Connect with us

BiH

Veleposlanici EU i SAD ponovo pozivaju na dogovor o izbornom zakonu

Objavljeno

on

Šef delegacije Europske unije u BiH Johan Sattler i američki veleposlanik u toj zemlji Eric Nelson ponovo su u srijedu pozvali na što brži dogovor o izmjenama izbornog zakona.

Sattler i Nelson došli su na sjednicu radne skupine parlamenta BiH koja je formirana u svibnju sa zadaćom da dogovori model izmjena izbornog zakona. Skupinu čini 14 zastupnika iz obadva doma parlamenta iz vladajućih kao i oporbenih stranaka no do sada osim usvajanja poslovnika o vlastitom radu ona nije usvojila niti jedan konkretni zaključak niti odluku.

Veleposlanici EU i SAD ranije su se angažirali kao neka vrsta posrednika na formalnim ali i neslužbenim susretima ključnih političkih lidera u pokušaju da potaknu postizanje kompromisa između Stranke demokratske akcije (SDA) i HDZ BiH ne bi li se došlo do dogovora nužnih za izmjene izbornog zakona ali i ustava.

Čelnici vladajuće bošnjačke i hrvatske stranke Bakir Izetbegović i Dragan Čović 2020. su potpisali sporazum kojim su se obvezali na dogovor o izmjenama izbornog zakona do kraja lipnja ove godine. Sam je Čović naknadno kazao kako je za njega krajnji rok 16. lipnja no nema naznaka da bi on mogao biti ispoštovan.

Američki veleposlanik Nelson kazao je u srijedu pred parlamentarcima kako nema niti jednog objektivnog razloga da se ne postigne dogovor i to ne samo o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH nego i o izmjenama koje bi zajamčile integritet i zakonitost izbornog procesa.

“Posvetite se promjenama koje imaju izgleda biti provedene”, kazao je Nelson dodajući kako je uz provedbe sudskih presuda važno imati takav izborni zakon koji će zajamčiti da se svaki glas računa te onemogućiti bilo kakve manipulacije tijekom izbornog procesa.

I veleposlanik EU Sattler poslao je sličnu poruku kazavši kako postoje jasne preporuke što treba mijenjati u tehničkom smislu kao što je jasan i sadržaj relevatnih sudskih presuda kojima su utvrđene manjkavosti odnosno konstatirana diskriminacija u izbornom procesu u BiH.

Europski sud za ljudska prava kroz pet je odvojenih presuda utvrdio kako BiH diskriminira svoje građane ograničavajući njihovo pravo sudjelovanja na izborima etničkom pripadnošću ili mjestom prebivališta dok je Ustavni sud BiH u slučaju “Ljubić” potvrdio ulogu parlamentarnih domova naroda kao tijela u kojima moraju biti legitimni predstavnici svakog konstitutivnog naroda.

HDZ BiH želi da analogijom taj pravorijek bude primijenjen i pri izboru članova Predsjedništva BiH i oko toga se trenutačno vode rasprave s bošnjačkom stranom koje do sada nisu dale rezultate.

Zastupnica SDA Alma Čolo koja je i predsjedateljica parlamentarne radne skupine zadužene za izmjene izbornog zakona u srijedu je mogla kazati samo kako pred njima nije lagana zadaća no postoji spremnost da se pokuša postići dogovor.

“Da je to lagano ne bi prošlo (bez promjena) 11 godina od prve presude Europskog suda za ljudska prava”, kazala je Čolo podsjećajući kako je taj sud prije više od desetljeća donio presudu u slučaju “Sejdić-Finci”, a BiH od tada ništa nije učinila kako bi uklonila diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement

Komentari