Pratite nas

Naši u svijetu

Većom potporom iseljeničkim zajednicama jača se veza između domovinske i iseljene Hrvatske

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio Odluku o financiranju iseljeničkih projekata i programa

 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 28. veljače donio je Odluku  o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama za 2018. godinu a na prijedlog Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno zaključcima sa 17 sjednice povjerenstva od 25. veljače.  Tako su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 2. 304.000,00 kuna dobila 46 projekta organizacija hrvatskoga iseljeništva.

Argentinska Republika

Za osam projekata hrvatskih iseljeničkih organizacija u Republici Argentini Središnji državni ured odlučio je izdvojiti 560 tisuća kuna za projekte: “Mladi potomci Hrvata u Buenos  Airesu čuvaju hrvatsku kulturu”, “Jačanje faze komunikacije i objavljivanja kulturne udruge Jadran”, “Sudjelovanje glazbene skupine kulturne udruge Jadran”. Također,  posebno su zapaženi i projekti: “Mala škola hrvatskog jezika 2019.”, Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike”, “Izrada nove stranice web i kommunity management”. U znanstvenom smislu  posebno su vrijedni i projekti: “Sastavljanje, prijevod i dvojezično izdanje knjige: “Sažetak izdanja časopisa Studia Croatica od osnutka do 2018. godine” te Znanstveno-istraživački projekt prikupljanja i valorizacije pisane baštine hrvatske i povijesne građe Hrvata u Argentini – Drugi dio”.

Republika Čile

Među projektima koji su odobreni hrvatskim iseljenicima u Čileu pozornost plijene projekti vezani uz tradiciju i običaje u tamošnjim hrvatskim zajednicama, te projekti tipa “Povijesni arhiv i virtualni muzej iseljenika, Hrvatski kulturni centar, opremanje hrvatske multimedijalne dvorane te predstavljanje knjige: “Troje plemena u Hrvatskoj”.

Urugvaj, Paragvaj, Brazil, Venecuela i Peru

Tako će se sredstvima iz Proračuna Republike Hrvatske a u organizaciji  Kulturnog i pripomoćnog društva “Hrvatski dom” u Montevideu obnoviti glavna dvorana “Predsjednik Fedor jagust” u tamošnjem Hrvatskom domu, a paragvajski Hrvati će imati osiguranu školu hrvatskoga jezika i kulture u  Asuncionu, a napisat će se urediti i prevesti knjiga “Hrvati iz Paragvaja 1830 – 2018.” Udruga Sacra iz Brazila će sredstva u iznosu od 40 000,00 kuna uložiti u Centar hrvatske kulture, a organizirat će se i manifestacija Više kulture 2019. godine. U ovogodišnje projekte koji će biti financirani sredstvima iz ovog Poziva uvršteni su i projekti  opremanje hrvatske multimedijalne dvorane u Limi, kao i Osnovni tečaj hrvatskoga jezika u Peruu.

Canada

Među pet projekata koji će biti financirani a izvedeni na području Canade su projekti Društva prijatelja matice Hrvatske: uređenje hrvatske knjižnice i  organizacija 47. Tjedna hrvatske knjige u Vancouveru, te organizacija 42. Hrvatskog Folklornog festivala i CROFEST 2109, Festival hrvatske kulture i običaja, a za potrebe  Hrvatskog folklornog ansambla Kardinal A. Stepinac kupit će se marodne nošnje.

Australija i Novi Zeland

U Australiji će se pružiti potpora opstanku Hrvatskoga vjesnika kroz okretanje mlađim naraštajima, a na Novom Zelandu u organizaciji The Croatian Cultural Society Wellington priličit će se projekt “Moja priča”.

Europa:  Austrija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švicarska, Italija

Poznato je da u Beču u Austriji živi najviše hrvatskih iseljenika te da se tamo organizira veliki broj manifestacija i projekata od posebne važnosti za iseljene Hrvate. I ove će se godine poduprijeti organizacija veličanstvenoga Hrvatskoga bala u Beču, dva međunarodna turnira mlađih kategorija, a ove će godine biti posebno dojmljiv humanitarni koncert “Pax et bonum” uz organizaciju simpozija. Svake godine organizira se i Kroschau Wien, pa će tkao biti i ove godine.

Dva će se projekta realizirati  i u Nizozemskoj, oba su vezana uz književnost. Najprije će se promovirati dva romana i jedna komedija, a potom  će se realizirati projekt “Čitamo hrvatski, čitamo nizozemski”.

U organizaciji CroNora upriličit će se promocija Slavonije i Baranje kroz organizaciju tradicionalnih hrvatskih događaja u Norveškoj.

Iz sredstava spomenutog javnog poziva financirat će se i tri projekta u Saveznoj republici Njemačkoj.  Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj će tako organizirati konferenciju na temu: “Zašto se iseljavaju Hrvati iz RH i BiH”. Također, organizirat će se i poznati KWVD Capacity Boost a dio sredstava izdvojit će se i za potrebe Fenix magazina, vodećeg medijskog subjekta za Hrvate u  Njemačkog.

Ove godine potpomognut će biti i rad Hrvatskog doma u Švicarskog i to za potrebe kulturno umjetničkog društva, folklora i nogometa.

Sredstva za gore spomenute potrebe osigurana su na stavci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u aktivnostima “Programi i projekti hrvatskoga iseljeništva”.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U organizaciji Hrvatskog doma Beč održan velik skup Hrvata u Austriji – Odaslane poruke okupljanja i zajedništva

Objavljeno

na

Objavio

Zajedništvo, jedinstvo, okupljanje i čvršće međusobno povezivanje, glavne su poruke s Prvog kongresa hrvatskih udruga u Austriji održanog u kongresnoj dvorani svjetski poznatog Austria Center Vienna u Beču, istaknuto je u priopćenju što ga je objavio organizator.

Organizator skupa – Hrvatski dom Beč na jednom je mjestu uspio okupiti i spojiti brojne goste iz javnog i društvenog života Austrije, Hrvatske i BiH.

Svi su bili suglasni da je Hrvatima u Austriji potreba snažnija sinergija radi bolje promidžbe i zaštite nacionalnog identiteta kroz jezik, kulturu, sport, ali i kvalitetnija integracija u austrijsko društvo kojom bi se otvorila mogućnost sukreiranja politika koje utječu i na Hrvate kao jedne od najvažnijih zajednica u Austriji, navodi se u priopćenju.

“Želja nam je da s našim zajedništvom budemo snaga koja će biti aktivan sudionik austrijskog društva kako nas svi ti procesi ne bi mimoilazili kao prije. Potrebno nam je to zajedništvo, jer previše smo se okrenuli jedan od drugoga, svatko je u svojem kutu, i to nije dobro”, poručio je predsjednik Hrvatskog doma Beč Andrej Lucić na panelu održanom u prigodi Kongresa.

Pojasnio je da cilj udruge Hrvatskog doma nije da bude krovna udruga svih Hrvata u Austriji i da nije nikome konkurencija, već joj je misija da poveže sve Hrvate bez obzira otkud su i kada su došli, da bude spoj svih generacija, a sve u svrhu snažnijeg statusa Hrvata u austrijskom društvu.

“Kongres je samo jedna stepenica na našem putu. Nakon njega, intenzivno krećemo s aktivnostima na ostvarenju naših ciljeva”, rekao je predsjednik Hrvatskog doma, istaknuvši da će među prioritetima biti uspostavljanje info centra, a najvažniji je projekt izgradnja Hrvatskog doma u Beču koji je već nekoliko desetljeća čežnja svih Hrvata.
“Vjerujemo da ćemo Hrvatski dom imati u 2020.”, rekao je Lucić.

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obraćanju nazočnima dao je potporu Hrvatskom domu Beč, izrazivši nadu da će taj projekt i brojne druge aktivnosti koje predstoje na izazovnom putu udruge Hrvatski dom biti primjer mnogima drugima.

“Ideja Hrvatskog doma hvale je vrijedan projekt koji potiče i promiče hrvatsko zajedništvo jer samo zajedničkim nastojanjima možemo ostvariti konkretne rezultate te zbog toga naš Ured očekuje i posebno potiče aktivan stav Hrvata izvan Hrvatske, njihove ideje, potrebe i konkretne prijedloge glede unaprjeđenja suradnje, koja treba biti učinkovita i kvalitetna”, istaknuo je Magdić u obraćanju.

Branimir Lončar, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji, u svom je obraćanju podržao osnivanje udruge Hrvatski dom Beč te njihove ciljeve, poručivši kako su to plemeniti ciljevi, ali da će u njihovu ostvarenju sigurno biti i prepreka.

“Važno je ne posustajati, već nastaviti dalje”, rekao je Lončar, prisjetivši se izgradnje Hrvatskog doma u Aucklandu na Novom Zelandu. Kazao je da je vrlo ponosan što je sudjelovao u tom projektu.

Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču, u svojemu je govoru detektirao srž problema Hrvata u Austriji, a to je nejedinstvo.

“Godinama promatram i primijetim kako se jedinstvo Hrvata može samo osjetiti u crkvi, a kada izađu iz nje svatko trči svojem dvorištu. Nama nedostaje jedan centar u kojem bi zaista Hrvati doživjeli jedno zajedništvo. Kada sam čuo za ovo što se u Beču priprema s Hrvatskim domom, onda mi je zaigralo srce od radosti. Imao sam dojam i osjećaj da se rađa nešto novo ovdje u Beču i to nešto dobroga. Zbog toga sve čestitke na hrabrosti. Vjerujem da neće biti lagano, mi smo Hrvati, na žalost, nesložni ali zapravo svi žudimo za jednim zajedništvom, slogom”, kazao je fra Josip u emotivnom govoru.

Potporu radu Hrvatskog doma Beč dao je i Petar Tyran iz Hrvatskog centra u Beču koji je ujedno iskoristio prigodu da nazočne upozna s izazovima s kojima se suočavaju gradišćanski Hrvati.

U sklopu Kongresa, predstavio se i dio tima Hrvatskog doma Beč, a riječ je visokoobrazovanim mladim ljudima koji imaju iskustvo i kompetencije u raznim područjima društvenog djelovanja – za kulturu Andrea Nikolić, za jezik Marina Turkalj te za djecu i mlade Martina Horvat.

Osim panel rasprava, na Kongresu je prezentiran vrlo bogat i raznovrstan kulturno-zabavni program u kojem su se predstavila kulturno-umjetnička društva, a uspješni su bili i nastupi renomiranih hrvatskih glazbenika, pjevača i svirača. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

U Beču veliko okupljanje Hrvata iz Austrije, odaslat će se poruke zajedništva i jedinstva

Objavljeno

na

Objavio

Prvi kongres hrvatskih udruga u Austriji, skup kojemu je cilj okupljanje i zajedništvo svih Hrvata u toj zemlji, upriličit će se u četvrtak, 5. prosinca, u reprezentativnom prostoru Austria Center Vienna u Beču.

Organizator ovoga skupa je udruga Hrvatski dom Beč a u njegovu radu sudjelovat će brojni predstavnici iz Austrije, Hrvatske i BiH. Osim panel rasprava, predviđen je bogat kulturno-zabavni program u kojem će se predstaviti kulturno-umjetnička društva, a predviđen je i nastup renomiranih glazbenika, pjevača i svirača. Posebni gosti večeri su legendarni Zlatni dukati, koji sada djeluju pod nazivom Najbolji hrvatski tamburaši.

Kako je naveo organizator u pozivu, cilj Kongresa je zajedništvo i jedinstvo Hrvata u Austriji, predstavljanje hrvatskih udruga u Austriji, kao i inicijative o izgradnji ustanove Hrvatski dom.

– Intenzivno radimo da ostvarimo što je čežnja svih Hrvata u Austriji već skoro 30 godina. To je Hrvatski dom i taj ćemo projekt sigurno realizirati – kazao je Andrej Lucić, predsjednik udruge Hrvatski dom Beč.

Hrvatski dom je dobio potporu kod austrijskih, ali i hrvatskih institucija, te će tako među sudionicima Kongresa biti i Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Skup je otvorenog karaktera i ulaz je besplatan. Uoči skupa, u 17:30 sati bit će upriličena konferencija za medije, a sam skup na adresi Bruno Kreisky Platz 1, 1220 Beč počet će u 18 sati, navode organizatori.

Inače, cilj udruge Hrvatski dom Beč je djelovanje na tako potrebnom hrvatskom zajedništvu značajne hrvatske zajednice u Austriji te u njezinu međusobnom povezivanju kao i onom s matičnom domovinom, Hrvatskom te Bosnom i Hercegovinom.

Briga za očuvanje i razvoj hrvatske socijalne, kulturne i duhovne baštine; promicanje integracije Hrvata u austrijsko društvo; podupiranje Hrvata u ostvarivanju njihovih prava i sloboda, jačanje integracijskih čimbenika austrijskog društva u suradnji s drugim iseljeničkim zajednicama i sudjelovanje hrvatskih udruga u Austriji u njihovim procesima; udruživanje s hrvatskim udrugama u Austriji i izvan Austrije kao i povezivanje s drugim udrugama iseljeničkog predznaka; jačanje povezanosti Hrvata s Hrvatskom kao i s Austrijom u smislu bolje integriranosti, učenja njemačkog jezika i sl., bez naznaka asimilacije već potpuno u zaštiti i očuvanja hrvatskog jezika, znanosti, obrazovanja, kulture, tradicije i običaja – samo se neke od temeljnih smjernica rada Hrvatskog doma.

Prema službenim podacima austrijskih institucija, u toj zemlji živi 80 tisuća državljana Hrvatske, a taj broj se penje na brojku od oko 150.000 ako se uzmu u obzir Hrvati s austrijskim i drugim državljanstvom te gradišćanski Hrvati.

Više informacija na https://hrvatskidom.com/ te na Facebook stranici https://www.facebook.com/hrvatskidombec/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari