Pratite nas

Naši u svijetu

Većom potporom iseljeničkim zajednicama jača se veza između domovinske i iseljene Hrvatske

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio Odluku o financiranju iseljeničkih projekata i programa

 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 28. veljače donio je Odluku  o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama za 2018. godinu a na prijedlog Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno zaključcima sa 17 sjednice povjerenstva od 25. veljače.  Tako su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 2. 304.000,00 kuna dobila 46 projekta organizacija hrvatskoga iseljeništva.

Argentinska Republika

Za osam projekata hrvatskih iseljeničkih organizacija u Republici Argentini Središnji državni ured odlučio je izdvojiti 560 tisuća kuna za projekte: “Mladi potomci Hrvata u Buenos  Airesu čuvaju hrvatsku kulturu”, “Jačanje faze komunikacije i objavljivanja kulturne udruge Jadran”, “Sudjelovanje glazbene skupine kulturne udruge Jadran”. Također,  posebno su zapaženi i projekti: “Mala škola hrvatskog jezika 2019.”, Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike”, “Izrada nove stranice web i kommunity management”. U znanstvenom smislu  posebno su vrijedni i projekti: “Sastavljanje, prijevod i dvojezično izdanje knjige: “Sažetak izdanja časopisa Studia Croatica od osnutka do 2018. godine” te Znanstveno-istraživački projekt prikupljanja i valorizacije pisane baštine hrvatske i povijesne građe Hrvata u Argentini – Drugi dio”.

Republika Čile

Među projektima koji su odobreni hrvatskim iseljenicima u Čileu pozornost plijene projekti vezani uz tradiciju i običaje u tamošnjim hrvatskim zajednicama, te projekti tipa “Povijesni arhiv i virtualni muzej iseljenika, Hrvatski kulturni centar, opremanje hrvatske multimedijalne dvorane te predstavljanje knjige: “Troje plemena u Hrvatskoj”.

Urugvaj, Paragvaj, Brazil, Venecuela i Peru

Tako će se sredstvima iz Proračuna Republike Hrvatske a u organizaciji  Kulturnog i pripomoćnog društva “Hrvatski dom” u Montevideu obnoviti glavna dvorana “Predsjednik Fedor jagust” u tamošnjem Hrvatskom domu, a paragvajski Hrvati će imati osiguranu školu hrvatskoga jezika i kulture u  Asuncionu, a napisat će se urediti i prevesti knjiga “Hrvati iz Paragvaja 1830 – 2018.” Udruga Sacra iz Brazila će sredstva u iznosu od 40 000,00 kuna uložiti u Centar hrvatske kulture, a organizirat će se i manifestacija Više kulture 2019. godine. U ovogodišnje projekte koji će biti financirani sredstvima iz ovog Poziva uvršteni su i projekti  opremanje hrvatske multimedijalne dvorane u Limi, kao i Osnovni tečaj hrvatskoga jezika u Peruu.

Canada

Među pet projekata koji će biti financirani a izvedeni na području Canade su projekti Društva prijatelja matice Hrvatske: uređenje hrvatske knjižnice i  organizacija 47. Tjedna hrvatske knjige u Vancouveru, te organizacija 42. Hrvatskog Folklornog festivala i CROFEST 2109, Festival hrvatske kulture i običaja, a za potrebe  Hrvatskog folklornog ansambla Kardinal A. Stepinac kupit će se marodne nošnje.

Australija i Novi Zeland

U Australiji će se pružiti potpora opstanku Hrvatskoga vjesnika kroz okretanje mlađim naraštajima, a na Novom Zelandu u organizaciji The Croatian Cultural Society Wellington priličit će se projekt “Moja priča”.

Europa:  Austrija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švicarska, Italija

Poznato je da u Beču u Austriji živi najviše hrvatskih iseljenika te da se tamo organizira veliki broj manifestacija i projekata od posebne važnosti za iseljene Hrvate. I ove će se godine poduprijeti organizacija veličanstvenoga Hrvatskoga bala u Beču, dva međunarodna turnira mlađih kategorija, a ove će godine biti posebno dojmljiv humanitarni koncert “Pax et bonum” uz organizaciju simpozija. Svake godine organizira se i Kroschau Wien, pa će tkao biti i ove godine.

Dva će se projekta realizirati  i u Nizozemskoj, oba su vezana uz književnost. Najprije će se promovirati dva romana i jedna komedija, a potom  će se realizirati projekt “Čitamo hrvatski, čitamo nizozemski”.

U organizaciji CroNora upriličit će se promocija Slavonije i Baranje kroz organizaciju tradicionalnih hrvatskih događaja u Norveškoj.

Iz sredstava spomenutog javnog poziva financirat će se i tri projekta u Saveznoj republici Njemačkoj.  Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj će tako organizirati konferenciju na temu: “Zašto se iseljavaju Hrvati iz RH i BiH”. Također, organizirat će se i poznati KWVD Capacity Boost a dio sredstava izdvojit će se i za potrebe Fenix magazina, vodećeg medijskog subjekta za Hrvate u  Njemačkog.

Ove godine potpomognut će biti i rad Hrvatskog doma u Švicarskog i to za potrebe kulturno umjetničkog društva, folklora i nogometa.

Sredstva za gore spomenute potrebe osigurana su na stavci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u aktivnostima “Programi i projekti hrvatskoga iseljeništva”.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvat iz Vojvodine: Živimo u strahu, ugroženi smo i razmišljamo da odselimo iz Srbije

Objavljeno

na

Objavio

‘Jednom smo morali reći dosta ovom poniženju. Oni zaista uživaju ponižavajući nas’, tvrdi Zvonko Rakarić

Htio to priznati netko ili ne, ali Hrvati u Novom Sadu i Vojvodini, barem prema iskustvima moje obitelji, su građani drugoga reda.

Vidi se to po mnogo čemu, a najgore je što državne institucije, koje bi trebale nešto učiniti i reagirati ne čine ništa nego često staju i na drugu stranu, kaže vojvođanski Hrvat Zvonko Rakarić koji s obitelji već 16 godina živi u naselju Rakovac u Sremu na svega desetak kilometara od Novog Sada.

Predstavljajući svoj slučaj Rakarić, inače doktor tehničkih znanosti i izvanredni profesor na Fakultetu tehničkih znanosti u Novom Sadu, kaže kako su ovome sremskom selu na obroncima Fruške Gore kuću kupili 2004. godine.

U početku normalan život pet godina poslije počeo se pretvarati u noćnu moru, koja i danas traje, kada su u Rakovcu nekretnine kupili dvojica bliskih suradnika tadašnje gradonačelnice Novog Sada Maje Gojković koja je danas predsjednica Skupštine Srbije, piše Večernji list

Vraćajući se u prošlost Rakarić kaže kako su nove susjede prihvatili srdačno, ali kako su ubrzo počele prijetnje, vrijeđanja, problemi, prozivanja, ismijavanja, provokacije pa čak i fizički nasrtaji. Jedan od njih mu je rekao kako će dovesti ljude da mu sve sprže i spale pri tome pokazujući na Rakarićevu kuću kao i staviti natpis na ulaz u ulicu na kojemu će pisati „Zabranjeno za pse i Hrvate“.

U više navrata su mu automobilima blokirali i prilazni put koji vodi do njihove kuće. Odmah s početkom problema Rakarićeva supruga Ivana dobila je otkaz na poslu poslije da bi drugo dan na njeno radno mjesto bila zaposlena druga osoba. „Susjedi“ sada prijete i Zvonku najavljujući mu kako mu neće biti produžen ugovor na fakultetu koji je jedini izvor prihoda za njihovu obitelj.

– Nije nam svejedno. Radi se o ljudima koji su imali važne ulog u tragičnim događanjima 90-ih godina. Uznemireni smo i živimo u strahu. Iskreno, razmišljamo i da sve ovo što smo stekli prodamo i odselimo jer želimo živjeti normalno i omogućiti našoj djeci normalno odrastanje. Ovo sada što imamo i kako živimo je sve samo nije normalan život, ističe Rakarić napominjući kako sa svim ostalim mještanima sela nema nikakvih problema, ali i da su i oni u strahu jer znaju kako se radi o moćnim i utjecajnim ljudima u Novom Sadu.

Dodaje i kako su o svemu što doživljavaju od strane novih susjeda u više navrata telefonski pa i pismeno upozoravali srbijansku policiju ,ali bez rezultata. Naime, oni su najčešće dolazili kada sve završi, nisu istražili što se sve događalo niti uzimali izjave te se jasno stavljali na stranu druge strane. O svemu je izviješten i Hrvatsko nacionalno vijeće, ali i veleposlanstvo Republike Hrvatske odakle su dobili signale kako bi bilo dobro da ostanu živjeti u svome selu i u svojoj kući.

– Dugo smo se ustručavali da s ovim izlazimo u javnost. Nismo željeli da na bilo koji način doprinosimo povećanju netrpeljivosti. Stoga vjerujemo da nitko ne može da ospori naše strpljenje.

Jednom smo morali reći dosta ovom poniženju. Oni zaista uživaju ponižavajući nas. Ovo sve što govorim nije u cilju povećanja bilo kakve netrpeljivosti. Naprotiv, duboko sam uvjeren da tolerancija može isključivo postajati kada postoji međusobno uvažavanje i poštovanje, zaključio je Rakarić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Ivan Grbešić odlikovan Redom Stjepana Radića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske  Ivan Grbešić, inače, ugledni pravnik, koji živi i radi u Kanadi  Odlukom je predsjednice Republike Hrvatske odlikovan Redom Stjepana Radića za osobito zalaganje u borbi za nacionalna i socijalna prava i razvitak hrvatskog naroda, zbog iznimnog doprinosa jačanju veza između iseljene i domovinske Hrvatske te za kulturnu i gospodarsku promidžbu Republike Hrvatske u svijetu.

Na svom facebook profilu Grbešić nije krio radost:

– Kao sinu hrvatskih iseljenika u Kanadi, nije bilo lako vjerovati da će Hrvatska jednog dana biti oslobođena i priznata od ostatka svijeta kao neovisna država, a kamoli da ću jednog dana primiti odlikovanje predsjednice Hrvatske. Tijekom godina mnogo se toga promijenilo, ali ljubav prema Domovini i našem hrvatskom narodu – gdje god bio – nije. Istinski sam počašćen i ponizno zahvalan. Hvala predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović na priznanju – nećemo nikada prestati raditi na povezivanju iseljene i domovinske Hrvatske!”, napisao je Grbešić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari