Pratite nas

Večernji s izbjeglicama iz Gunje: Sava mi je već progutala osmogodišnjeg sina, a sada i dom…

Objavljeno

na

Lovro Valent: Unuk dva mjeseca radi na moru. Neka zna da sam na sigurnom… Ivan Lokanc: Nisam uspio uzeti slušni aparat, pa sad moram vikati

Po drugi put u 84 godine, koliko ih Lovro Valent ima na plećima, osjetio je starina iz Gunje zlu kob rijeke Save. Prvi je put to bilo osamdesetih, kada je rijeka progutala njegova osmogodišnjeg sina.

Drugi put bilo je to ovaj vikend kada je ostao bez krova nad glavom. Nemoćan i sam smjestio se Valent na jedan od kreveta na napuhavanje u školskoj sportskoj dvorani u Cerni, kakvih je ovdje stotina. Prisjetit će se tu s mukom kako je ove subote spašavao živu glavu. Sa sobom ništa nije uspio ponijeti.

Nije mu se išlo. Kuća napravljena od blata još davne 1956. godine sve je što je imao. Valjda je sudbina tako htjela da prošle godine pokopa i svoje drugo dijete, kćer. Ostao mu je, veli, još unuk, za kojeg ne zna gdje je i kako je:

– Otišao je prije dva mjeseca raditi na more. Ne javlja mi se. On se zove Boris Kotlarić. Ako ovo pročita, nek’ zna da sam ja tu na sigurnom – priča nam Valent dok dvoranom odzvanja školsko zvono.

Na krovu čardaka

– Eto, gotov je sat – domeće 60-godišnji Ivan Lokanc. On je iz Gunje izašao u nedjelju:

– Šest metara bila je duboka voda. Stajao sam na krovu čardaka kad je naletio helikopter. Spustili su mi dvije jabuke, mlijeko, malo cigara i jogurt. Za 15-ak minuta vratili su se po mene. Ponio sam samo ovo što imam na sebi. Nisam uspio uzeti ni slušni aparat pa sad moram vikati – govori Lokanc.

Teško mu je što je ostao bez kuće koju je gradio osamdesetih, kada je dobio odštetu jer se na poslu na njega srušilo pet i pol kubika zemlje i još kubik i pol građe pa je pola sata bio zatrpan. Teško mu je i što nije uspio spasiti svoje životinje – koze, kokoši, svinje, psa, mačku i piliće:

– Da ne povjeruješ što čovjeku padne na pamet u takvoj situaciji. Ja sam, eto, sklonio piliće u dnevnu sobu, da ih mačka ne pojede. A znam da nitko neće preživjeti…

Do Lokanca se na krevetu privremenog doma smjestio 78-godišnji Filip Lucić. Tu je, veli, negdje u ovoj velikoj dvorani i njegova žena. Pogledom je traži među stolovima punim odjeće, koju su dobri ljudi donijeli za stradale u poplavama, da se imaju u što presvući.

Živim sama i da je puk’o nasip javio mi je sin iz Njemačke. A sin iz Brčkog zvao je policiju da me spasi

Refika Čordić

– Doš’o sam u papučama, tražim nešto za noge. Ne bi ja ni iš’o da me vojnik nije odgurao prema autobusu – pripovijeda.

A onda mu niz lice krenuše suze pa jedva uspijeva prozboriti da se u Gunju doselio 1992. godine, kada je protjeran iz svog doma u Krepšiću u Bosni i Hercegovini:
– Po drugi sam put ostao bez svega – priča otirući suze.

Gledaju sve vijesti

Ni on, baš kao ni Refika Ćordić, nije vjerovao da voda može tako brzo rasti i nositi sve pred sobom. Tu 51-godišnjakinju iz Gunje na sigurno je nosila vojska. Refika je gotovo slijepa i kreće se uz pomoć bijelog štapa koji je spasila od poplave.

– Govore da su išli obavještavati ljude da izađu iz Gunje. Meni to nitko nije došao reći. Živim sama i da je puk’o nasip javio mi je sin iz Njemačke. A sin iz Brčkog zvao je policiju da me dođu spasiti – govori Refika. Jučer joj je pozlilo pa su je odvezli u bolnicu u Vinkovce koja je otvorila svoja vrata za prihvat evakuiranih.

Dok sportskom dvoranom hodaju znani i neznani ljudi, 81-godišnji Marjan Lamšić zauzeo je mjesto ispred TV-a. Gleda sve vijesti. I čeka da čuje kad će se moći vratiti u svoju Gunju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH, susreo se s Viktorom Orbanom predsjednikom Vlade Mađarske i predsjednikom Fidesz – Mađarskog građanskog saveza

Čović i Orban su razgovarali o odnosima dvije zemlje, aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i okruženju.

Zajednička je ocjena da pučke stranke europske provenijencije trebaju raditi zajedno u interesu svojih država i naroda kako bi se učinkovitije nosili s izazovima i problemima sadašnjice.

Stoga su kao predstavnici političkih opcija koje djeluju unutar grupacije Europskih pučkih stranaka razgovarali i o bližoj suradnji unutar EPP-a, kao i drugim prikladnim formatima.

Istaknut je značaj nastavka proširenja Europske unije na prostor jugoistočne Europe. Smatraju da bi bilo riskantno i opasno da predugo taj dio Europe ostane neintegriran. Integracije, međutim, moraju sadržavati izraženu vrijednosnu dimenziju.

U tom smislu Europa se dalje mora nastaviti razvijati na zajedničkim vrijednostima kako bi opstala i razvijala se kao zajednica naroda i država u eri rastućih globalnih izazova i kapitalističke konkurentnosti.

Dr. Čović je u razgovoru informirao Orbana i o nedavno održanim Općim izborima u BiH. Izjavio je da, usprkos plebiscitarnoj potpori koju su Hrvatski narodni sabor i HDZ BiH osvojili među Hrvatima Bosne i Hercegovine, zbog neustavnog i nedemokratskog Izbornog zakona Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva.

Time je nepotrebno stavljen dodatan pritisak na političke odnose u BiH te nužnost izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala kao demokracija.

U tim procesima će svoj doprinos nastaviti davati HNS i HDZ BiH kao snažna politička opcija koja ima programsku i moralnu političku obvezu nastaviti predvoditi reformske aktivnosti u području europskih integracija.

Orban je izrazio bezrezervnu potporu europskom putu BiH, koju razumije i doživljava kao višenacionalnu, cjelovitu i suverenu državu koju čine tri tvorbena naroda.

Na kraju susreta dr. Čović je pozvao predsjednika Orbana da sljedeće godine posjeti Bosnu i Hercegovinu i Međunarodni sajam gospodarstva Mostar, koji će se održati od 9.-13. travnja 2019. godine.

 

Viktor Orban: Ja sam ulični borac, liberali me mrze više nego predsjednika SAD-a Donalda Trumpa

 

 

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

 

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Miroslav Lajčak: Činjenica je da je Komšić izabran glasovima nehrvatskog stanovništva

Objavljeno

na

Objavio

Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak.

“Mislim da je taj izbor u skladu sa slovom, ali ne i s duhom Daytonskog ustava, jer je činjenica da je on izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i rezultat toga da Hrvati u BiH ne osjećaju da imaju svoga predsjednika ili člana predsjedništva”, rekao je Lajčak odgovorajući na upit novinara u Bruxellesu o postizbornoj situaciji u BiH.

Na upit da komentira pismo trojice bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su optužili Hrvatsku za miješanje u unutarnje stvari u BiH, Lajčak je rekao da takav način samo pogoršava postojeću situaciju.
“Mislim da je na štetu Hrvata koji žive u BiH da se njihovo pitanje politizira i da koristi za bilo kakve prepreke.

Mislim da svi trebamo raditi da se oni osjećaju ravnopravno, da osjećaju da imaju svoju političku predstavljenost i da nemaju tih problema koje očigledno imaju. Mislim da trebamo na taj način raditi jer ovakav način komunikacije samo pogoršava situaciju”, rekao je Lajčak, koji je i sam svojedobno bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

Dodao je da je upoznat s pismom trojice bivših visokih predstavnika te da njemu nije ni predloženo da ga potpiše, što je, kako je rekao, logično, budući da obnaša ministarsku dužnost.

Trojica bivših visokih predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling prošli su tjedan uputili pismo visokoj predstavnici EU-a za vanjske i sigurnosne poslove Federici Mogherini i ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU-a, u kojem su ustvrdili da je izbor Željka Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju izabrati vlastite etničke skupine.

Na to pismo dosta oštro odgovorio je premijer Plenković i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, odbacivši optužbe o miješanju u unutarnje stvari BiH, ističući da su upravo neki bivši visoki predstavnici djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

“Mi smo i prošli mjesec raspravljali o BiH i tada je jasno rečeno da se trebamo ozbiljno baviti stanjem u toj zemlji. Trenutačno imamo sukob između Daytonskog ustava, koji je činjenica, i europskih očekivanja, koja su budućost. Mi to trebamo rješavati na sistemski način, što se danas ne događa. Jedno od prvih očekivanja nakon formiranja vlasti u BiH jest rješavanje pitanja izbornog zakona”, rekao je Lajčak.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Mogherini izjavila je na konferenciji za novinare da pitanje izbornog zakona u BiH treba riješiti što je prije moguće i pri tome pronaći ravnotežu između jedinstvenog ustrojstva zemlje i europskih standarda.

“Vjerujemo da izborno pitanje u BiH mora biti riješeno što prije, pronalaženjem prave ravnoteže između jedinstvenog ustrojstva države i standarda Europske unije. Nadam se da će nakon formiranja vlasti reformska agenda ponovno biti u fokusu i da se to pitanje može riješiti na koooperativan način”, rekla je.

Dodala je da čelnike zemlje treba potaknuti da preuzmu političku odgovornost i brzo formiraju vlast kako bi se krenulo s provedbom reformske agende.

(Hina)

 

Dekan sarajevskog FPN-a kaže da je nepošteno da Bošnjaci biraju Hrvatima člana predsjednistva

 

 

 

Što je sve do sada uništio Komšić?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari