Pratite nas

Naši u svijetu

Većom potporom iseljeničkim zajednicama jača se veza između domovinske i iseljene Hrvatske

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio Odluku o financiranju iseljeničkih projekata i programa

 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 28. veljače donio je Odluku  o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama za 2018. godinu a na prijedlog Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno zaključcima sa 17 sjednice povjerenstva od 25. veljače.  Tako su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 2. 304.000,00 kuna dobila 46 projekta organizacija hrvatskoga iseljeništva.

Argentinska Republika

Za osam projekata hrvatskih iseljeničkih organizacija u Republici Argentini Središnji državni ured odlučio je izdvojiti 560 tisuća kuna za projekte: “Mladi potomci Hrvata u Buenos  Airesu čuvaju hrvatsku kulturu”, “Jačanje faze komunikacije i objavljivanja kulturne udruge Jadran”, “Sudjelovanje glazbene skupine kulturne udruge Jadran”. Također,  posebno su zapaženi i projekti: “Mala škola hrvatskog jezika 2019.”, Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike”, “Izrada nove stranice web i kommunity management”. U znanstvenom smislu  posebno su vrijedni i projekti: “Sastavljanje, prijevod i dvojezično izdanje knjige: “Sažetak izdanja časopisa Studia Croatica od osnutka do 2018. godine” te Znanstveno-istraživački projekt prikupljanja i valorizacije pisane baštine hrvatske i povijesne građe Hrvata u Argentini – Drugi dio”.

Republika Čile

Među projektima koji su odobreni hrvatskim iseljenicima u Čileu pozornost plijene projekti vezani uz tradiciju i običaje u tamošnjim hrvatskim zajednicama, te projekti tipa “Povijesni arhiv i virtualni muzej iseljenika, Hrvatski kulturni centar, opremanje hrvatske multimedijalne dvorane te predstavljanje knjige: “Troje plemena u Hrvatskoj”.

Urugvaj, Paragvaj, Brazil, Venecuela i Peru

Tako će se sredstvima iz Proračuna Republike Hrvatske a u organizaciji  Kulturnog i pripomoćnog društva “Hrvatski dom” u Montevideu obnoviti glavna dvorana “Predsjednik Fedor jagust” u tamošnjem Hrvatskom domu, a paragvajski Hrvati će imati osiguranu školu hrvatskoga jezika i kulture u  Asuncionu, a napisat će se urediti i prevesti knjiga “Hrvati iz Paragvaja 1830 – 2018.” Udruga Sacra iz Brazila će sredstva u iznosu od 40 000,00 kuna uložiti u Centar hrvatske kulture, a organizirat će se i manifestacija Više kulture 2019. godine. U ovogodišnje projekte koji će biti financirani sredstvima iz ovog Poziva uvršteni su i projekti  opremanje hrvatske multimedijalne dvorane u Limi, kao i Osnovni tečaj hrvatskoga jezika u Peruu.

Canada

Među pet projekata koji će biti financirani a izvedeni na području Canade su projekti Društva prijatelja matice Hrvatske: uređenje hrvatske knjižnice i  organizacija 47. Tjedna hrvatske knjige u Vancouveru, te organizacija 42. Hrvatskog Folklornog festivala i CROFEST 2109, Festival hrvatske kulture i običaja, a za potrebe  Hrvatskog folklornog ansambla Kardinal A. Stepinac kupit će se marodne nošnje.

Australija i Novi Zeland

U Australiji će se pružiti potpora opstanku Hrvatskoga vjesnika kroz okretanje mlađim naraštajima, a na Novom Zelandu u organizaciji The Croatian Cultural Society Wellington priličit će se projekt “Moja priča”.

Europa:  Austrija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švicarska, Italija

Poznato je da u Beču u Austriji živi najviše hrvatskih iseljenika te da se tamo organizira veliki broj manifestacija i projekata od posebne važnosti za iseljene Hrvate. I ove će se godine poduprijeti organizacija veličanstvenoga Hrvatskoga bala u Beču, dva međunarodna turnira mlađih kategorija, a ove će godine biti posebno dojmljiv humanitarni koncert “Pax et bonum” uz organizaciju simpozija. Svake godine organizira se i Kroschau Wien, pa će tkao biti i ove godine.

Dva će se projekta realizirati  i u Nizozemskoj, oba su vezana uz književnost. Najprije će se promovirati dva romana i jedna komedija, a potom  će se realizirati projekt “Čitamo hrvatski, čitamo nizozemski”.

U organizaciji CroNora upriličit će se promocija Slavonije i Baranje kroz organizaciju tradicionalnih hrvatskih događaja u Norveškoj.

Iz sredstava spomenutog javnog poziva financirat će se i tri projekta u Saveznoj republici Njemačkoj.  Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj će tako organizirati konferenciju na temu: “Zašto se iseljavaju Hrvati iz RH i BiH”. Također, organizirat će se i poznati KWVD Capacity Boost a dio sredstava izdvojit će se i za potrebe Fenix magazina, vodećeg medijskog subjekta za Hrvate u  Njemačkog.

Ove godine potpomognut će biti i rad Hrvatskog doma u Švicarskog i to za potrebe kulturno umjetničkog društva, folklora i nogometa.

Sredstva za gore spomenute potrebe osigurana su na stavci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u aktivnostima “Programi i projekti hrvatskoga iseljeništva”.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

‘Granate na Hrvate’ – grafiti su najmanji problem Hrvata koji žive u granicama Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što su se početkom ovog (rujna) mjeseca u Novom Sadu pojavili antihrvatski grafiti („Ubi Hrvata da šiptar nema brata“ i drugi) isto se to ponovilo ovih dana u Beogradu i to u Osnovnoj školi „Filip Kljajić“, gdje su na vanjskim zidovima tog zdanja na više mjesta ispisane ćirilične poruke čiji je smisao nedvojben ( “Granate na Hrvate”, “Vukovar”, “Knin”, „Četnici“, “Ratko Mladić”, “Ja sam četnik” uz neizbježna četiri ocila – znamenje pod kojim se išlo u rat za „Veliku Srbiju“, klalo, žarilo, palilo, rušilo, pljačkalo i silovalo 90-ih godina po Hrvatskoj i BiH).

I odmah treba reći jednu istinu o kojoj se šuti: takvi marginalni događaji kao što je šaranje po zidovima i javnim površinama – kakve god poruke to nosilo – najmanji su problem s kojim se sreću Hrvati iz Srijema, Banata, Bačke i Srbije; i ne samo Hrvati, nego svi drugi građani koji nisu Srbi, pa i onaj dio normalnih Srba – demokrata i humanista koji ne pristaje uz politiku ekstremizma, opciju koja prevladava kod naših istočnih susjeda.

Hrvati su na prostorima o kojima je riječ nepoželjni od 1918. godine i od tada ih se nastoji suzbiti na sve raspoložive načine: od asimilacije preko pritiska državnog aparata do planskog odnarođivanja i razbijanja (uz pomoć nametanja subetničkih odrednica u zamjenu za njihovo narodno ime – „bunjevac“, „šokac“), pa do otvorenih progona onda kad to uvjeti i međunarodne okolnosti dopuštaju (kao što je bilo u razdoblju od 1991. do 1999. godine). I sve se to događalo (a događa i dalje) u sklopu dugoročne strategije velikosrpskih ideologa.

Pogledamo li službene statističke podatke, vrlo je lako uočiti kako je hrvatski narod na svojim domicilnim područjima (dakle, tamo gdje predstavlja autohtono, starosjedilačko pučanstvo – prije svega u Srijemu i Bačkoj pa potom i Banatu) sveden na ostatke ostataka sa sasvim izvjesnom perspektivom potpunog nestajanja.

Krenemo li od 1948. godine, vidimo da je broj Hrvata u Srbiji tada iznosio 169.894 (2,6% udjela u ukupnom stanovništvu)

Taj je broj 1953. godine pao na 162.158 (2,3% udjela u ukupnom stanovništvu); godine 1961. on je iznosio 196.411 (2,6% udjela u ukupnom stanovništvu); 1971. godine 184.913 (2.2% udjela u ukupnom stanovništvu); 1981. godine 149.368 (1,6% udjela u ukupnom stanovništvu); 1991. godine 105.406 (1,1% udjela u ukupnom stanovništvu); 2011. godine 57.900 (0,81% udjela u ukupnom stanovništvu).

Kako je vidljivo, u odnosu na 1961. godinu, broj Hrvata u Srbiji smanjen je za preko 300%.

Isti se proces odvija i u Vojvodini gdje je 1961. godine živio 145.341 pripadnik hrvatskog naroda, taj je broj 1991. godine bio 74.226, a 2011. godine 47.033.

Dakle, opet smanjenje od preko 300%.

Danas Hrvata u Srijemu, Bačkoj i Banatu (Vojvodini) sasvim sigurno nema više od 40.000 i taj trend rapidnog smanjenja ove populacije nije ni malo ohrabrujući.

Iz Srbije koja „nije učestvovala u ratu“, 90-ih godina prošlog stoljeća protjerano je ili pobjeglo od terora države i njezinih ekstremnih pokreta i skupina oko 50.000 Hrvata, najviše iz Vojvodine (oko 40.000).

Uvijek treba naglašavati činjenicu da su oni u svemu bili lojalni građani koji ni jednoga trenutka nisu digli ruku na državu u kojoj su živjeli, pa čak ni onda kad ih je ona progonila, zatvarala, mobilizirala u rat, palila im i otimala domove, premlaćivala ih, odvodila ih iz kuća i ubijala, kršila im temeljna ljudska i nacionalna prava – ili slala četnike i druge ekstremne skupine da taj prljavi posao obave u njezino ime i za njezin račun.

Jedini „otpor“ koji je ovaj narod pružio, bio je odlazak sa svojih stoljetnih ognjišta – u tišini, bez pompe i galame i bez ijednoga razbijenog prozora, iako su kroz cijelo to vrijeme nosili biljeg „ustaša“. Uzalud su bili vapaji naših svećenika i biskupa. Srijem je najvećim dijelom etnički očišćen, hrvatsko je pitanje u Banatu odavno riješeno, a taj se proces privodi kraju i u Bačkoj u kojoj se još uvijek Hrvati nekako drže u enklavama oko Sombora i Subotice.

Hrvate u Srbiji i Vojvodini i danas tuku, uništavaju im i pale imovinu, a svaka (pa i nehotično) pogrešno izgovorena, napisana riječ ili gesta dovodi ih u poziciju da su na udaru „patriota“ koji od 1991. godine u Srbiji vedre i oblače. To što se u ove krajeve nakrcalo na desetke tisuća „krajišnika“ (iz Hrvatske i BiH) među kojima i tisuće zločinaca i ubojica koji su tamo pronašli spas od sudskih progona u zemljama gdje su nedjela počinili, još je jedna otegotna okolnost za sve koji nisu Srbi, a posebice Hrvate koji su prema svim istraživanjima najomraženiji narod među Srbima.

Hrvati u Srbiji i Vojvodini su osuđeni su na šutnju – na nestajanje u šutnji. I kako bi biološki opstali u večini slučajeva su primorani odreći se sebe i svoga nacionalnog identiteta.

Kad se njih premlaćuje, ne diže se halabuka, nema tamošnjih premijera, ministara, predsjednika koji osuđuju incidente. Srbi imaju posve drugačiju strategiju: oni svoj prljavi veš kriju i provode ono na čemu rade već više od stotinu godina.

Naši Hrvati koji imaju nesreću živjeti tamo, nemaju svoga „Pupovca“ koji će svaki čas „trljati nos“ vlastima, on nemaju zajamčena mjesta u Narodnoj skupštini.

Jedino pravo koje imaju jeste: odreći se sebe – ili odseliti.

Treće mogućnosti nema.

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina

Objavljeno

na

Objavio

Od 27. do 29. rujna 2019. održat će se treći po redu Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina, u Tivtu (Donja Lastva) u Boki kotorskoj (Crna Gora).
Tema trećeg Foruma mladih pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica je vezana za identitet pripadnika hrvatskih manjinskih skupina.

Raspravljat će se o pitanjima: u kolikoj je mjeri manjinski identitet opterećenje za mladu osobu, koliko je i da li je različit od identiteta Hrvata u samoj matičnoj zemlji, moraju li se različiti identiteti međusobno isključivati, kakav je odnos vjere i identiteta te odnos manjinskog i regionalnog, subetničkog identiteta i sl.

Forum organiziraju Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, a prati ga i zanimljiva Multimedijalna izložbe likovnih, fotografskih, video i literarnih pobjedničkih radova djece i mladih iz hrvatskih zajednica u svijetu te radova škola iz Hrvatske – IGRAČKA U SRCU.

PROGRAM:

U petak 27. rujna u prostorima društvenog doma „Stjepan Marković“ u Donjoj Lastvi (Tivat) otvorit će se izložba dječjih radova na temu hrvatskog identiteta i hrvatske baštine – IGRAČKA U SRCU. Nakon otvorenja izložbe za učenike Hrvatske nastave u Crnoj Gori bit će organizirana radionica izrade igračke s motivima hrvatske tradicijske baštine. Izložba će se moći razgledati i u subotu, tijekom Foruma mladih pripadnika hrvatskih manjina te obilježavanja 15 godina Hrvatske nastave u Crnoj Gori.

Subota, 28. rujna je predviđena kao radni dan Foruma. Istog dana navečer svečano će se obilježiti 15 godina Hrvatske nastave u Crnoj Gori. Raspored događanja za treći po redu Forum mladih pripadnika hrvatskih manjina

Petak, 27. rujna:
dolazak i smještaj sudionika Foruma
18.30 – Otvaranje izložbe IGRAČKA U SRCU
19.00 Radionica u okviru otvorenja izložbe

Subota, 28. rujna:
10.00 – 13.00 sati – Izlaganja sudionika Foruma
15.00 – 17.00 sati – Radionica sa sudionicima Foruma i donošenje zaključaka
19.00 – Obilježavanje 15. godina Hrvatske nastave u Crnoj Gori

Nedjelja, 29. rujna:
Izlet brodom i ručak

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari