Pratite nas

Naši u svijetu

Većom potporom iseljeničkim zajednicama jača se veza između domovinske i iseljene Hrvatske

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio Odluku o financiranju iseljeničkih projekata i programa

 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 28. veljače donio je Odluku  o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama za 2018. godinu a na prijedlog Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno zaključcima sa 17 sjednice povjerenstva od 25. veljače.  Tako su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 2. 304.000,00 kuna dobila 46 projekta organizacija hrvatskoga iseljeništva.

Argentinska Republika

Za osam projekata hrvatskih iseljeničkih organizacija u Republici Argentini Središnji državni ured odlučio je izdvojiti 560 tisuća kuna za projekte: “Mladi potomci Hrvata u Buenos  Airesu čuvaju hrvatsku kulturu”, “Jačanje faze komunikacije i objavljivanja kulturne udruge Jadran”, “Sudjelovanje glazbene skupine kulturne udruge Jadran”. Također,  posebno su zapaženi i projekti: “Mala škola hrvatskog jezika 2019.”, Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike”, “Izrada nove stranice web i kommunity management”. U znanstvenom smislu  posebno su vrijedni i projekti: “Sastavljanje, prijevod i dvojezično izdanje knjige: “Sažetak izdanja časopisa Studia Croatica od osnutka do 2018. godine” te Znanstveno-istraživački projekt prikupljanja i valorizacije pisane baštine hrvatske i povijesne građe Hrvata u Argentini – Drugi dio”.

Republika Čile

Među projektima koji su odobreni hrvatskim iseljenicima u Čileu pozornost plijene projekti vezani uz tradiciju i običaje u tamošnjim hrvatskim zajednicama, te projekti tipa “Povijesni arhiv i virtualni muzej iseljenika, Hrvatski kulturni centar, opremanje hrvatske multimedijalne dvorane te predstavljanje knjige: “Troje plemena u Hrvatskoj”.

Urugvaj, Paragvaj, Brazil, Venecuela i Peru

Tako će se sredstvima iz Proračuna Republike Hrvatske a u organizaciji  Kulturnog i pripomoćnog društva “Hrvatski dom” u Montevideu obnoviti glavna dvorana “Predsjednik Fedor jagust” u tamošnjem Hrvatskom domu, a paragvajski Hrvati će imati osiguranu školu hrvatskoga jezika i kulture u  Asuncionu, a napisat će se urediti i prevesti knjiga “Hrvati iz Paragvaja 1830 – 2018.” Udruga Sacra iz Brazila će sredstva u iznosu od 40 000,00 kuna uložiti u Centar hrvatske kulture, a organizirat će se i manifestacija Više kulture 2019. godine. U ovogodišnje projekte koji će biti financirani sredstvima iz ovog Poziva uvršteni su i projekti  opremanje hrvatske multimedijalne dvorane u Limi, kao i Osnovni tečaj hrvatskoga jezika u Peruu.

Canada

Među pet projekata koji će biti financirani a izvedeni na području Canade su projekti Društva prijatelja matice Hrvatske: uređenje hrvatske knjižnice i  organizacija 47. Tjedna hrvatske knjige u Vancouveru, te organizacija 42. Hrvatskog Folklornog festivala i CROFEST 2109, Festival hrvatske kulture i običaja, a za potrebe  Hrvatskog folklornog ansambla Kardinal A. Stepinac kupit će se marodne nošnje.

Australija i Novi Zeland

U Australiji će se pružiti potpora opstanku Hrvatskoga vjesnika kroz okretanje mlađim naraštajima, a na Novom Zelandu u organizaciji The Croatian Cultural Society Wellington priličit će se projekt “Moja priča”.

Europa:  Austrija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švicarska, Italija

Poznato je da u Beču u Austriji živi najviše hrvatskih iseljenika te da se tamo organizira veliki broj manifestacija i projekata od posebne važnosti za iseljene Hrvate. I ove će se godine poduprijeti organizacija veličanstvenoga Hrvatskoga bala u Beču, dva međunarodna turnira mlađih kategorija, a ove će godine biti posebno dojmljiv humanitarni koncert “Pax et bonum” uz organizaciju simpozija. Svake godine organizira se i Kroschau Wien, pa će tkao biti i ove godine.

Dva će se projekta realizirati  i u Nizozemskoj, oba su vezana uz književnost. Najprije će se promovirati dva romana i jedna komedija, a potom  će se realizirati projekt “Čitamo hrvatski, čitamo nizozemski”.

U organizaciji CroNora upriličit će se promocija Slavonije i Baranje kroz organizaciju tradicionalnih hrvatskih događaja u Norveškoj.

Iz sredstava spomenutog javnog poziva financirat će se i tri projekta u Saveznoj republici Njemačkoj.  Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj će tako organizirati konferenciju na temu: “Zašto se iseljavaju Hrvati iz RH i BiH”. Također, organizirat će se i poznati KWVD Capacity Boost a dio sredstava izdvojit će se i za potrebe Fenix magazina, vodećeg medijskog subjekta za Hrvate u  Njemačkog.

Ove godine potpomognut će biti i rad Hrvatskog doma u Švicarskog i to za potrebe kulturno umjetničkog društva, folklora i nogometa.

Sredstva za gore spomenute potrebe osigurana su na stavci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u aktivnostima “Programi i projekti hrvatskoga iseljeništva”.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U dijaspori HDZ uvjerljivi pobjednik, SDP nije niti prešao izborni prag

Objavljeno

na

Objavio

Prema prvim privremenim rezultatima u dijaspori je uvjerljivu pobjedu odnio HDZ (52,05 posto), a slijede ga koalicija Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, HKS, HSP dr. Ante Starčević i Ujedinjeni hrvatski domoljubi s 11,77 posto, SDSS s 9,50 posto te Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku i HSP 7,51 posto, dok SDP s 3,90 posto nije ni prešao izborni prag.

Najviše preferencijalnih glasova u HDZ-u je dobila Željana Zovko (73,47 posto), u Hrastu Ruža Tomašić (78,09 posto), SDSS-u Milorad Pupovac (52,71 posto), a Željko Glasnović u Neovisnima i HSP-u. Tonino Picula je dobio najviše glasova među SDP-om (29,1 posto).

HDZ je u BiH sa 75,35 posto odnio uvjerljivu pobjedu, a slijede ga Hrast (9,25) i Neovisni za Hrvatsku i HSP (5,40 posto). Najviše su preferencijalnih glasova među njima osvojili Željana Zovko, Ruža Tomašić i Željko Glasnović.

HDZ je također odnio pobjedu i u Crnoj Gori (44,16 posto), a slijede ga SDP sa 17,50 posto, Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti te Hrast, svaki 6,66 posto, dok su Neovisni za Hrvatsku osvojili 5,83 posto. Što se tiče preferencijalnih glasova, najviše su ih iz tih stranaka redom osvojili Dubravka Šuica, Tonino Picula, Martina Bienenfeld, Ruža Tomašić, dok su Bruna Esih, Željko Glasnović i Zlatko Hasanbegović s liste Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a podijelili prvo mjesto.

U Australiji je pobjedu odnio Hrast s 33,41 posto glasova, a slijede ga Neovisni s 29,59 posto i HDZ s 19,89 posto. Najviše preferencijalnih glasova među njima su osvojili Ruža Tomašić, Bruna Esih i Karlo Ressler.

U Irskoj je pobjedu odnio Živi zid (23,07 posto), a slijedi ga SDP (17,30 posto), Lista Mislava Kolakušića (13,46 posto), Možemo!-politička platforma, Nova ljevica, ORaH (11,53 posto), HSS, Glas, IDS, HSU, PGS, Demokrati, Laburisti (7,69 posto) i Most (5,76 posto).

Među njima su najviše preferencijalnih glasova osvojili Tihomir Lukanić, Biljana Borzan, Mislav Kolakušić, Tomislav Tomašević, dok su Valter Flego i Anka Mrak Taritaš osvojili jednak broj glasova kod HSS-a, Glas-a, IDS-a, HSU-a, PGS-a, Demokrata i Laburista, a Ivan Prskalo i Božo Petrov su osvojili jednak broj preferencijalnih glasova kod Mostovaca.

Start Dalije Orešković odnio je pobjedu u Indiji (40 posto), a slijede ga Bandić Milan 365, HDZ i Zelena lista, svaki s 20 posto. Orešković i Bojan Glavašević osvojili su jednak broj preferencijalnih glasova u Startu, Martina Bienenfeld u Stranci rada, dok nitko od kandidata nije osvojio preferencijalne glasove u HDZ-u i Zelenoj listi.

U Japanu je pobjedu odnio SDP (35,29 posto), slijedi ga HDZ (23,52 posto), a 5,88 posto dijele redom BM 365, Neovisni za Hrvatski i HSP, HNS, HSS, Glas, IDS, HSU, PGS, Demokrati, Laburisti, Most, Pametno, Unija Kvarnera i Živi zid. Najviše su preferencijalnih glasova kod SDP-a i HDZ-a dobili Tonino Picula i Karlo Ressler.

U Kini su HDZ i Start osvojili jednak broj glasova (28,57 posto), a slijede ih HSS, Neovisna lista Mislava Kolakušića i Pametno, Unija Kvarnera koji dijele postotak od 14,28. Najviše preferencijalnih glasova kod HDZ-a i Starta osvojili su Tomislav Sokol i Dalija Orešković.

SDP je, osim u Japanu, pobjedu odnio u Belgiji, Indoneziji, Kataru, Nizozemskoj i Rusiji. U Češkoj je pobjedu odnijela koalicijska lista Možemo!, Nova ljevica, ORaH. Marijana Petir odnijela je pobjedu u Sjevernoj Makedoniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Poruka iseljeništvu: Sad je idealno vrijeme za ulaganje u hrvatski turizam

Objavljeno

na

Objavio

„Predstavnici dijaspore svojim su povratkom donijeli znanje, transfer tehnologije, moderne metode poslovanja i najbolje prakse u turističkom sektoru iz cijelog svijeta. Danas ovdje govorimo o iseljenicima u turizmu, ali želimo potaknuti suradnju i sudjelovanje dijaspore u svim strateškim sektorima hrvatskoga gospodarstva. HGK u cijelom tom procesu želi biti središnja kontaktna točka, oslonac i partner svim predstavnicima svoje dijaspore koji traže poslovne prilike i mogućnosti“, istaknuo je Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU na drugoj Međunarodnoj konferenciji „Iseljenički turizam“ održanoj u Splitu.

Ravnatelj Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva Marin Sopta poručio je da konferencija simbolizira jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. „Upućujemo na veliki gospodarski potencijal dijaspore i potrebu za snažnijim ulaganjima iseljenika. Ako otvorimo svađu između današnjice i prošlosti, u opasnost smo da izgubimo budućnost. To mora biti na umu svima koji stvaraju podjele u hrvatskom društvu. Te nas teme emocionalno i psihički iscrpljuju, zato smo se mi odlučili gledati u budućnost“, naglasio je Sopta, dodavši da Vlada treba uključiti dijasporu u strategiju razvoja države.

Zvonko Milas, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, kazao je kako se kao zemlja mijenjamo i napredujemo, ali nedovoljno brzim tempom. „Vi ste ti koji moraju potpomoći taj proces koji ne priznaje instant-rezultate. Zajedno možemo napraviti mnogo, a zadovoljstvo nakon što uspijemo nadjačat će sve negativno što smo putem doživjeli. Ova konferencija izvrsna je za one koji traže svoje prilike za investicije u jednoj od najpropulzivnijih grana hrvatskoga gospodarstva – turizmu“, izjavio je Milas.

Državni tajnik u Ministarstvu turizma Tonči Glavina poručio je kako je sad pravo vrijeme za povratak i investicije u Hrvatsku. „Tko se danas odvaži napraviti korake u tom smjeru, imat će od toga mnogo koristi. U životu ne vrijede samo materijalne stvari; važna je i kvaliteta života i osjećaj da ste dijelom zajednice, a u Hrvatskoj to itekako možete ostvariti“, kazao je Glavina koji je i sam povratnik i SAD-a.

Predsjednik Uprave PwC Hrvatska John Gašparac govorio je o perspektivama hrvatskog turizma. „Izazovi u turizmu ujedno su i prilike. Turizam je biznis koji živi na emocijama i iskustvima. Možemo govoriti o brojkama, ali taj je faktor ključan. Moramo mijenjati svoj pogled na svijet i turizam, a ako to uspijemo, onda možemo doživjeti eksponencijalan rast“, ustvrdio je Gašparac, uz napomenu da su planovi koje imamo dobri, ali da će trebati vremena da ih provedemo.

Joe Bašić osvrnuo se na rast svoje tvrtke MPG, s oko 150 ljudi danas i transferom znanja iz Kanade u Hrvatsku. „Na projektu Ultre radili smo deset godina, a danas je posjećuje više od 150.000 tisuća ljudi iz više od 150 zemalja, što je izvrsna promocija Hrvatske. Ovo je pravo vrijeme da se pokrene biznis u Hrvatskoj jer su rizici najmanji otkako smo osnovali državu. Hrvatska vas zove da se vratite i ostvarite svoje snove i poslovne ideje“, istaknuo je Bašić.

Marion Duzich, vlasnik i direktor Waterman Svpetrvs hotela na Braču, naglasio je da se u biznisu sve svodi na kvalitetan proizvod i kvalitetne ljude. „Naravno, bitno je i da vas za tu kvalitetu plate. Ja sam se u Hrvatsku došao praktički umiroviti – nisam ni znao gdje je Brač, a na kraju sam tu uložio u turizam jer vjerujem u ovu zemlju i ove ljude. Nije lako poslovati u Hrvatskoj. Ima loših dana, potrošio sam mnogo novca i živaca, ali danas imam 600 radnika. Sad nas muči problem radne snage, to nam uzima mnogo vremena“, kazao je Duzich i pozvao Vladu da olakša uvoz stranih radnika.

Tijekom ove dvodnevne konferencije bit će prezentirane uspješne priče povratnika koji su uložili u hrvatski turizam, a razgovarat će se i o brendiranju Hrvatske, investicijama u turističke niše poput zdravstvenog i kulturnog turizma te o inovacijama u turizmu. (hia)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari