Pratite nas

Vasina diploma najmanji je problem

Objavljeno

na

Milijan Brkić zvani Vaso, imućan čovjek koji s Karamarkom pretendira osvojiti vlast, plagirao je diplomski rad. Ako kradeš tuđe intelektualno vlasništvo, ako nisi u stanju sam napisati pišljivi diplomski rad, što ćeš tek učiniti kada dođeš na vlast. Sačuvaj nas Bože takvih “promjena vlasti” koje gledamo već dvadesetak godina. No kada bi samo Vaso, tj. samo “desna” strana bila problem, u Hrvatskoj bi već odavno procvjetale ruže.

“Štancanje” devedesetih

Pogledajmo, primjerice, slučaj Josipovićeva čovjeka, g. Joška Pare. On je devedesetih ušao u diplomaciju, i to kao turistički vodič s nekoliko započetih fakulteta i kao takav napredovao do statusa veleposlanika i pozicije pomoćnika ministra. Pitanje je, je li se i on domogao onih brzinskih diploma koje su se brzim studijem krajem devedesetih “štancale”, kada se počelo govoriti o profesionalizaciji diplomacije, odnosno o nužnosti visoke stručne spreme? Isto pitanje vrijedi i za mnoge druge ekscelencije, završene srednjoškolce, koji su došli iz novinarstva i srodnih struka za koje u komunizmu nisu bile potrebne fakultetske diplome, poput Hide Biščevića, Vladimira Mateka (on je, doduše, studirao medicinu te nakon jako duge stanke diplomirao), Zorana Bošnjaka ili poslije Jagode Vukušić. Bilo bi, kod njih, dobro provjeriti ne samo diplome nego i indekse. S posebnim naglaskom na g. Joška Paru, koji tek nakon 2000. godine (još uvijek tek sa srednjoškolskom diplomom ili možda ipak s nekom brzom sveučilišnom?) doživljava pravi diplomatski procvat: postaje veleposlanik u Londonu (dok je istodobno supruga Jasna, protivno Bečkoj konvenciji, dopisnica HTV-a, što joj Amerikanci nedavno nisu dopustili), potom preko kratkotrajne veleposlaničke službe u Haagu postaje vanjskopolitički savjetnik predsjednika Josipovića, da bi ga Josipović i Vesna Pusić poslali kao veleposlanika na najprestižnije diplomatsko mjesto u Washington. Kako je to moguće? Među poznavateljima naše vanjske politike, a tu je mogući odgovor, Paro slovi kao britanski čovjek u hrvatskoj diplomaciji. Je li to za državu i društvo veći problem od Vasinog plagijata? Posebna priča na ljevici su i doktori oko predsjednika Josipovića, kao dr. Tatalović, koji su u komunizmu završili izmišljenu znanost zvanu Općenarodna obrana i društvenu samozaštita, koja je i tada izazivala podsmijeh i slovila kao način da se već djelatni aktivisti partijsko-obavještajnog aparata domognu diploma.

Sustavno, a ne selektivno

Uz dr. Tatalovića tu je i Bandić, saborski zastupnik Ivo Jelavić… te cijela plejada danas uglednih političara i diplomata. Što se tiče g. Milijana Brkića Vase, imućnog čovjeka, prema njegovom slučaju nemam trunke sućuti ni razumijevanja. No, u ovom kontekstu nije bitno samo je li netko plagirao ili ne nego i okolnosti i metode kako su “neki” dolazili do diploma i napredovanja. Dakle, idemo stvari otvoriti sustavno, a ne selektivno. U tom smislu, antikomunisti poput Vase možda su samo loši plagijatori tog sustava, sustava koji mu je, čini mi se, oduzeo “kopirajt”, a ne tek “diplomu”. Možemo stoga slikovito zaključiti upitom: Što je dozvoljeno Parama (Jupiteru), nije Brkićima (volu)? Jupitere u diplomaciju, volove na ražanj!

Piše: Ivica Šola/glasslavonije

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri država Višegradske skupine te predsjednik njemačkog Bundestaga proslavili su 17. studenog heroje antikomunističke Baršunaste revolucije, a mađarski premijer Viktor Orbán naglasio je potrebu srednjoeuropskih zemalja da zadrže svoju neovisnost.

Svaki premijer skupine podijelio je svoja razmišljanja o tome što za njih predstavlja Baršunasta revolucija tijekom svečane ceremonije u Pragu.

Viktor Orbán

Orbán je rekao da je srednjoeuropska kohezija važnija nego ikad u vrijeme kada su vrijednosti Višegradske četvorke napadnute.

„Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi, dok su se srednjoeuropljani bore za te temelje … Mi smo demokrati iz Srednje Europe i moramo zaštititi nacionalni suverenitet jer ako ga predamo, nestat će i sama demokracija“, upozorio je Orbán.

About Hungary je također izvijestio da je mađarski premijer naglasio da će zemlje Srednje Europe uvijek biti saveznici.

“Suradnja zemalja srednje Europe urezana je u srca ljudi”, rekao je Orbán, dodavši da će naredne godine pokazati uspjeh koji će i Srednja Europa i Višegradska četvorka usmjeriti put prema drugim europskim zemljama.

„Srednja Europa danas nije samo zemljopisni pojam, već politička, ekonomska i kulturna stvarnost. ”

Andrej Babiš

Češki premijer Andrej Babiš rekao je da cijeni hrabrost Václava Havela tijekom komunističke ere i da su njegovi postupci za vrijeme Baršunaste revolucije bili zapanjujući.

Osim što je pohvalio hrabrost i predanost Václava Havela, Babiš je rekao kako nije ponosan na svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na prosvjedima 1989. godine, kao i ljudima koji su podržavali revoluciju , egzilu i kroz razne udruge ili inicijative.

Kazao je da Česi trebaju biti ponosni domoljubi s obzirom na postignuća zemlje u posljednjih 30 godina.

Mateusz Morawiecki

Prema poljskom premijeru Mateusu Morawieckiju, promjena režima iz 1989. godine model je za zemlje koje danas žele slobodu.

Morawiecki je podržao prošitenje EU.

“Poljska i Čehoslovačka izabrale su put demokracije prije trideset godina, a sada se ispostavilo da je to bio pravi izbor,” rekao je poljski premijer.

Naglasio je da zemlje srednje Europe moraju nastaviti raditi zajedno i ocijenio da djeluju kao ključni partneri na međunarodnoj razini.

Peter Pellegrini

Slovački premijer Peter Pellegrini rekao je da cijeni mirn transformacije sustava, rekavši da činjenica da se revolucija 1989. godine odvijala bez mnogo nasilja.

Ukazao je na razne krvave ustanke u drugim zemljama.

Wolfgang Schäuble

Predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Schäuble istaknuo je da je Baršunasta revolucija 17. studenog 1989. pomogla Europi da prebrodi masovnu podjelu.

Schäuble je zahvalio Česima i Slovacima na doprinosu i naglasio da je “naša zajednička obveza izbjeći ugroze”.

Izvor: About Hungary/narod.hr

 

Orban: Promigracijske snage žele da milijuni migranata preplave Europu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting: Popularnost stranka i potencijalnih predsjedničkih kandidata

Objavljeno

na

Objavio

Manje je od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora. Događaju li se na hrvatskoj političkoj sceni bitnije promjene u odnosu snaga glavnih aktera? Također, u Hrejtingu HRT objavljuje kakva je trenutačna popularnost potencijalnih predsjedničkih kandidata.

HRT je objavio novi HRejting, u kojem se može vidjeti da je razlika između vodećeg HDZ-a i drugoplasiranog SDP-a trenutačno 2,1%.

HDZ je ovaj mjesec na 27 i pol (27,5%), a SDP na 25,4% biračke potpore. S time da je HDZ u studenome rastao zanemarivih 0,07%, a SDP 0,73%.

Onaj koji je najviše narastao (1,63%) ujedno je sa 7,6% i trećeplasirani – Mislav Kolakušić. On i Most (5,8%) jedini su koji još prelaze izborni prag. Ispod praga je čak 13 stranaka, od čega samo dvije trenutačno nisu parlamentarne.

Najbliže onoj magičnoj granici od 5% je ovaj mjesec registrirana stranka – Hrvatski suverenisti (3,5%). Iznad 3% (3,2%) je još samo HSS, a listu ispod predvodi stranka Milana Bandića (2,0%) iza koje je još 10 stranaka koje u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici ne bi nikada vidjele Hrvatski sabor.

Svi ostali koje je netko nekad spomenuo u stranačkom životu dijele manje od 1 i pol 5 (1,4%). Osam puta više od toga je neodlučnih birača i broj im raste u odnosu na listopad (+0,73%). Trenutačno ih je 11,6%.

Kako stoje predsjednički kandidati

Iz ovomjesečnog HRejtinga moglo bi se zaključiti da HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović i SDP-ov kandidat Zoran Milanović dijele sudbinu svojih stranaka. Osvajaju približno isto kao i njihove stranke, razlika među njima trenutačno je gotovo ista kao između HDZ-a i SDP-a.

Da je 1. izborni krug održan prošlu nedjelju, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 28,9%, a Zoran Milanović 26,4% biračke potpore. U odnosu na listopad HDZ-ova kandidatkinja pala je za gotovo 1% (0,90%), a SDP-ov kandidat narastao oko pola posto (0,58%), pa je trenutačna razlika među njima točno 2 i pol posto, piše HRT.

Miroslav Škoro sa 17,6% i dalje je trećeplasirani, ali je najviše pao (-1,48%). Slijedi ga, pak, onaj koji je najviše (+5,02%) rastao – Mislav Kolakušić, pa je s listopadskih 7, sad došao do 12% (12,1%) biračke potpore.

Nitko od preostalih pet koji su izrazili želju da budu predsjednik ili predsjednica ne dobivaju ni tri posto glasova. To su, redom: Dejan Kovač (2,4%), Dalija Orešković (2,3%), Ivan Pernar (2,1%), Vlaho Orepić (0,8%) i Dario Juričan (0,6%), donedavno Milan Bandić. Uspoređujemo li sve dosadašnje HRejtinge, zaključak bi bio: nezaustavljiv je pozitivni trend pada neodlučnih birača, jer ih je ovaj mjesec samo pet posto (5,03%), što je 1,63% manje nego u listopadu i gotovo upola manje nego u svibnju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari