Pratite nas

Naši u svijetu

Veličanstven govor Orbana: ‘Crveni i zeleni otvoreno napadaju tradiciju, Crkvu, obitelj i naciju’

Objavljeno

na

‘Dok dolazim do svoje četvrte teze, dopustite mi da se pozovem na nešto što je bivši predsjednik jedne srednjoeuropske države napisao u svojoj knjizi. Napisao je kako se u Europi odvija politička urota pripadnika zelenih i ljevičarskih opcija koja je usmjerena protiv nacija. Oprostite, ali moje shvaćanje ove situacije je pomalo drukčije. Urota zahtijeva tajnovitost. Ali ono što se trenutno u Europi događa je posve otvoren napad crvene i zelene opcije na tradicionalne vrijednosti u društvu: usmjeren protiv crkve, obitelji i nacije.’, rekao je Orban.

Mađarski premijer Viktor Orbán održao je 9. listopada govor u Kraljevskom institutu za međunarodne odnose (Chatham House) u Londonu u kojem je govorio o krizi kao o mogućnosti za provođenje dubokih promjena. Mađarska je u svom Ustavu zaštitila brak kao zajednicu žene i muškarca i obitelj koja se na njemu temelji.

Cijenjena gospodo Lordovi, Vaše Ekscelencije, dame i gospodo.

(…)  Imam dvotrećinsku većinu u parlamentu. To je vrlo rijedak slučaj u Europi. Možda je upravo to razlog zašto sam na krizu uvijek prvenstveno gledao ne kao na problem već kao na mogućnost provođenja dubokih strukturalnih reformi. Kao što znamo reći u Mađarskoj: ne radi se samo o reformama, radi se o obnovi zemlje. Osim toga, draga Europo: u davnim vremenima na Europu sam gledao iz perspektive nekog kome je Europa izgledala kao nedostižna zemlja. Predsjedavao sam parlamentarnim odborom za europske integracije; kao premijer vodio sam pretpristupne pregovore i imao sam priliku vidjeti Europsku uniju punu snage, optimizma i samopouzdanja. Ali sada, što vidim? Potpunu suprotnost. Vidim nesigurnu Europsku uniju bez jasne vizije svoje budućnosti.

(…) Pristup Mađara prema Europi manje je ambivalentan od pristupa Britanaca. Za nas je Europska unija ranije predstavljala “Zapad”, “željeni Zapad”. To je jedan od osnovnih razloga zašto za EU vezujemo pozitivne osjećaje, kao i za Anglosaksonce, bez obzira na neka kontroverzna povijesna događanja.

Moja teza broj jedan, dame i gospodo. Najvažniji zaključak koji sam izvukao iz krize jest da kriza nije nešto što našu konkurentnost uništava samo privremeno te da to nije izazov koji možemo prevladati jednostavnim političkim mjerama. Bolje bi bilo da priznamo: mi ne možemo nastaviti živjeti na način na koji smo živjeli do sad. Recimo to vrlo jednostavno i vrlo otvoreno: mi ne možemo živjeti van svojih mogućnosti. Često je ponavljana rečenica da populacija Europe čini 8% svjetske populacije, njezina gospodarstva čine 25% svjetske proizvodnje, ali zato 50% društvenih izdataka. Ove brojke same po sebi predstavljaju ozbiljan problem, ali ako problem sagledamo s druge strane suočavamo se s puno crnjim brojkama: ukupni državni dug 28 zemalja članica EU (EU28) doseže 11 tisuća milijardi eura, godišnji iznosi otplate ovog duga s kamatama su vise od 2 tisuće milijardi eura, a zemlje članice EU proizvode otprilike 1,2 tisuće milijuna eura novog duga svaki dan. Tko je dovoljno lud da financira ovakav sustav? I iznad svega, tko je spreman na financiranje ovakvog sustava s jeftinim resursima, koji su neophodni za bilo kakvu konkurentnost? Prema tome, koji je zaključak: svi glavni sustavi moraju se temeljito restruktuirati. Čak i obitelji i lokalne zajednice moramo poticati da promjene svoje životne strategije. Sviđalo nam se to ili ne, moramo shvatiti sljedeće: iluzija o održivosti društva temeljenog na pravima na sve i svašta i skupim društvenim izdacima je završena. U redu, ovo zvuči okrutno. I vodi nas prema temeljnom pitanju: da li će europske političke elite biti dovoljno hrabre da ovo kažu svome narodu? I tu dolazimo do nužnosti postojanja tradicionalnih vrijednosti u društvu jer na iskrenost možemo gledati kao na tradicionalnu vrijednost.  Bez iskrenosti, ne samo da nećemo biti u mogućnosti prevladati krizu, već nećemo uopće biti u mogućnosti potaknuti raspravu o potrebnim temama. Sve u svemu: živjela iskrenost!

Moja druga teza. Ne bismo smjeli zanemariti razlike koje postoje među zemljama Europske unije. Ako ih zanemarimo, to može imati ozbiljne posljedice. Očito je da nakon nekog vremena članice eurozone neće moći izbjeći uvođenje zajedničkog budžeta, sa zajedničkom poreznom politikom i zajedničkom socijalnom politikom. U međuvremenu, zemlje izvan eurozone trebaju imati pravo izbora vlastite kombinacije ekonomskih politika. U ovom slučaju, jedino što moramo učiniti jest ono što nam nalaže zdrav razum: jedna ekonomska politika koja vrijedi za svih sigurno ne bi mogla biti prikladna za Veliku Britaniju, za Švedsku, kao ni za Mađarsku. Prema tome, umjesto ideologije i dogmatizma, potrebno je prihvatiti i poštivati raznolikost u gotovo svim aspektima.

Teza broj tri. Ukoliko priznamo raznolikost, znači da time također priznajemo i samu naciju. Iako se radi o otvorenim gospodarstvima, orijentiranim na slobodnu trgovinu i privlačenje investicija, sva su ova gospodarstva nacionalna gospodarstva. Što nas dovodi do zaključka od najveće važnosti: koncept nacije i dalje postoji, nacija je i dalje relevantna.

Dok dolazim do svoje četvrte teze, dopustite mi da se pozovem na nešto što je bivši predsjednik jedne srednjoeuropske države napisao u svojoj knjizi. Napisao je kako se u Europi odvija politička urota pripadnika zelenih i ljevičarskih opcija koja je usmjerena protiv nacija. Oprostite, ali moje shvaćanje ove situacije je pomalo drukčije. Urota zahtijeva tajnovitost. Ali ono što se trenutno u Europi događa je posve otvoren napad crvene i zelene opcije na tradicionalne vrijednosti u društvu: usmjeren protiv crkve, obitelji i nacije. Naravno da možemo prihvatiti da postoji prostor za raspravu o pitanjima koji se tiču budućnosti kršćanstva i crkve, ali dopustite mi da citiram jednog mudrog Engleza: „možemo imati i najosnovnije sumnje o tome kakva je budućnost kršćanstva, ali sam siguran da nije zadatak političara ubiju kršćanstvo”. Naročito iz razloga što je naše poimanje demokracije u Europi demokracija koja se temelji na kršćanstvu. Antropološki korijen naših političkih institucija jest imago Dei (slika Božja), koja poziva na apsolutno poštivanje ljudskog bića. Na temu obitelji: ovdje bi trebali potpuno otvoreno i jasno reći da društvena zajednica koja nije sposobna da se biološki održi neće preživjeti niti zaslužuje preživjeti. Imigracija nije rješenje. Radi se o triku, obmani. Većina europskih država, uključujući moju domovinu, pati od demografskog opadanja.  Mi moramo prihvatiti kao nepobitnu istinu da su demografske mjere obiteljske politike prijeko potrebne i opravdane.

Teza broj pet. Bolje bi bilo priznati, iako se čini teško, da je koncept socijalne države potrošen. Umjesto toga, trebali bi izgraditi radne države i zamijeniti socijalna prava društvom koje se temelji na zaslugama. U Mađarskoj je, zahvaljujući mjerama prijašnjih vlada, neaktivno stanovništvo brojem premašilo aktivno stanovništvo. Tako da je ono što sada pokušavamo istinski europski pokušaj: obnovili smo našu zemlju na način da smo restruktuirali glavne sustave. Ukinuli smo prijašnji porezni sustav koji je kažnjavao rad i bio prekompliciran da bi bio konkurentan. Naš novi porezni sustav je proporcionalni porezni sustav koji se temelji na veličini obitelji i nagrađuje one koji žele raditi više i žele podizati djecu. Uveli smo poreznu stopu na dohodak od 16 posto i poreznu stopu od 10 posto za mala i srednja poduzeća. Na ovaj način smo ubili dogmu da se povoljne promjene u poreznom sustavu mogu uvoditi samo u vrijeme prosperiteta. Također smo uveli najfleksibilniji Zakon o radu u Europi; restruktuirali smo sustav visokog i strukovnog obrazovanja kako bi izašli u susret potrebama poslodavaca. Konstantno se borimo protiv birokracije i mijenjamo naš društveni sustav na način da sam sustav više ne odvraća ljude od posla. Za vrijeme ovih napora uspjeli smo u suočavanju s trostrukim izazovima s kojima se suočava većina europskih zemalja: smanjili smo državni dug, poboljšali vlastitu konkurentnost i uspjeli smo sačuvati socijalni mir i društvenu stabilnost. Kada smo preuzimali vlast, u sustavu je bilo 1,8 milijuna poreznih obveznika u zemlji s blizu 10 milijuna broja stanovnika. To je bio najsigurniji put prema samoubojstvu. Sada imamo 4 milijuna poreznih obveznika, a moja je želja da ih bude 5 milijuna.

(…)  pokušavamo pronaći prava rješenja za izazove suvremenog svijeta ali na temelju tradicionalnih vrijednosti. Nije vrijeme ni mjesto da sami sebe hvalimo u ovome trenutku. Iz tog razloga vam sada neću govoriti o smanjenju državnog duga, o proračunskom deficitu koji je u zadnje tri godine bio daleko ispod 3 posto, ne spominjem da se iznos direktnih stranih ulaganja utrostručio u jednoj godini i ne želim ulaziti u detalje u svezi s našom rekordno niskom stopom inflacije. Samo vas pozivam da obratite pažnju na događanja u Mađarskoj i, budete li navijali za nas, bit ćemo iznimno počašćeni.

Najljepša vam hvala na pažnji.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnji prijem Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj bio je pod osobitom „zvijezdom“. Više od 150 gostiju iz diplomacije, politike i gospodarstva su se ovu srijedu, 22. studenoga 2017. god., okupili u razvojnoj agenciji za rajnsku majnsku regiju FrankfurtRheinMain GmbH (FRM United).

Uvodne riječi ovogodišnjeg prijema pripala je predsjedniku Hrvatskog gospodarskog saveza – KWVD-a, Mariu Šušku i Anne Fleischhauer iz razvojne agencije FrankfurtRheinMain GmbH, dogradonačelniku grada Frankfurta Uwe Beckeru te ministru financija pokrajine Hessen, dr. Thomasu Schäferu.

U samom uvodu bila je riječ o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke koja je uz određene angažmane Hrvatskog gospodarskog saveza i njegovih suradnika sada već na poželjnoj, ali i zavidnoj razini.
Godišnji prijem označava važan dan za hrvatsko gospodarstvo u SR Njemačkoj, stoga su se odazvale i mnogobrojne njemačke institucije i komore, ali i gospodarstvenici i investitori.
Nakon uvodnih riječi, prezentaciju „Predstavljanje investicijskog potencijala Republike Hrvatske“ održao je Mario Prlić iz Agencije za investicije i konkurentnost.

“U okviru našeg godišnjeg prijema okupili smo zanimljive osobe i predstavnike iz gospodarstva, politike i diplomacije. Naš cilj je da svake godine proširimo mrežu kontakata kako bismo unaprijedili poslovne odnose između njemačkog i hrvatskog gospodarstva. Nakon što smo potpisali ugovor o suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, nedavno smo potpisali i sporazum s udrugom Hrvatski izvoznici. Time želimo ukazati na to da ne obrađujemo samo individualne upite poduzeća, već u širem smislu vodimo brigu o ekonomsko-društvenim pitanjima povezanog europskog gospodarskog prostora. Našim izgrađenim i etabliranim strukturama, našom širokom i funkcionalnom mrežom za mnoga smo poduzeća postali pouzdani izvor informacija, pokretač i ponekad „otvarač vrata“ za nove poslovne odnose na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru. No za sve vrijedi sljedeće: to sve je bilo moguće samo uz Vašu podršku, uz pomoć članova Hrvatskog gospodarskog saveza koji predstavljaju temelj svih poslova našeg Gospodarskog saveza“, rekao je Mario Šušak.

Uwe Becker, dogradolnačelnik Frankfurta na Majni rekao je kako Hrvati spadaju u skupinu migranata koja se vrlo dobro integrirala u Frankfurtu, ali i u Njemačkoj općenito. Također je naglasio da na području IHK-a Frankfurt radi oko 900 poduzeća hrvatskog podrijetla.
Hrvatski gospodarski savez najrazličitijim akcijama, poput hrvatskih gospodarskih dana i informativnih događanja budi, između ostalog, zanimanje hrvatskih tvrtki za gospodarsko područje Njemačke, a osobito Frankfurt-Rajna-Majna.

“Frankfurt je jedan od njemačkih međunarodnih gradova. Ljudi iz 180 zemalja žive i rade zajedno u Frankfurtu. Hrvatska zajednica ima posebno mjesto u Frankfurtu. Gotovo 16.000 ljudi s hrvatskim korijenima živi ovdje, a broj i dalje raste. Naročito Hrvati su primjereni integriranju i kombiniraju kultiviranja vlastite tradicije s aktivnim sudjelovanjem u društvenom životu našeg grada. Njemačka je također najjači trgovački partner u Hrvatskoj, a nijedna druga država nema više turista koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska trgovinska udruga ima značajan udio u međusobnoj razmjeni. Ona tvori most između naših zemalja i gradova putem osobnih kontakata i mreža. S njihovim ponudama za tvrtke koje djeluju u njemačko-hrvatskom gospodarskom području, one međusobno povezuju ljude. Osobna je razmjena od posebne vrijednosti, a ta vrijednost stvara Hrvatsko poslovno udruženje”, naglašava dogradonačelnik Uwe Becker.
Dogradonačelnik je govorio i o učeničkoj praksi koju provodi Hrvatski gospodarski savez. 2017. godine je ukupno 200 učenika iz Hrvatske, 80 nastavnika i 35 studenata dobilo ponudu za mogućnost obavljanja prakse u Njemačkoj. To je moguće samo dobrim umrežavanjem, kaže Uwe Becker.

Nakon govora dogradonačelnika, slijedio je govor ministra financija pokrajine Hessen, dr. Thomasa Schäfera.
„Danas se gledamo na desetogodišnji jubile Hrvatskog gospodarskog saveza. Čestitam vam na tome! No isto tako treba gledati naprijed – jer postoji mnogo razloga da optimistično gledamo u budućnost hrvatsko-njemačkih gospodarskih odnosa!“

Nakon ekonomski i politički burne prve polovice 2017. na hrvatskoj strani, sada se nadamo da će se proces gospodarskog oporavka nastaviti. Kao najvažniji hrvatski politički i gospodarski partner, želimo dodatno ojačati veze dviju zemalja. U pozadini žalosnih glasova Brexita želimo snažan hrvatski glas na europskom koncertu! I uvjeravam vas: Mi iz Hessena ćemo i dalje intenzivno održavati razmjene s hrvatskim partnerima u politici i gospodarstvu. Radujem se i želim vam svima interesantnu razmjenu u kontekstu današnjeg godišnjeg prijema, rekao je dr. Schäfer.

Nakon govora ministra dr. Schäfera dodijeljena je nagrada „Most“ kojom Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj želi odati priznanje za angažman u njemačko-hrvatskim odnosima.
Laudaciju i predaju nagrade preuzeo je Mario Šušak. Priznanje je zlatnik iskovan u Hrvatskoj koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima.
Priznanje se dodjeljuje već šesti put. Biralo se kao i uvijek između mnogih poduzeća iz Njemačke i Hrvatske.
Dosadašnji nositelj priznanja je tvrtka AD Plastik (Split/hrvatska), tvrtka König Metall (Baden Württemberg) te tvrtka Bemes Industrie Services GmbH. Hrvatski gospodarski savez je i ove godine imao težak izbor.
Važni su bili faktori poput angažmana u društvenim njemačko-hrvatskim projektima, broj zaposlenika, promet na njemačko-hrvatskom gospodarskom prostoru itd.

Ovogodišnje priznanje je dodijeljeno tvrtki UHP Software GmbH.
Kratica UHP označava tri osnivačka imena Unzicker, Hartmann i Prodanović. UHP Software GmbH osnovana je 2014. godine.
Iz Hessea su gradili “most” u Hrvatsku i osnovali dvije podružnice od koje jedna u Osijeku (2015) a druga u Zagrebu (2017).
Sjedište tvrtke je u Darmstadtu. U Hrvatskoj trenutno imaju 22 zaposlenika.
Među klijentima UHP Software GmbH su farmaceutska tvrtka CSL Behring, japanska proizvođač Tanita i stolnoteniski Bundesliga.

UHP Software GmbH posebno se ističe kroz agilne procese, vrlo visoku kvalitetu i dobro razumijevanje zahtjeva kupaca.
Sam po sebi, osnivački tim se uspio u prve tri godine udeseterostručiti – kvaliteta koju potvrđuje rast.
Težište poslovanja tvrtke UHP Software GmbH su industrijske montaže i izgradnja cjevovoda te koordinacijski radovi, kalkulacija i savjetovanje na velikim projektima.

„Poduzeća poput tvrtke UHP Software GmbH Hrvatski gospodarski savez vidi kao „graditelja mostova njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa. „Know how“ hrvatskih zaposlenika je na svjetskom nivou. To se može postići samo stalnim stručnim usavršavanjem i doškolovavanjem te certificiranjima“, naveo je Mario Šušak pri dodjeljivanju nagrade.

S obzirom na jubilarnu 10. godišnjicu Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj, sudionici su imali prilike sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj su mogli osvojiti: vikend za dvoje u Hotelu Sheraton Zagreb u Zagrebu, tri noćenja za dvije osobe u Hotelu Croatia 5* u Cavtatu, te četiri noćenja za dvije osobe u Grand Hotel Neum u Neumu. Čast izvlačenja dobitnika nagrada pripala je gospođi Bernadette Weyland, kandidatkinji za buduću gradonačelnicu grada Frankfurta.

U nastavku su gosti imali mogućnost razgovora do kasno u noć uz hrvatsko vino i hrvatske specijalitete.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari