Pratite nas

Pregled

Vedran Dragičević: U Hrvatsku ne žele ni radnici iz BiH, Rumunjske… I oni idu prema zemljama gdje se cijeni rad

Objavljeno

na

Na Praznik rada sindikati poručili da žele reforme i bolji život u Hrvatskoj, ali i zabranu rada nedjeljom. Traže, među ostalim, pravednije plaće i bolje uvjete rada, dostojanstvenu starost, kvalitetno obrazovanje, učinkovit zdravstveni sustav, ali i vraćanje povjerenja u institucije. A što na sve to kažu u Vladi i predstavnici poslodavaca, bila je tema HRT-ove emisije Otvoreno.

Ministar rada i mirovinskog sustav Marko Pavić rekao je kako su svjesni poruka koje su im građani i radnici uputili. No, nabrojao je neke poteze koje je povukla ova Vlada – dva puta je po pet posto dizala minimalnu plaću, povećana je prosječna plaća u Hrvatskoj, mjerama zapošljavanja povećana je zaposlenost. Danas imamo rekordno nisku nezaposlenost i situaciju da je najveći problem poslodavaca nedostatak kvalificirane radne snage. U suglasju sa socijalnim partnerima želimo stvoriti bolje uvjete rada i povećati dostojanstvo hrvatskih radnika.

Glavni direktor HUP-a, Davor Majetić rekao je kako se i poslodavci zalažu za reforme – obrazovanja, zdravstvenog sustava, mirovinskog… Zadnjih dvadesetak godina bili smo slijepi na promjene koje se događaju oko nas i zato imamo probleme s odlaskom mladih, nemamo kvalificirane radne snage, nemamo ljudi koji bi radili na najjednostavnijim poslovima. Naglasio je kako tvrtka ovisi o tome što njeni radnici mogu i znaju te da je stoga fokus poslodavaca imati odličnog radnika.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH naglasak je stavio na socijalni dijalog i granske kolektivne ugovore. Ključ je kroz kvalitetan socijalni dijalog doći do preduvjeta da možemo imati i veću minimalnu plaću. Za povećanje plaća potrebni su sektorski kolektivni ugovori i u poljoprivrednom, trgovinskom, drvnom, prehrambenom i svim ostalim sektorima.

Osvrnuo se na izjave predsjednika SDP-a Davora Bernardića kako minimalna plaća ne bi smjela biti ispod 4000 kuna. Rekao je kako je to licemjerno od stranke koja za svoga četverogodišnjeg mandata nije povisila minimalnu plaću ni za 100 kuna. Nama nije cilj da se plaća administrativno uređuje na državnoj razini. Minimalna plaća je samo zaštitna kategorija i zadnja obrana. To nije plaća koju mi dogovaramo za radnike jer bi to bilo iznimno demotivirajuće. O plaćama moramo razgovarati kroz socijalni dijalog, ne samo zbog interesa sindikata već zbog interesa svih. Složio se kako prvenstveno treba poticati poduzetništvo, a onda prema njihovim potrebama mijenjati sustav obrazovanja.

Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat, kaže kako je glavni problem u tome što je država skupa i to je ono što nas gura u nekonkurentnost. Smatra da se reforme ne mogu provoditi samo u cilju da se napuni državni proračun i skupa država hrani. Mi smo za reforme, ali za reforme za ljude –  kako bi imali osjećaj da je ovo njihova država u kojoj trebaju živjeti i raditi, a ne putovati van. Trebali bi prvenstveno provesti reformu javnog sektora te smanjiti troškove. Prema njegovim riječima, u dramatičnoj smo situaciji i hitno moramo poduzeti mjere kako bi zadržali ljude u zemlji. Za njega je zabrinjavajući podatak i taj što u Hrvatsku ne žele ni radnici iz BiH, Rumunjske… I oni idu prema zemljama gdje se cijeni rad, naglasio je Dragičević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednik Sabora dobio i odbio zahtjev braniteljskih udruga za sjednicom o Pupovcu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Hrvatskog sabora, odnosno njegov Ured, dobio je zahtjev da se održi tematska sjednica o djelovanju saborskog zastupnika Milorada Pupovca (SDSS), ali će to zasigurno biti odbijeno, neslužbeno se doznaje u srijedu poslijepodne.

Tako formuliran zahtijev u kojemu se traži izravna rasprava o pojedinom zastupniku sasvim sigurno se neće uvrstiti u saborski dnevni red, jer bi to presedan i jer bi to bilo nedemokratski, poručuju iz Ureda.

Zahtjev za tematsku sjednicu poslale su udruge specijalne policije i veterana hrvatskih gardijskih postrojbi koje podržavaju i za 13. listopada najavljeni prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina te traže Pupovčevo očitovanje o Domovinskom ratu i Oluji.

Braniteljske udruge SDSS-ovu zastupniku zamjeraju i što je na Dan Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza bio na skupu u Bačkoj Palanki za srpske žrtve Oluje, na kojem je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjednačio Hrvatsku s nacističkom Njemačkom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Nino Raspudić: Trenutna situacija u Hrvatskoj je moralno dno političkog trgovanja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: likemetkovic.hr

Metkovska Udruga Narenta i GI Narod odlučuje organizirali su u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću tribinu na temu Promjena izbornog zakona. Gosti tribine su bili profesori Nino Raspudić, Robert Podolnjak i Miljenko Marić koje je na početku pozdravio predsjednik Narente Marko Kravar, piše Likemetkovic.hr.

Prof. Miljenko Marić, koordinator GI Narod odlučuje za područje Spltsko-dalmatinske županije, iznio sažetak rezultata referendumske inicijative za promjenom izbornog zakona koja je u dva tjedna za dva pitanja prikupila 405 342, odnosno 407 496 potpisa. Što je više nego dovoljno održavanje referenduma (potrebno je najmanje 374 000 potpisa). Spomenuo je da su neke lokalne vlasti ometale prikupljanje potpisa na način da su odobravale mali broj lokacija, naplaćivale same lokacija ili su pozivale građane da ne potpisuju poput Rijeke, Samobora, Siska, Zagreba, Pule, Umaga Rovinja… Potpisi su skupljani u 119 gradova i 240 općina.

Marić se osvrnuo na činjenicu da je njima bilo potrebno 15 dana za višekratno utvrđivanje broja potpisa i da su prošla 94 dana otkako su ih predali u Saboru, a da Ministarstvo uprave još nije uspjelo provjeriti potpise.

Prof. ustavnog prava Robert Podolnjak se osvrnuo na činjenicu je naš izborni sustav skrojenpo mjeri velikih stranaka koje se na taj način samo izmjenjuju na vlasti.

Smisao referenduma je da narod nametne ona pitanja koja vladajuća klasa odbija staviti na dnevni red. Kod nas se događa veliki otpor vladajućih prema ovakvim inicijativama. Stoga su najavljene su izmjene zakona o referendumu koji će biti još rigorozniji s ciljem otežavanja budućih referendumskih inicijativa.

Ustvrdio je da će se ova referendumska pitanja na kraju vjerojatno naći pred Ustavnim sudom koji ih je do sada sve redom odbacivao bez obzira što su njihova i obrazloženja pisali stručnjaci s naših pravnih fakulteta.

Podolnjak je iznio šest ključnih promjena u našem izbornom zakonu koje se traže ovom referendumskom inicijativom:

  • tri preferencijalna glasa bez praga
  • elektronsko i dopisno glasovanje
  • smanje broja saborskih zastupnika
  • pravedniji raspored izbornih jedinica
  • smanjenje izbornog praga na 4%
  • ravnopravnost zastupnika manjina s drugim zastupnicima

Prof. Nino Raspudić je ustvrdio da je trenutna situacija u Hrvatskoj moralno dno političkog trgovanja koje nije zabilježeno u povijesti hrvatske demokracije. On smatra da će uvođenje većeg broja preferencijalnih glasova dati veću težinu tako izabranim zastupnicima, otežati postizborne trgovine i prisiliti šefove stranaka da razmisle o kvaliteti ljudi na listama. Njemu nije jasno da u vremenu kada putem interneta obavljamo toliki broj poslova ne možemo putem njega i glasovati.

Razlog vidi u tome da vladajuća kasta ne želi veću izlaznost na izborima (na zadnjim parlamentarnim izborima je bila samo 52%) jer tako osiguravaju svoju dominaciju i zato otežavaju izborni proces. Na izborima 2011. čak 600 000 glasova je bačeno u vjetar jer njihove opcije nisu prešle izborni prag od visokih 5%.

Smatra da nije smanjenje prava nacionalnih inicijativa prijedlog da zastupnici nacionalnih manjina ne mogu glasovati o imenovanju ili povjerenju Vladi i o Proračunu jer oni imaju mogućnost biti birani na isti način kao i druga zastupnici. S tim njihovim biračima se ne ukida pravo da glasuju kao i ostali građani što većina njih i čini. Sadašnji način njihova izbora je privilegij po kojem malim brojem glasova članova nacionalnih manjina, koji je i do 10 puta manji od redovitog, ulaze u Sabor.

Smisao takvog izbora nije trgovina kakvu trenutno vidimo u Saboru, već zastupanje interesa i potreba nacionalnih manjina. Po njemu bi čak trebalo ukinuti takav izbor jer on ne postoji u velikom broju zemlja EU-a.

Nakon njihova izlaganja razvila se diskusija i postavljala su se pitanja, osobito oko uloge Ustavnoga suda s obzirom na njegov trenutni sastav u kojem nema ni jednog profesora ustavnog prava i način izbora, dogovora HDZ-SDP, u Saboru 2016. godine.

Moderator tribine bio je Miodrag Paponja.

Likemetkovic.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari