Pratite nas

Vijesti

Valovi nesnošljivosti u virtualnom prostoru

Objavljeno

na

I prije nego su zastupnici u Hrvatskom saboru donijeli odluku sa 104 ruku za, 13 protiv i 5 suzdržanih da će se prvi narodni referendum održati prvog dana posljednjeg mjeseca ove godine, novi trend s profilnim fotografijama preplavio je društvene mreže Facebook i Twitter. Uz sliku vlasnika profila stoje istaknuti, uočljivi natpisi – »za« ili »protiv«, a oni kreativniji proširili su ponudu i na natpis »možda«. Svima je u bespućima internetskog svijeta trebao tek trenutak da shvate o čemu je riječ, što te kratke riječi potvrđuju, odnosno negiraju. Reakcija je to na društvenu stvarnost koja se brzo prelijeva i na mrežu svih mreža – dojam je da je referendumsko pitanje »Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?« podijelilo političke stranke, udruge civilnog društva, ali i same građane (što nikako ne znači da je hrvatska većina »protiv«, budući da se već iskazala u prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma«. Snažnom pritisku, uvredama, omalovažavanju i u virtualnom prostoru interneta i društvenih mreža podvrgnuti su oni koji misle drukčije, koji su poštujući zakonodavstvo uspjeli postići da narod oblikom izravne demokracije odlučuje o tome kako želi urediti društvo u kojem živi u pitanjima koja su im važna.

Iznošenje vrijednosnih stavova o inicijativi »U ime obitelji« u virtualnim sobama ne prestaje biti tema žestokih prijepora posljednjih mjeseci. S namjerom potencirane rasprave o nazadnosti, netolerantnosti i protivljenju homoseksualnim osobama, a koje nemaju realnog uporišta, privlače pozornost mnogih korisnika društvenih mreža, pa nije neobično da je »bojno polje« otvoreno i na toj fronti. Ono što upada u oči velika je količina nesnošljivosti i govor mržnje koji se poput korova proširio internetom, kao da se tolika razina nasilja ne može kanalizirati u realnom svijetu, pa je potreban »ispušni ventil« koji ne poznaje granice pristojne i uljuđene komunikacije, a onda se prostor za takvo izražavanje i sukobljavanje pronalazi u komentarima ispod članaka na portalima, u borbi s likeovima na Facebooku ili retweetanjem na Twitteru… Posljednji primjeri rasprave pokazuju da je granica tolerancije na internetu očito pomaknuta naniže.

Profilna slika nosi poruku

No nije sve izgledalo tako na početku. Građanska inicijativa »U ime obitelji« koristila je upravo blagodati novih medija (internetski portal, službene stranice na Facebooku i Twitteru) kako bi doprla do širokog broja ljudi. Jer to je bio jedini prostor koji su imali na raspolaganju: medijska blokada bila je očita jer je na prvoj novinskoj konferenciji bilo tek nekoliko novinara, gotovo bez ikakvog odjeka. Ali bez interneta i ustrajnog ponavljanja da između riječi brak te muškarac i žena mora stajati znak jednakosti ne bi se lako probila medijska blokada. Tom su se metodom okupljali i volonteri, primale donacije, a internetska stranica bila je prvo mjesto gdje je inicijativa objavila svoje financijsko izvješće. Pokazali su školski primjer uspješnog korištenja društvenih mreža, no posljednjih je tjedana upravo taj medij postao poprište sukoba.

Za ulazak u nesagledivo velik prostor Facebooka koji prema nekim procjenama u Hrvatskoj koristi milijun i pol korisnika potrebno je upisati tek ime i prezime, adresu elektroničke pošte te šifru. I osobni virtualni identitet na najpopularnijoj mreži u Hrvata brzo je kreiran. Objavama i fotografijama na osobnom profilu daje se uvid u svakodnevni život: radosni trenuci, slavlja, pozitivni osjećaji u trenutku se objavljuju (postaju, tvitaju), dijele s imaginarnim prijateljima. A tako je i s problemima, strepnjama, ljutnjama, pa internet postaje sve češće »rame za plakanje«. Mjesto je to gdje se mogu saznati i političke preferencije, omiljeni filmski žanrovi, glazba i knjige koje okupiraju misli i osjećaje fejsbukovaca. Jer i fotografija, posljednjih dana aktualna na društvenim mrežama, koja »kriči« s natpisom podržava li se ili ne referendum nije samo estetski dodatak, već nosi snažnu sadržajno-vrijednosnu poruku, postaje simbol.

Postoji na toj društvenoj mreži i mogućnost otvaranja Facebook-stranice koje se koriste kao snažan medij za oglašavanje na internetu. No nisu više samo lokalni kafići, tvrtke i organizacije »vlasnici« takvih stranica, već i zajednice tim putem promiču svoje ideje, stavove i mišljenja. Službena stranica inicijativa »U ime obitelji«, što je svojevrsna virtualna pravna osoba, aktivna je na toj platformi još od 30. ožujka i svakodnevnim objavama ponavljaju se isti zahtjevi i ciljevi inicijative. S prvim danima prikupljanja potpisa za referendum nitko u građanskoj inicijativi nije vidio opasnost, ali kada se broj potpisa iz dana u dan penjao i dosegnuo šesteroznamenkastu brojku pojavile su se interesne skupine koje su afirmativne poruke kampanje »U ime obitelji« organizirano i sustavno tumačile na krivi način. Nazadna, homofobna, netolerantna – neki su od izraza kojima se podmetalo inicijativi, a posijano sjeme takvih kvalifikacija brzo se počelo širiti u virtualnom svijetu. I provokativna Facebook-stranica »U ime svake obitelji« počela je konkurirati i brojem likeova i učestalošću komentara.

Ne vrijeđa se samo riječima

Nadolazeći prvoprosinački referendum o ustavnoj definiciji braka usijao je tipkovnice, počela se u sve većoj mjeri širiti nesnošljivost prema onima koji se zauzimaju za brak kao zajednicu žene i muškarca te su po definiciji brzi novi mediji postali rasadište zlobnih ideja i negativne atmosfere. U internetskom ratovanju ne važu se riječi, argumenti gube na cijeni, udara ispod pojasa čak i niže nego što je to slučaj u tradicionalnim medijima. Prava zamisao o zaštiti obitelji i društva kao cjeline pogurnuta je u kut jer referendum inicijative »U ime obitelji« na društvenim medijima uporno je predstavljan, što je očita manipulacija, kao napad na homoseksualce, na njihova prava, kao izraz mržnje upućen prema osobama. Opet se na djelu pokazala moć manipulacije dirigirane interesnim skupinama.

Takav se govor mržnje širi na svim razinama komunikacije u društvenim mrežama: od razvijanja »uske« rasprave među prijateljima na osobnom profilu ispod obavijesti o promjeni fotografije s natpisom »glasujem za« do ostrašćenih komentara na posjećenoj službenoj stranici »U ime obitelji« kao reakcija na vijesti, priopćenja i poticajne izjave. Takvim su riječima zaraženi mnogi, a producirajući uvredljive komentare prostor mržnje brzo se širio, dajući vjetar u leđa malenoj kugli koja se pretvorila u opasnu gromadu. I prijeti pokositi svakoga na putu, a tek se rijetki uspijevaju izmaknuti. U tom kotrljanju iznose se uvrede prema neistomišljenicima na temelju nacionalne, etničke, vjerske pripadnosti pod različitim pseudonimima: »Stvarno nema smisla maloumnim i zaostalim retardima pokušavati objasniti nešto«, »Malo me strah kada pomislim da živim sa 700.000 luđaka! Po toj logici i sada je barem dvoje u prostoriji sa mnom!«, »Nije ni čudo što si mutava kad si Hercegovka«.

Često se u raspravama ide u pritajene napade te se korištenjem mnogih neistina brani vlastiti stav, a ponavljanjem lažnih podataka i informacija »hrani« internetska publika. Ne vrijeđa se samo riječima, širenjem nasilnih i uvredljivih komentara, već se nailazi i na poticanje grupne mržnje, simboličke uvrede, fotomontaže kojima se šalju nesnošljive poruke. Ono što se ne može reći »oči u oči«, u realnom životu, to se piše na društvenim mrežama i forumima. Vrhunac ispada bilo je čak otvoreno poticanje i poziv na nasilje prema predstavnici inicijative Željki Markić u komentarima ispod teksta objavljenog na aktivističkom portalu za »za lezbijke, biseksualke i neodlučne žene«.

Referendum ipak dolazi

Pronađena je korist u puštanju pogrešne informacije da je inicijativa »U ime obitelji« dio Katoličke Crkve. Nova prigoda za podbadanja i širenje nesnošljivosti: »Oduvijek su Hrvati bili veći teolozi od Boga«, »To se koristi samo kad velikim kršćanima to odgovara, dok isti ti kršćani dođu doma nakon što su prošli pored 30 siromašnih i skoro im pljunuli u facu jer su tražili kunu«, »Nema gore ‘ljubavi’ od one zadrtih vjernika. Takvi su klali neistomišljenike i ‘nevjernike’, započinjali ratove, palili ljude… haha, welcome back u srednji vijek!«.

Svjedok takvoj raspravi jest i mladi Zagrepčanin Luka Lugomer, student treće godine poslovne ekonomije na VERN-u, kao dio konstruktivnih dijaloga o referendumu za brak koji počivaju na argumentima snage, a ne snazi argumenta: »Društvene mreže su nemilosrdne, tenzije frcaju sa svih strana. Najveći problem je što ljudi nisu naučili argumentirati stavove i napadaju protivnike svojeg stava. Uvrede znaju biti vrlo neukusne i zle, pune etiketiranja i psovki. Oni koji su za inicijativu nazivaju se homofobima. Komentari i izjave osnovane su na vlastitim emocijama i, nažalost, često se pretjera.«

U spiralu zla nažalost uvukli su se i neki koji zagovaraju brak kao zajednicu žene i muškarca, ali očito iz krivih motiva, pa su i oni ponekad potpuno neprimjereno odgovarali vrijeđajući »drugu stranu«.

Kao jedna od virtualnih »forma« kojom se mjeri snaga pojedine grupacije jest i broj Facebooklikeova koje prikupi stranica, zajednica, grupa ili kreirani događaj. Kada bi rezultat »referenduma« na Facebooku imao pravni učinak poput onog državnog – ustav bi već danas, dva tjedna prije održavanja pravog referenduma, u sebi imao ugrađenu definiciju braka kao zajednice žene i muškarca. Naime 14 tisuća korisnika Facebooka podržava više stranicu »Ja glasam za« od one »Ja glasam protiv«. Do zaključenja ovog broja, u jeku rasprave o referendumu stranica »Ja glasam protiv« prikupila je 47.679 korisnika, a otvorena je 4. studenoga s ciljem da okupi one koji se zalažu »protiv referenduma kojim se stvaraju podjele unutar hrvatskog društva na poželjne i nepoželjne«. Dan kasnije stigla je reakcija u obliku stranice »Ja glasam za« koju podržava 62.130, a administratori pišu da »podupiru inicijativu te je svrha stranice mobilizacija za referendum«. Zanimljivo je da ni jednu stranicu nisu pokrenuli službeni predstavnici: ni Organizacijski odbor inicijative »U ime obitelji«, ni aktivisti interesnih udruga koje se protive referendumu. Ali činjenica je da su upravo te dvije stranice na Facebooku uspjele privući pozornost velikog broja ljudi i nametnuti se kao središnje mjesto sučeljavanja stavova, ali i iznošenja ružnih i uvredljivih kvalifikacija.

Još jedna pojava koja je u raspravi oko ustavne definicije braka izišla na vidjelo jest brisanje osoba s takozvanog »popisa prijatelja« koje imaju drukčije stajalište. Ta se praksa provodi i na Facebooku i na Twitteru, s kojeg prenosimo nekoliko komentara: »Svaka osoba koja da podršku #uimeobitelji dobiva block za život. Ne, ne želim da moj krevet bude vaša stvar, hvala«, »Pola familije ZA, pola PROTIV, da smo na FB-u/TW-u već bi se međusobno unfriendali/unfollowali, ovako se moramo trpit.« No pojavi se u nekom slučaju i glas razuma: »Nekoga blockati ili izbrisati samo zato jer se ne slaže s tobom zorno svjedoči tvoju malenost i nespremnost za vlastitu borbu.« Slično iskustvo ima i naš sugovornik u virtualnom svijetu Lugomer kojem su se, nakon što su vidjeli njegove argumente za održavanje referenduma, osobno javljali prijatelji te izražavali razočaranje u njega kao osobu, jer se nisu slagali s njegovim stajalištima i mišljenjima.

Virtualna zajednica pokazala je da su oni koji se zauzimaju za očuvanje tradicionalnih vrijednosti, za brak definiran kao zajednica žene i muškarca, na meti i udaru mnogih. Postao je to nepodnošljiv prostor koji preslikava situaciju hrvatskog društva – nisko i otužno širenje agresije prema svemu i svima koji su spremni iskazati drukčije stajalište dolazi upravo od onih koji se »busaju u prsa« poštivanjem različitosti. Referendum će pokazati tko je, srećom, u većini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Proglasimo Isključivi gospodarski pojas i zaštitimo naše more (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

“Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas”, pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju, te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.

Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.

Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.

Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.

U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori