Pratite nas

Vijesti

Valovi nesnošljivosti u virtualnom prostoru

Objavljeno

na

I prije nego su zastupnici u Hrvatskom saboru donijeli odluku sa 104 ruku za, 13 protiv i 5 suzdržanih da će se prvi narodni referendum održati prvog dana posljednjeg mjeseca ove godine, novi trend s profilnim fotografijama preplavio je društvene mreže Facebook i Twitter. Uz sliku vlasnika profila stoje istaknuti, uočljivi natpisi – »za« ili »protiv«, a oni kreativniji proširili su ponudu i na natpis »možda«. Svima je u bespućima internetskog svijeta trebao tek trenutak da shvate o čemu je riječ, što te kratke riječi potvrđuju, odnosno negiraju. Reakcija je to na društvenu stvarnost koja se brzo prelijeva i na mrežu svih mreža – dojam je da je referendumsko pitanje »Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?« podijelilo političke stranke, udruge civilnog društva, ali i same građane (što nikako ne znači da je hrvatska većina »protiv«, budući da se već iskazala u prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma«. Snažnom pritisku, uvredama, omalovažavanju i u virtualnom prostoru interneta i društvenih mreža podvrgnuti su oni koji misle drukčije, koji su poštujući zakonodavstvo uspjeli postići da narod oblikom izravne demokracije odlučuje o tome kako želi urediti društvo u kojem živi u pitanjima koja su im važna.

Iznošenje vrijednosnih stavova o inicijativi »U ime obitelji« u virtualnim sobama ne prestaje biti tema žestokih prijepora posljednjih mjeseci. S namjerom potencirane rasprave o nazadnosti, netolerantnosti i protivljenju homoseksualnim osobama, a koje nemaju realnog uporišta, privlače pozornost mnogih korisnika društvenih mreža, pa nije neobično da je »bojno polje« otvoreno i na toj fronti. Ono što upada u oči velika je količina nesnošljivosti i govor mržnje koji se poput korova proširio internetom, kao da se tolika razina nasilja ne može kanalizirati u realnom svijetu, pa je potreban »ispušni ventil« koji ne poznaje granice pristojne i uljuđene komunikacije, a onda se prostor za takvo izražavanje i sukobljavanje pronalazi u komentarima ispod članaka na portalima, u borbi s likeovima na Facebooku ili retweetanjem na Twitteru… Posljednji primjeri rasprave pokazuju da je granica tolerancije na internetu očito pomaknuta naniže.

Profilna slika nosi poruku

No nije sve izgledalo tako na početku. Građanska inicijativa »U ime obitelji« koristila je upravo blagodati novih medija (internetski portal, službene stranice na Facebooku i Twitteru) kako bi doprla do širokog broja ljudi. Jer to je bio jedini prostor koji su imali na raspolaganju: medijska blokada bila je očita jer je na prvoj novinskoj konferenciji bilo tek nekoliko novinara, gotovo bez ikakvog odjeka. Ali bez interneta i ustrajnog ponavljanja da između riječi brak te muškarac i žena mora stajati znak jednakosti ne bi se lako probila medijska blokada. Tom su se metodom okupljali i volonteri, primale donacije, a internetska stranica bila je prvo mjesto gdje je inicijativa objavila svoje financijsko izvješće. Pokazali su školski primjer uspješnog korištenja društvenih mreža, no posljednjih je tjedana upravo taj medij postao poprište sukoba.

Za ulazak u nesagledivo velik prostor Facebooka koji prema nekim procjenama u Hrvatskoj koristi milijun i pol korisnika potrebno je upisati tek ime i prezime, adresu elektroničke pošte te šifru. I osobni virtualni identitet na najpopularnijoj mreži u Hrvata brzo je kreiran. Objavama i fotografijama na osobnom profilu daje se uvid u svakodnevni život: radosni trenuci, slavlja, pozitivni osjećaji u trenutku se objavljuju (postaju, tvitaju), dijele s imaginarnim prijateljima. A tako je i s problemima, strepnjama, ljutnjama, pa internet postaje sve češće »rame za plakanje«. Mjesto je to gdje se mogu saznati i političke preferencije, omiljeni filmski žanrovi, glazba i knjige koje okupiraju misli i osjećaje fejsbukovaca. Jer i fotografija, posljednjih dana aktualna na društvenim mrežama, koja »kriči« s natpisom podržava li se ili ne referendum nije samo estetski dodatak, već nosi snažnu sadržajno-vrijednosnu poruku, postaje simbol.

Postoji na toj društvenoj mreži i mogućnost otvaranja Facebook-stranice koje se koriste kao snažan medij za oglašavanje na internetu. No nisu više samo lokalni kafići, tvrtke i organizacije »vlasnici« takvih stranica, već i zajednice tim putem promiču svoje ideje, stavove i mišljenja. Službena stranica inicijativa »U ime obitelji«, što je svojevrsna virtualna pravna osoba, aktivna je na toj platformi još od 30. ožujka i svakodnevnim objavama ponavljaju se isti zahtjevi i ciljevi inicijative. S prvim danima prikupljanja potpisa za referendum nitko u građanskoj inicijativi nije vidio opasnost, ali kada se broj potpisa iz dana u dan penjao i dosegnuo šesteroznamenkastu brojku pojavile su se interesne skupine koje su afirmativne poruke kampanje »U ime obitelji« organizirano i sustavno tumačile na krivi način. Nazadna, homofobna, netolerantna – neki su od izraza kojima se podmetalo inicijativi, a posijano sjeme takvih kvalifikacija brzo se počelo širiti u virtualnom svijetu. I provokativna Facebook-stranica »U ime svake obitelji« počela je konkurirati i brojem likeova i učestalošću komentara.

Ne vrijeđa se samo riječima

Nadolazeći prvoprosinački referendum o ustavnoj definiciji braka usijao je tipkovnice, počela se u sve većoj mjeri širiti nesnošljivost prema onima koji se zauzimaju za brak kao zajednicu žene i muškarca te su po definiciji brzi novi mediji postali rasadište zlobnih ideja i negativne atmosfere. U internetskom ratovanju ne važu se riječi, argumenti gube na cijeni, udara ispod pojasa čak i niže nego što je to slučaj u tradicionalnim medijima. Prava zamisao o zaštiti obitelji i društva kao cjeline pogurnuta je u kut jer referendum inicijative »U ime obitelji« na društvenim medijima uporno je predstavljan, što je očita manipulacija, kao napad na homoseksualce, na njihova prava, kao izraz mržnje upućen prema osobama. Opet se na djelu pokazala moć manipulacije dirigirane interesnim skupinama.

Takav se govor mržnje širi na svim razinama komunikacije u društvenim mrežama: od razvijanja »uske« rasprave među prijateljima na osobnom profilu ispod obavijesti o promjeni fotografije s natpisom »glasujem za« do ostrašćenih komentara na posjećenoj službenoj stranici »U ime obitelji« kao reakcija na vijesti, priopćenja i poticajne izjave. Takvim su riječima zaraženi mnogi, a producirajući uvredljive komentare prostor mržnje brzo se širio, dajući vjetar u leđa malenoj kugli koja se pretvorila u opasnu gromadu. I prijeti pokositi svakoga na putu, a tek se rijetki uspijevaju izmaknuti. U tom kotrljanju iznose se uvrede prema neistomišljenicima na temelju nacionalne, etničke, vjerske pripadnosti pod različitim pseudonimima: »Stvarno nema smisla maloumnim i zaostalim retardima pokušavati objasniti nešto«, »Malo me strah kada pomislim da živim sa 700.000 luđaka! Po toj logici i sada je barem dvoje u prostoriji sa mnom!«, »Nije ni čudo što si mutava kad si Hercegovka«.

Često se u raspravama ide u pritajene napade te se korištenjem mnogih neistina brani vlastiti stav, a ponavljanjem lažnih podataka i informacija »hrani« internetska publika. Ne vrijeđa se samo riječima, širenjem nasilnih i uvredljivih komentara, već se nailazi i na poticanje grupne mržnje, simboličke uvrede, fotomontaže kojima se šalju nesnošljive poruke. Ono što se ne može reći »oči u oči«, u realnom životu, to se piše na društvenim mrežama i forumima. Vrhunac ispada bilo je čak otvoreno poticanje i poziv na nasilje prema predstavnici inicijative Željki Markić u komentarima ispod teksta objavljenog na aktivističkom portalu za »za lezbijke, biseksualke i neodlučne žene«.

Referendum ipak dolazi

Pronađena je korist u puštanju pogrešne informacije da je inicijativa »U ime obitelji« dio Katoličke Crkve. Nova prigoda za podbadanja i širenje nesnošljivosti: »Oduvijek su Hrvati bili veći teolozi od Boga«, »To se koristi samo kad velikim kršćanima to odgovara, dok isti ti kršćani dođu doma nakon što su prošli pored 30 siromašnih i skoro im pljunuli u facu jer su tražili kunu«, »Nema gore ‘ljubavi’ od one zadrtih vjernika. Takvi su klali neistomišljenike i ‘nevjernike’, započinjali ratove, palili ljude… haha, welcome back u srednji vijek!«.

Svjedok takvoj raspravi jest i mladi Zagrepčanin Luka Lugomer, student treće godine poslovne ekonomije na VERN-u, kao dio konstruktivnih dijaloga o referendumu za brak koji počivaju na argumentima snage, a ne snazi argumenta: »Društvene mreže su nemilosrdne, tenzije frcaju sa svih strana. Najveći problem je što ljudi nisu naučili argumentirati stavove i napadaju protivnike svojeg stava. Uvrede znaju biti vrlo neukusne i zle, pune etiketiranja i psovki. Oni koji su za inicijativu nazivaju se homofobima. Komentari i izjave osnovane su na vlastitim emocijama i, nažalost, često se pretjera.«

U spiralu zla nažalost uvukli su se i neki koji zagovaraju brak kao zajednicu žene i muškarca, ali očito iz krivih motiva, pa su i oni ponekad potpuno neprimjereno odgovarali vrijeđajući »drugu stranu«.

Kao jedna od virtualnih »forma« kojom se mjeri snaga pojedine grupacije jest i broj Facebooklikeova koje prikupi stranica, zajednica, grupa ili kreirani događaj. Kada bi rezultat »referenduma« na Facebooku imao pravni učinak poput onog državnog – ustav bi već danas, dva tjedna prije održavanja pravog referenduma, u sebi imao ugrađenu definiciju braka kao zajednice žene i muškarca. Naime 14 tisuća korisnika Facebooka podržava više stranicu »Ja glasam za« od one »Ja glasam protiv«. Do zaključenja ovog broja, u jeku rasprave o referendumu stranica »Ja glasam protiv« prikupila je 47.679 korisnika, a otvorena je 4. studenoga s ciljem da okupi one koji se zalažu »protiv referenduma kojim se stvaraju podjele unutar hrvatskog društva na poželjne i nepoželjne«. Dan kasnije stigla je reakcija u obliku stranice »Ja glasam za« koju podržava 62.130, a administratori pišu da »podupiru inicijativu te je svrha stranice mobilizacija za referendum«. Zanimljivo je da ni jednu stranicu nisu pokrenuli službeni predstavnici: ni Organizacijski odbor inicijative »U ime obitelji«, ni aktivisti interesnih udruga koje se protive referendumu. Ali činjenica je da su upravo te dvije stranice na Facebooku uspjele privući pozornost velikog broja ljudi i nametnuti se kao središnje mjesto sučeljavanja stavova, ali i iznošenja ružnih i uvredljivih kvalifikacija.

Još jedna pojava koja je u raspravi oko ustavne definicije braka izišla na vidjelo jest brisanje osoba s takozvanog »popisa prijatelja« koje imaju drukčije stajalište. Ta se praksa provodi i na Facebooku i na Twitteru, s kojeg prenosimo nekoliko komentara: »Svaka osoba koja da podršku #uimeobitelji dobiva block za život. Ne, ne želim da moj krevet bude vaša stvar, hvala«, »Pola familije ZA, pola PROTIV, da smo na FB-u/TW-u već bi se međusobno unfriendali/unfollowali, ovako se moramo trpit.« No pojavi se u nekom slučaju i glas razuma: »Nekoga blockati ili izbrisati samo zato jer se ne slaže s tobom zorno svjedoči tvoju malenost i nespremnost za vlastitu borbu.« Slično iskustvo ima i naš sugovornik u virtualnom svijetu Lugomer kojem su se, nakon što su vidjeli njegove argumente za održavanje referenduma, osobno javljali prijatelji te izražavali razočaranje u njega kao osobu, jer se nisu slagali s njegovim stajalištima i mišljenjima.

Virtualna zajednica pokazala je da su oni koji se zauzimaju za očuvanje tradicionalnih vrijednosti, za brak definiran kao zajednica žene i muškarca, na meti i udaru mnogih. Postao je to nepodnošljiv prostor koji preslikava situaciju hrvatskog društva – nisko i otužno širenje agresije prema svemu i svima koji su spremni iskazati drukčije stajalište dolazi upravo od onih koji se »busaju u prsa« poštivanjem različitosti. Referendum će pokazati tko je, srećom, u većini.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Dodijeljeno 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima Sisačke biskupije

Objavljeno

na

Objavio

Biskupijska zaklada “Fra Bonifacije Ivan Pavletić” i ove godine dodijelila je, na tradicionalnom susretu stipendista i prijatelja, 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima s područja Sisačke biskupije.

Ugovore im je u subotu 9. prosinca uručio sisački biskup Vlado Košić, a uz biskupa susretu su nazočili i ravnatelj Zaklade dr. Domagoj Mosler, te prijatelji zaklade: generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, kancelar preč. Janko Lulić, europarlamentarka Marijana Petir, akademik Josip Pečarić, Anto Kovačević, Davor i Željka Vrbanek, Tomislav i Linda Kršnjavi, Tonka Jozić Novinc, Slaven Novinc, Petar Lovrić, Marija Pešun i Ivana Vujić.

Na početku sve okupljene je pozdravio ravnatelj Zaklade dr. Mosler podsjetivši da je ovo osma godina djelovanja Zaklade te kako je već na samome početku ponovne uspostave biskupije, biskup Košić prepoznao vrijednost ulaganja u znanje i mlade u ključnom trenutku njihova života.

Mosler je rekao i kako se broj stipendista kroz ove godine utrostručio te kako se osjeća da ima sve više potrebnih. „Doista nije bilo lako povjerenstvu izabrati između 160 prijava koje su ove godine pristigle, te preporučiti biskupu najbolje kandidate za stipendiste. Mislim da smo to dobro učinili, a vi ste najbolji među kandidatima i ja vam čestitam na tome.

Čestitam vam i što ste dovoljno hrabri da svaki dan donosite odluke koje će poboljšati vaš život. Vi ste se u svom mladom životu uspjeli izdići iznad prosjeka i krenuti ozbiljno u ostvarivanje svojih životnih ciljeva, a mi smo kroz Zakladu tu da vam pomognemo u tome“, poručio je okupljenim stipendistima ravnatelj.

U ime ovogodišnjih stipendista okupljenima se obratila studentica Tihana Čulinović zahvalivši svima koji pomažu, a osobito biskupu Košiću. „Osim financijske potpore Zaklade, koja uvelike olakšava naše školovanje, kao mladi akademski građani svjesni smo da smo kao stipendisti zadobili vaše povjerenje što nas dodatno motivira za kvalitetan rad i uspjeh. Radujemo se danas biti ovdje, ali također osjećamo dužnost biti još uspješniji studenti i ljudi, na vašu i našu radost.

Hvala vam što ste prepoznali potencijal nas mladih studenata i što ulažete u naše obrazovanje. Iz stečenog će znanja niknuti i djela. Do ostvarenja našeg punog potencijala tisuće je malih koraka. Hvala vam što činite uporište da i mi ostvarimo svoje talente i tako gradimo svijetlu budućnost sebi i drugima. Vaša velikodušnost uvijek će nas poticati da budemo primjer i ruka pomoći bližnjima, a vaša djela naučiti će nas prepoznati potrebite“.

U ime prijatelja Zaklade stipendiste je pozdravila europarlamentarka Marijana Petir zaželjevši im uspješnost u školovanju. „Ozbiljno shvatite tu priliku koja vam je dana, priliku da se obrazujete. Smatram da bi to pravo trebali imati svi i da ekonomska situacija u obitelji ne bi smjela biti prepreka ničijem obrazovanju.

Prije svega zbog toga što obrazovanje daje mogućnost za izvrsnost, a bez izvrsnih ljudi na radnim mjestima teško da ćemo kao država i kao narod ići naprijed. Zato smo mi prijatelji sretni što imamo priliku sudjelovati i pratiti vas na vašem obrazovnom i životnom putu. Vjerujem da ćete jednog dana kad završite studij i kad dobijete svoje radno mjesto imati priliku osvrnuti se oko sebe i primijetiti da postoje neki mladi pametni ljudi koje treba podržati te da ćete bez sumnje donijeti takvu odluku i nećete se pokajati, kao što nismo ni mi“, poručila je Petir.

Na kraju je okupljene pozdravio biskup Košić zahvalivši svim prijateljima Zaklade što financijski, moralno i svojim autoritetom podupiru njezin rad. Biskup je istaknuo i kako je u biskupiji doista mnogo potrebitih pa osim ove Zaklade tu je i Caritas, pučka kuhinja, Vrtić sv. Marije Magdalene i Zaklada „Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić“ koja ima na brigu obitelji s više djece. „Budite vrsni u svome znanju i poslu. To darujte našoj Domovini“, poručio je biskup mladima nakon čega im je i uručio ugovore o stipendiranju.

Susret je zaključen glazbenom zahvalom koju je na klaviru izveo stipendist Antonio Ceković, student Glazbene akademije u Zagrebu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Josip Borić: Maras je ‘glavni hejter ove Vlade’ s razinom palanačle politike bez cilja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor današnje zasjedanje nastavio je zahtjevima za stankom.

Željko Glasnović (nezavisni zastupnik) tražio je stanku jer želi govoriti o hrvatskoj dijaspori, Goran Aleksić (Živi zid i SNAGA) o arbitraži u Washingtonu koju su banke pokrenule protiv RH u kontekstu prakse sudova u Hrvatskoj i Europskoj uniji, Kažimir Varda (klub Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika) želi govoriti o zbrinjavanju mulja od obrade urbanih otpadnih voda, Gordan Maras (SDP) o netransparentnosti i nelogičnom djelovanju Vlade RH, Marko Vučetić (nezavisni zastupnik) želi govoriti o značaju i poštivanju ljudskih prava, Marija Puh (HMS) želi govoriti o novostima u strukovnom obrazovanju, Goran Dodig (HDS, HDSSB, HSLS) želi govoriti o aktualnoj političkoj situaciji i ponašanju u Saboru, Branko Bačić (HDZ) želi govoriti o aktualnoj političkoj situaciji.

Maras je istaknuo da je Hrvatska u nikad goroj situaciji, gotovo svakodnevno se suočavamo s nekom aferom, pucamo po šavovima, raspadamo se, a HDZ je bahatiji nego za vrijeme Ive Sanadera.

Imamo preko 300.000 blokiranih, ljude tjeraju sa njihovih nekretnina, a sa druge strane Vlada kupuje 2 blindirana Mercedesa za 12 mil. kn. U isto vrijeme Vlada HDZ-a i Andrej Plenković dižu povlaštene mirovine za 500, 600 kn, a sa druge strane minimalac u RH u isto to vrijeme diže za 130 kn i šalje vrlo važnu poruku – puno nam je važnije dići povlaštene mirovine nego ljudima osigurati dostojanstven život.

Hrvatska jedina zemlja u EU-u koja stimulira poslodavce sa manjim doprinosima ukoliko prijave ljude na minimalnu plaću, naglasio je.

Josip Borić je za Marasa izjavio da je ‘glavni hejter ove Vlade’ s razinom palanačle politike bez cilja, rezultata, bez ikakve vizije. Pokušao sam shvatiti smisao ovoga što je rekao, ali nisam uspio. Čija se vlada raspala u aferama? SDP-ova. Sjetimo se, afera Spačva, Mali biskviti. To je bila samo jedna afera u nizu, rekao je Borić.

Pitao je Marasa je li odlaskom u oporbu izgubio dio pamćenja, pozivajući se na njegovo obećanje da će otvoriti 50.000 radnih mjesta, dok ih je čak 80.000 zatvorio.

Glasnović: Izvandomovinska Hrvatska trpi najveću diskriminaciju, a najviše novca šalju u Hrvatsku (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari