Pratite nas

Naši u svijetu

Većom potporom iseljeničkim zajednicama jača se veza između domovinske i iseljene Hrvatske

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio Odluku o financiranju iseljeničkih projekata i programa

 Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske 28. veljače donio je Odluku  o dodjeli financijskih sredstava programima/projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama za 2018. godinu a na prijedlog Povjerenstva Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske sukladno zaključcima sa 17 sjednice povjerenstva od 25. veljače.  Tako su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 2. 304.000,00 kuna dobila 46 projekta organizacija hrvatskoga iseljeništva.

Argentinska Republika

Za osam projekata hrvatskih iseljeničkih organizacija u Republici Argentini Središnji državni ured odlučio je izdvojiti 560 tisuća kuna za projekte: “Mladi potomci Hrvata u Buenos  Airesu čuvaju hrvatsku kulturu”, “Jačanje faze komunikacije i objavljivanja kulturne udruge Jadran”, “Sudjelovanje glazbene skupine kulturne udruge Jadran”. Također,  posebno su zapaženi i projekti: “Mala škola hrvatskog jezika 2019.”, Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike”, “Izrada nove stranice web i kommunity management”. U znanstvenom smislu  posebno su vrijedni i projekti: “Sastavljanje, prijevod i dvojezično izdanje knjige: “Sažetak izdanja časopisa Studia Croatica od osnutka do 2018. godine” te Znanstveno-istraživački projekt prikupljanja i valorizacije pisane baštine hrvatske i povijesne građe Hrvata u Argentini – Drugi dio”.

Republika Čile

Među projektima koji su odobreni hrvatskim iseljenicima u Čileu pozornost plijene projekti vezani uz tradiciju i običaje u tamošnjim hrvatskim zajednicama, te projekti tipa “Povijesni arhiv i virtualni muzej iseljenika, Hrvatski kulturni centar, opremanje hrvatske multimedijalne dvorane te predstavljanje knjige: “Troje plemena u Hrvatskoj”.

Urugvaj, Paragvaj, Brazil, Venecuela i Peru

Tako će se sredstvima iz Proračuna Republike Hrvatske a u organizaciji  Kulturnog i pripomoćnog društva “Hrvatski dom” u Montevideu obnoviti glavna dvorana “Predsjednik Fedor jagust” u tamošnjem Hrvatskom domu, a paragvajski Hrvati će imati osiguranu školu hrvatskoga jezika i kulture u  Asuncionu, a napisat će se urediti i prevesti knjiga “Hrvati iz Paragvaja 1830 – 2018.” Udruga Sacra iz Brazila će sredstva u iznosu od 40 000,00 kuna uložiti u Centar hrvatske kulture, a organizirat će se i manifestacija Više kulture 2019. godine. U ovogodišnje projekte koji će biti financirani sredstvima iz ovog Poziva uvršteni su i projekti  opremanje hrvatske multimedijalne dvorane u Limi, kao i Osnovni tečaj hrvatskoga jezika u Peruu.

Canada

Među pet projekata koji će biti financirani a izvedeni na području Canade su projekti Društva prijatelja matice Hrvatske: uređenje hrvatske knjižnice i  organizacija 47. Tjedna hrvatske knjige u Vancouveru, te organizacija 42. Hrvatskog Folklornog festivala i CROFEST 2109, Festival hrvatske kulture i običaja, a za potrebe  Hrvatskog folklornog ansambla Kardinal A. Stepinac kupit će se marodne nošnje.

Australija i Novi Zeland

U Australiji će se pružiti potpora opstanku Hrvatskoga vjesnika kroz okretanje mlađim naraštajima, a na Novom Zelandu u organizaciji The Croatian Cultural Society Wellington priličit će se projekt “Moja priča”.

Europa:  Austrija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švicarska, Italija

Poznato je da u Beču u Austriji živi najviše hrvatskih iseljenika te da se tamo organizira veliki broj manifestacija i projekata od posebne važnosti za iseljene Hrvate. I ove će se godine poduprijeti organizacija veličanstvenoga Hrvatskoga bala u Beču, dva međunarodna turnira mlađih kategorija, a ove će godine biti posebno dojmljiv humanitarni koncert “Pax et bonum” uz organizaciju simpozija. Svake godine organizira se i Kroschau Wien, pa će tkao biti i ove godine.

Dva će se projekta realizirati  i u Nizozemskoj, oba su vezana uz književnost. Najprije će se promovirati dva romana i jedna komedija, a potom  će se realizirati projekt “Čitamo hrvatski, čitamo nizozemski”.

U organizaciji CroNora upriličit će se promocija Slavonije i Baranje kroz organizaciju tradicionalnih hrvatskih događaja u Norveškoj.

Iz sredstava spomenutog javnog poziva financirat će se i tri projekta u Saveznoj republici Njemačkoj.  Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj će tako organizirati konferenciju na temu: “Zašto se iseljavaju Hrvati iz RH i BiH”. Također, organizirat će se i poznati KWVD Capacity Boost a dio sredstava izdvojit će se i za potrebe Fenix magazina, vodećeg medijskog subjekta za Hrvate u  Njemačkog.

Ove godine potpomognut će biti i rad Hrvatskog doma u Švicarskog i to za potrebe kulturno umjetničkog društva, folklora i nogometa.

Sredstva za gore spomenute potrebe osigurana su na stavci Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u aktivnostima “Programi i projekti hrvatskoga iseljeništva”.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Za projekte hrvatskog iseljeništva 3,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Republika Hrvatska ove je godine za potporu projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama osigurala 3,8 milijuna kuna, a kako bi se ta sredstva podijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je natječaj koji je otvoren do 10. listopada.

Prioritetna područja u kojima organizacije (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i sl.) mogu prijaviti programe su: razvoj organizacija hrvatskog iseljeništva, kultura, obrazovanje i znanost, šport, turizam, ali i druge aktivnosti koje čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske).

Na natječaj se mogu javiti organizacije iz 29 država koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je pet tisuća kuna, najveći 80 tisuća kuna.

Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučenom ili elektroničkom poštom ili neposredno predaje na adrese hrvatskih veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni natječaj.

Popis veleposlanstava u državama hrvatskog iseljeništva s adresama elektroničke pošte i mrežnim stranicama nalazi se u privitku Javnog natječaja objavljenog na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Projekti se prijavljuju isključivo na hrvatskom jeziku i propisanim obrascima dostupnim na stranicama Ureda http://www.hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih veleposlanstava.

Prošle godine dodijeljeno 2,3 milijuna kuna 

Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, provodi se od 2012.,  a tek prošle godine otvorena je mogućnost da se u njega uključe i projekti hrvatskog iseljeništva iz svih europskih i prekomorskih država, njih ukupno 29, u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva. Sve do prošle godine sredstva su bila namijenjena samo slabije razvijenim državama.
Prošle godine za programe hrvatskog iseljeništva Ured je dodijelio 2,3 milijuna kuna, što znači da je ove godine na raspolaganju 1,5 milijuna kuna više. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari