja je prouzročila ove brojne žrtve, postoji i nada da one nisu bile uzaludne i da se one nikad neće više ponoviti. Rama i hrvatski narod u njoj nije, a niti će zaboraviti svoje žrtve, između ostalog i zbog budućnosti – Narod koji nema prošlosti, nema niti budućnosti!

Četnički pokolj u Rami listopada 1942. (opis događaja & fotografije iz tog vremena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari