Pratite nas

Naši u svijetu

Većom potporom iseljeničkim zajednicama jača se veza između domovinske i iseljene Hrvatske

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio Odluku o financiranju iseljeničkih projekata i programa

 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 28. veljače donio je Odluku  o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama za 2018. godinu a na prijedlog Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno zaključcima sa 17 sjednice povjerenstva od 25. veljače.  Tako su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 2. 304.000,00 kuna dobila 46 projekta organizacija hrvatskoga iseljeništva.

Argentinska Republika

Za osam projekata hrvatskih iseljeničkih organizacija u Republici Argentini Središnji državni ured odlučio je izdvojiti 560 tisuća kuna za projekte: “Mladi potomci Hrvata u Buenos  Airesu čuvaju hrvatsku kulturu”, “Jačanje faze komunikacije i objavljivanja kulturne udruge Jadran”, “Sudjelovanje glazbene skupine kulturne udruge Jadran”. Također,  posebno su zapaženi i projekti: “Mala škola hrvatskog jezika 2019.”, Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike”, “Izrada nove stranice web i kommunity management”. U znanstvenom smislu  posebno su vrijedni i projekti: “Sastavljanje, prijevod i dvojezično izdanje knjige: “Sažetak izdanja časopisa Studia Croatica od osnutka do 2018. godine” te Znanstveno-istraživački projekt prikupljanja i valorizacije pisane baštine hrvatske i povijesne građe Hrvata u Argentini – Drugi dio”.

Republika Čile

Među projektima koji su odobreni hrvatskim iseljenicima u Čileu pozornost plijene projekti vezani uz tradiciju i običaje u tamošnjim hrvatskim zajednicama, te projekti tipa “Povijesni arhiv i virtualni muzej iseljenika, Hrvatski kulturni centar, opremanje hrvatske multimedijalne dvorane te predstavljanje knjige: “Troje plemena u Hrvatskoj”.

Urugvaj, Paragvaj, Brazil, Venecuela i Peru

Tako će se sredstvima iz Proračuna Republike Hrvatske a u organizaciji  Kulturnog i pripomoćnog društva “Hrvatski dom” u Montevideu obnoviti glavna dvorana “Predsjednik Fedor jagust” u tamošnjem Hrvatskom domu, a paragvajski Hrvati će imati osiguranu školu hrvatskoga jezika i kulture u  Asuncionu, a napisat će se urediti i prevesti knjiga “Hrvati iz Paragvaja 1830 – 2018.” Udruga Sacra iz Brazila će sredstva u iznosu od 40 000,00 kuna uložiti u Centar hrvatske kulture, a organizirat će se i manifestacija Više kulture 2019. godine. U ovogodišnje projekte koji će biti financirani sredstvima iz ovog Poziva uvršteni su i projekti  opremanje hrvatske multimedijalne dvorane u Limi, kao i Osnovni tečaj hrvatskoga jezika u Peruu.

Canada

Među pet projekata koji će biti financirani a izvedeni na području Canade su projekti Društva prijatelja matice Hrvatske: uređenje hrvatske knjižnice i  organizacija 47. Tjedna hrvatske knjige u Vancouveru, te organizacija 42. Hrvatskog Folklornog festivala i CROFEST 2109, Festival hrvatske kulture i običaja, a za potrebe  Hrvatskog folklornog ansambla Kardinal A. Stepinac kupit će se marodne nošnje.

Australija i Novi Zeland

U Australiji će se pružiti potpora opstanku Hrvatskoga vjesnika kroz okretanje mlađim naraštajima, a na Novom Zelandu u organizaciji The Croatian Cultural Society Wellington priličit će se projekt “Moja priča”.

Europa:  Austrija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švicarska, Italija

Poznato je da u Beču u Austriji živi najviše hrvatskih iseljenika te da se tamo organizira veliki broj manifestacija i projekata od posebne važnosti za iseljene Hrvate. I ove će se godine poduprijeti organizacija veličanstvenoga Hrvatskoga bala u Beču, dva međunarodna turnira mlađih kategorija, a ove će godine biti posebno dojmljiv humanitarni koncert “Pax et bonum” uz organizaciju simpozija. Svake godine organizira se i Kroschau Wien, pa će tkao biti i ove godine.

Dva će se projekta realizirati  i u Nizozemskoj, oba su vezana uz književnost. Najprije će se promovirati dva romana i jedna komedija, a potom  će se realizirati projekt “Čitamo hrvatski, čitamo nizozemski”.

U organizaciji CroNora upriličit će se promocija Slavonije i Baranje kroz organizaciju tradicionalnih hrvatskih događaja u Norveškoj.

Iz sredstava spomenutog javnog poziva financirat će se i tri projekta u Saveznoj republici Njemačkoj.  Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj će tako organizirati konferenciju na temu: “Zašto se iseljavaju Hrvati iz RH i BiH”. Također, organizirat će se i poznati KWVD Capacity Boost a dio sredstava izdvojit će se i za potrebe Fenix magazina, vodećeg medijskog subjekta za Hrvate u  Njemačkog.

Ove godine potpomognut će biti i rad Hrvatskog doma u Švicarskog i to za potrebe kulturno umjetničkog društva, folklora i nogometa.

Sredstva za gore spomenute potrebe osigurana su na stavci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u aktivnostima “Programi i projekti hrvatskoga iseljeništva”.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Ponosan sam što sam Hrvat/Hrvatica

Objavljeno

na

Objavio

Pripadam narodu koji uspijeva opstati na povijesnoj pozornici unatoč svim nevoljama. Ima kulturnu i političku baštinu, povijest koja se može pratiti od 852. godine i domišljati i rekonstruirati i stoljećima prije toga.

Dužnost je svakog Hrvata/Hrvatice gajiti vlastitu nacionalnu, domoljubnu i rodoljubnu svijest. Ponos na hrvatstvo je prirodan osjećaj pogotovo što je on utemeljen na divljenja vrijednim ostvarenjima hrvatskih ljudi i naroda.

Neznanje je najveći neprijatelj domoljublja. Hrvatski jezik i umjetnost na njemu ostvarena, hrvatska kulturna tradicija i umjetnost, politička borba i nastojanja, njegova su dična povijest. Svijest o hrvatskom kulturnom i političkom identitetu temelj je opstojnosti hrvatskoga naroda, uspostava, održavanje i očuvanje potrebnih nacionalnih institucija obveza.

Svakodnevna skrb za hrvatski jezik sveta je dužnost, jer, kao što pjesnik kaže, Hrvatska je riječ koju naučih od majke i ono u riječi mnogo dublje od riječi. Jedino kroz očuvanje jezika, kulture i političkog okvira (države i državotvornosti) narod može očuvati vlastito ime i opstojnost.

U svjetonazornom i vrijednosnom smislu (u skladu s tradicijom) važno je očuvanje i njegovanje pripadnosti katoličkoj crkvi. U krilu crkve trajali smo i postojali. Odgajali se i uzrastali. A da bi to i dalje mogli potrebno je jačati obitelj (i obiteljske vrijednosti).

Očuvanje i zaštita obitelji je imperativ. Ona rađa i odgaja. Pravo na život i pravo na rad kao temeljna ljudska prava ostvarivati u svojoj zemlji.

Pomagati vlastite ljude. Opstati na hrvatskom tlu obveza je i odgovornost. Oni koji su u svijetu u tome su dužni pomagati one koji su ostali. Pomagati svekoliki napredak Hrvatske i Hrvata u BiH kako bi se jednom imali gdje i mogli vratiti. I oni sami trebaju promišljati vlastiti povratak. Život u tuđini bit će mnogo lakši ukoliko se neprestano dotiču vlastiti korijeni i osnažuju konopci ljubavi.

Zanimanje za naše u tuđini, ostvarivanje pretpostavki za njihovo uključivanje u narodni život, neprestana i živa komunikacija: institucionalna, obiteljska i pojedinačna treba činiti jedinstveni hrvatski kulturni i politički prostor.

Zadaća je svakog hrvatskog čovjeka raditi sve da se ostvari što je moguće veći povratak hrvatskih ljudi.
Jer, ipak, samo je ovdje Dom i Domovina.

prof. dr. sc. Marko Tokić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Hrvatski zastupnik u crnogorskoj skupštini primio prijeteće poruke

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative, jedine stranke Hrvata u Crnoj Gori, i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović primio je preko društvene mreže Facebook prijeteće poruke, objavljeno je u četvrtak.

U porukama Vuksanoviću korisnik potpisan kao N. P. mu poručuje: “Pripazi se Adrijane”, uz fotografiju Novaka Đokovića i četničku pjesmu “Nasred gore Romanije”.

Vuksanović je kazao kako to nije prvi put da mu stižu prijetnje, ali da je sada riješio prijaviti ih i izvijestiti javnost o tome. “Prijavio sam nadležnim organima prijetnju koju sam dobio…Kako je od pojedinih društvenih subjekata stvoren pogodan ambijent za izražavanjem ovakve vrste ‘junaštva’, smatrao sam potrebnim, pored pružanja informacije nadležnim institucijama, obavijestiti i javnost”, kazao je Vuksanović.

Kako dodaje, Uprava policije je u svim prethodnim slučajevima pokazala efikasnost i uvjeren je da će tako biti i sada.

Na prijetnje hrvatskom zastupniku reagirala je i Bošnjačka stranka u Crnoj Gori. “Kada se prijeti političkom predstavniku koji dolazi iz skupine manjinskih naroda, onda se ugroženima osjećaju i pripadnici drugih manjinskih naroda”, navodi se u priopćenju Bošnjačke stranke.

Stranka je pozvala nadležna tijela da što hitnije reagiraju na prijetnje, pronađu počinitelja, privedu ga licu pravde i na taj način pokažu da u građanskoj Crnoj Gori nema mjesta govoru mržnje. “Vjerujemo da je vrijeme zastrašivanja manjina iza nas i da oni koji nas pokušavaju vratiti u to razdoblje neće uspjeti, jer njihov koncept ne prihvaća moderna i građanska Crna Gora”, zaključuju u Bošnjačkoj stranci.

U Crnoj Gori su posljednjih tjedana snažno porasle napetosti vezano uz donošenje zakona o vjeroispovijesti kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, usvojen u posljednjim danima 2019., Srpska pravoslavna crkva vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve. (Hina)

Završni čin emancipacije Crne Gore od Srbije; Velikosrpska ideja ponovno u ofenzivi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari