Pratite nas

Naši u svijetu

Većom potporom iseljeničkim zajednicama jača se veza između domovinske i iseljene Hrvatske

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio Odluku o financiranju iseljeničkih projekata i programa

 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 28. veljače donio je Odluku  o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama za 2018. godinu a na prijedlog Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno zaključcima sa 17 sjednice povjerenstva od 25. veljače.  Tako su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 2. 304.000,00 kuna dobila 46 projekta organizacija hrvatskoga iseljeništva.

Argentinska Republika

Za osam projekata hrvatskih iseljeničkih organizacija u Republici Argentini Središnji državni ured odlučio je izdvojiti 560 tisuća kuna za projekte: “Mladi potomci Hrvata u Buenos  Airesu čuvaju hrvatsku kulturu”, “Jačanje faze komunikacije i objavljivanja kulturne udruge Jadran”, “Sudjelovanje glazbene skupine kulturne udruge Jadran”. Također,  posebno su zapaženi i projekti: “Mala škola hrvatskog jezika 2019.”, Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike”, “Izrada nove stranice web i kommunity management”. U znanstvenom smislu  posebno su vrijedni i projekti: “Sastavljanje, prijevod i dvojezično izdanje knjige: “Sažetak izdanja časopisa Studia Croatica od osnutka do 2018. godine” te Znanstveno-istraživački projekt prikupljanja i valorizacije pisane baštine hrvatske i povijesne građe Hrvata u Argentini – Drugi dio”.

Republika Čile

Među projektima koji su odobreni hrvatskim iseljenicima u Čileu pozornost plijene projekti vezani uz tradiciju i običaje u tamošnjim hrvatskim zajednicama, te projekti tipa “Povijesni arhiv i virtualni muzej iseljenika, Hrvatski kulturni centar, opremanje hrvatske multimedijalne dvorane te predstavljanje knjige: “Troje plemena u Hrvatskoj”.

Urugvaj, Paragvaj, Brazil, Venecuela i Peru

Tako će se sredstvima iz Proračuna Republike Hrvatske a u organizaciji  Kulturnog i pripomoćnog društva “Hrvatski dom” u Montevideu obnoviti glavna dvorana “Predsjednik Fedor jagust” u tamošnjem Hrvatskom domu, a paragvajski Hrvati će imati osiguranu školu hrvatskoga jezika i kulture u  Asuncionu, a napisat će se urediti i prevesti knjiga “Hrvati iz Paragvaja 1830 – 2018.” Udruga Sacra iz Brazila će sredstva u iznosu od 40 000,00 kuna uložiti u Centar hrvatske kulture, a organizirat će se i manifestacija Više kulture 2019. godine. U ovogodišnje projekte koji će biti financirani sredstvima iz ovog Poziva uvršteni su i projekti  opremanje hrvatske multimedijalne dvorane u Limi, kao i Osnovni tečaj hrvatskoga jezika u Peruu.

Canada

Među pet projekata koji će biti financirani a izvedeni na području Canade su projekti Društva prijatelja matice Hrvatske: uređenje hrvatske knjižnice i  organizacija 47. Tjedna hrvatske knjige u Vancouveru, te organizacija 42. Hrvatskog Folklornog festivala i CROFEST 2109, Festival hrvatske kulture i običaja, a za potrebe  Hrvatskog folklornog ansambla Kardinal A. Stepinac kupit će se marodne nošnje.

Australija i Novi Zeland

U Australiji će se pružiti potpora opstanku Hrvatskoga vjesnika kroz okretanje mlađim naraštajima, a na Novom Zelandu u organizaciji The Croatian Cultural Society Wellington priličit će se projekt “Moja priča”.

Europa:  Austrija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švicarska, Italija

Poznato je da u Beču u Austriji živi najviše hrvatskih iseljenika te da se tamo organizira veliki broj manifestacija i projekata od posebne važnosti za iseljene Hrvate. I ove će se godine poduprijeti organizacija veličanstvenoga Hrvatskoga bala u Beču, dva međunarodna turnira mlađih kategorija, a ove će godine biti posebno dojmljiv humanitarni koncert “Pax et bonum” uz organizaciju simpozija. Svake godine organizira se i Kroschau Wien, pa će tkao biti i ove godine.

Dva će se projekta realizirati  i u Nizozemskoj, oba su vezana uz književnost. Najprije će se promovirati dva romana i jedna komedija, a potom  će se realizirati projekt “Čitamo hrvatski, čitamo nizozemski”.

U organizaciji CroNora upriličit će se promocija Slavonije i Baranje kroz organizaciju tradicionalnih hrvatskih događaja u Norveškoj.

Iz sredstava spomenutog javnog poziva financirat će se i tri projekta u Saveznoj republici Njemačkoj.  Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj će tako organizirati konferenciju na temu: “Zašto se iseljavaju Hrvati iz RH i BiH”. Također, organizirat će se i poznati KWVD Capacity Boost a dio sredstava izdvojit će se i za potrebe Fenix magazina, vodećeg medijskog subjekta za Hrvate u  Njemačkog.

Ove godine potpomognut će biti i rad Hrvatskog doma u Švicarskog i to za potrebe kulturno umjetničkog društva, folklora i nogometa.

Sredstva za gore spomenute potrebe osigurana su na stavci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u aktivnostima “Programi i projekti hrvatskoga iseljeništva”.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Naši u svijetu

DSHV ostao bez mandata u srbijanskoj i vojvođanskoj skupštini: ‘Izborni uvjeti bili izuzetno neravnopravni’

Objavljeno

na

Objavio

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), koji je na nedjeljnim općim izborima u Srbiji nastupio u koaliciji s Vojvođanskom frontom, ostao je bez mandata u Skupštini Srbije i Vojvodine.

Jedina stranka hrvatske manjine zadržala je mjesta samo u parlamentu grada Subotice i jedan je osvojila u mjestu Bač, rekao je u izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

„Doživjeli smo kao većina političkih takmaca neuspjeh kada je u pitanju pozicioniranje u republici i pokrajini. U nekoliko lokalnih samouprava imat ćemo vijećnike i na taj način osigurat ćemo minimalnu političku relevantnost u Srbiji“, naveo je Žigmanov.

On kaže da su izborni uvjeti bili „izuzetno neravnopravni“, da je postojao cijeli niz neregularnosti kada su u pitanju predizborne aktivnosti, kao i da je društvena klima po hrvatsku manjinu loša.

„Mediji su nam bili nedostupni, građani agresivno uznemiravani telefonskim pozivima koji su imali elemente prijetnji, a bilo je i ucjena. Posebno treba ukazati na pokušaje penetriranja u hrvatsku zajednicu uključivanjem u izbornu utrku grupe građana pod imenom Hrvatski demokratski forum (HDF)“, izjavio je Žigmanov.

Izborni neuspjeh, dodao je, može se tumačiti i odsustvom garantiranih mandata u parlamentima i državnim tijelima koji su definirani međudržavnim sporazumom Hrvatske i Srbije.

Žigmanov navodi kako godinama traže da se hrvatskoj manjini kao i Srbima u Hrvatskoj osiguraju zajamčeni mandati.

„Ne može se očekivati ćemo mi, kao ranjena i disperzirana zajednica, koja je pri tome najomraženija u Srbiji, s vrlo slabom potpore Hrvatske, napose kada su u pitanju njezini diplomatsko-konzularni predstavnici, imati dovoljno snage, moći i sredstava da postignemo ono što pripadnici brojčano većih zajednica mogu ostvariti“, rekao je čelnik DSHV-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Grlić Radman pozvao državljane u inozemstvu da se registriraju za glasanje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski državljani u inozemstvu će na parlamentarnim izborima 5. srpnja moći glasati u 41 zemlji, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i pozvao ih u nedjelju da se registriraju u diplomatskim misijama Republike Hrvatske.

Hrvatska je dobila suglasnost 41 zemlje za održavanje izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru, u sjedištima diplomatskih misija i konzularnih ureda bit će 109 glasačkih mjesta, a glasat će se i u misiji potpore u Afganistanu, rekao je Grlić Radman.

U Bosni i Hercegovini glasanje je predviđeno na 45 mjesta, od  toga u Mostaru 20, Vitezu 10, Sarajevu šest, Livnu četiri, Tuzli tri i Banjoj Luci dva, rekao je.

Glasanje u inozemstvu održavat će se dva dana, u subotu i nedjelju 4. i 5. srpnja, od 7 do 19 sati po lokalnom vremenu, rekao je ministar.

Grlić Radman je pozvao hrvatske državljane u inozemstvu da najkasnije do 24 sata 24. lipnja izvrše aktivnu registraciju za glasovanje izvan mjesta prebivališta, osobno, poštom ili putem elektronske pošte na adresu diplomatskih misija ili konzularnih ureda, ali i putem sustava e-građanin.

Naveo je da u ponedjeljak očekuje dopremu glasačkih listića u MVEP nakon čega će odmah početi žurna distribucija u hrvatske diplomatske misije i konzularne urede.

Izbori u inozemstvu će se provoditi poštujući epidemiološke mjere koje vladaju u tim zemljama, najavio je Grlić Radman.

“Nije bilo jednostavno dobiti suglasnost za (održavanje izbora) za neke važne zemlje i hrvatska diplomacija je ulagala velike napore. Sjećate se Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Osobno sam zvao neke ministre kako bi govorio o važnosti da i hrvatskim građanima bude omogućeno glasovanje u tim zemljama”, rekao je hrvatski ministar i istaknuo da je suglasnost dobivena u svim zemljama gdje živi veliki broj Hrvata.

U 18 zemalja u kojima glasovanje nije odobreno, uglavnom bliskoistočnih, broj hrvatskih državljana nije velik, dodao je.

Grlić Radman je ocijenio da je epidemiološka situacija općenito održiva te da ne očekuje da bi mogla narušiti održavanje ili legitimitet izbora.

“Ne mislim da bi legitimitet izbora mogao biti ugrožen”  i ako broj zaraženih građana bude rastao, rekao je Grlić Radman i dodao da MVEP prati situaciju i ne postoje indikacije da bi se epidemioško stanje “trebalo pogoršati” u mjeri da ugrozi održavanje izbora.

Ministar je na kraju pozvao građane da se, ako trebaju, dodatno informiraju kod Državnog izbornog povjerenstva i MVEP-a, koji im stoje na raspolaganju.   (Hina)

VIŠE OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari