Pratite nas

Iz Svijeta

Velika Albanija ante portas

Objavljeno

na

Dok su za novogodišnjih praznika vijesti iz “regije” govorile o demonstracijama u Beogradu i u Banjoj Luci, jedna je puno važnija vijest prošla nezapaženo.

Ramush Haradinaj, premijer Kosova, objavio je da se granica između Albanije i Kosova praktički ukida. U studenome su vlade dviju država održale zajedničku sjednicu, dogovoreno je ukidanje roaminga i carina (dok su carine na uvoz robe iz Srbije udvostručene), zajedničko nastupanje u procesu približavanja EU i još niz mjera koje bi vodile gospodarskom, pa onda svakako i političkom ujedinjenju. Još ranije je američkim novcem izgrađena moderna cesta Priština – Tirana.

Albanija, pa i Kosovo, su tradicionalno slabo razvijene zemlje, ali objektivno imaju dobre ekonomske perspektive. Kosovo je bogato skupim i rijetkim rudama, Albanija izlazi na dva mora, ima lijepe pješčane plaže, veliku luku Drač, a i jedni i drugi brojne iseljenike.

Albanija je stariji naziv od Shqiperie (Šiptarije), koji se koristio u turskim vremenima. U nas je to poprimilo pogrdan izraz, ali zapravo to znači Zemlja orlova.

Zajedno, Kosovo i Albanija imaju više od pet milijuna stanovnika. U njima je 70 posto muslimana, 20 posto pravoslavnih i 10 posto katolika, ali je ovdje nacionalni identitet iznad religijskog, svi su oni prije svega i iznad svega Albanci.

Vijest koju je priopćio Haradinaj izazvala je uznemirenost službenog Beograda. Vučić je, kaže on, o tome obavijestio zapadne lidere ali oni nisu pokazali naročit interes ni iznenađenje. Samo su kazali: hvala na informaciji. Srbija bi danas bila sretna da može zadržati dio Kosova, ali kasno Aleksandar na Kosovo stiže.

Danas je Kosovo zadobilo određenu međunarodnu poziciju te unutarnju, čak i vojnu stabilnost. Od osamostaljenja Kosova bilo je jasno da će se ova bivša jugoslavenska pokrajina udružiti sa svojom južnom braćom. Jer, tko može zabraniti dvjema državama i dvama narodima da se ujedinjuju svojom slobodnom voljom?

Nema sumnje da proces ujedinjenja ima i američku potporu, budući da je teško vjerovati da bi Albanija i Kosovo, koji su svoju sudbinu stavili u američke ruke, učinili nešto što se SAD-u ne bi svidjelo.

Dogma o nemijenjanju granica još jednom se ruši. Za normalne, pa i bratske odnose među narodima najbolje su granice, multietnička društva, naročito na Balkanu, slabo funkcioniraju.

Rasplet situacije oko Kosova svakako će ohrabriti Milorada Dodika u njegovoj neskrivenoj želji da se ujedini sa Srbijom i za to će, ako ne od Amerike, dobiti potporu Rusije. Hrvatska je pozicija u ovoj zemlji sve beznadnija.

Nakon što je izabran neprijateljskim glasovima Bošnjaka, Željko Komšić, najistureniji bojovnik bošnjačkog unitarizma i negacije hrvatskih prava, smijenio je sve Hrvate – veleposlanika, a među savjetnicima u njegovu uredu nema ni jednog Hrvata. Treba li se onda čuditi što se Dragan Čović okreće Dodigu?

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

 

Ramush Haradinaj: Od danas granica Kosova prema Albaniji ne postoji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Presuda u SAD-u: Monsantov ‘ubojica korova’ uzrok karcinoma

Objavljeno

na

Objavio

Porota suda u San Franciscu presudila je da je glifosatni herbicid “Roundup” agro-kemijske tvrtke Monsanto, sada u vlasništvu njemačkog Bayera, uvelike pridonio razvoju karcinoma kod muškarca koji je na svom imanju koristio “ubojicu korova”,

Ovo je još jedan udarac kompaniji nakon što je prije osam mjeseci drugi sud dodijelio 289 milijuna dolara odštete u sličnom postupku.

Njemačka poljoprivredno-farmaceutska kompanija Bayer prošle je godine kupila Monsanto, dugogodišnjeg proizvođača “Roundupa”, za 63 milijarde američkih dolara. Spomenuti herbicid sadrži glifosat, najčešće korišten aktivni sastojak sredstava za uništenje korova.

Edwin Hardeman, prenose agencije, redovito je koristio taj herbicid od 1980. do 2012. na svom imanju u Kaliforniji, a sud je zaključio da je taj proizvod bio “značajan čimbenik” u razvoju karcinoma grla kod tog 70-godišnjaka.

O odgovornosti Bayera i mogućoj odšteti odlučivat će isti sud u drugoj fazi postupka. Njemački industrijski div je izrazio razočarenje prvom presudom na američkom saveznom sudu i negira tvrdnje da glifosat ili “Roundup” uzrokuje karcinom.

Ova presuda uslijedila je nakon prošlogodišnje povijesne odluke državnog suda da je glifosat iz istog herbicida pridonio razvoju karcinoma kod školskog domara zaduženog za održavanje zelenih površina Dewayna Johnsona te da Bayer “nije djelovao u dobroj volji” jer je propustio upozoriti korisnike na rizike razvoja karcinoma prilikom korištenja herbicida.

Bayer u oba slučaja tvrdi da je porota bila pod prevelikim pritiskom odvjetnika druge strane i optužbi o korporativnoj neodgovornosti te se nije usredotočila na znanost. Tvrtka negira da glifosat ili Roundup uzrokuju karcinom i najavila je žalbu.

“Uvjereni smo da ćemo u idućoj fazi dokazati da Roundup nije pridonio bolesti gospodina Hardemana”, objavio je Bayer, člje su dionice pale 9,6 posto na frankfurtskoj burzi.

Slučaj u Kaliforniji je tek drugi od 11.000 tužbi zbog “Roundupa” koje će završiti na sudovima u SAD-u.

Suprotno od Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA), Europske kemijske agencije i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma – dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) – uvrstila je glifosat na popis tvari koje su “vjerojatno kancerogene”.

U SAD-u se loptica ipak zakotrljala zbog velikog broja pokrenutih tužbi te će neovisne znanstvene studije konačno doći u prvi plan.

Glifosat je najkorišteniji herbicid u svijetu.

U ožujku ove godine, Europski sud pravde (ECJ) presudio je da EFSA mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak karcinoma koji se mogu povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/Europskog slobodarskog saveza u Europskom parlamentu o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje kompanija, poput Monsanta/Bayera, da se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.

U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih žalili su se sudu u svibnju 2017. zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. EFSA je prethodno objavila da je glifosat, na temelju studija nepoznatih javnosti, klasificirala kao nekancerogen.

Istovremeno je Međunarodna agencija za istraživanje raka WHO-a zaključila kako je glifosat “vjerojatno kancerogen za ljude”.

EP je nebrojno puta upozorio da bi se proces autorizacije pesticida trebao temeljiti na nezavisnim studijama i biti transparentniji, nakon što je utvrđeno da je njemački Federalni institut za procjenu rizika (BfR) plagirao procjene zahtjeva za obnovu dozvole za glifosat koje su podnijeli proizvođači. Kancerogeni učinci uklonjeni su, kao i upozorenja na opasnost, a veliku ulogu u procjenama imala je korporacija Monsanto.

EP je u ožujku 2018. na inicijativu Zelenih uspostavio poseban odbor za odobravanje pesticida (PEST) kako bi se istražio postupak koji je rezultirao produljenjem dozvole za glifosat u Europskoj uniji na još pet godina.

Herbicidi na bazi glifosata koriste se ne samo u poljoprivredi, već i u javnim i privatnim vrtovima što potencijalno dovodi poljoprivrednike, ali i potrošače u opasnost.

Neka istraživanja su pokazala da herbicidi koji sadrže glifosat mogu poremetiti endokrinološki sustav i utjecati na lučenje hormona, što može ugroziti plodnost kod ljudi.

Osim na ljude, pokazalo se da glifosat ugrožava i životinje, uključujući i domaće životinje. Njemačka agencija za okoliš također je otkrila značajne negativne posljedice na biološku raznolikost zbog uporabe pesticida u cjelini i posebno glifosata. Glifosat ne ubija ciljano korov, već i korisno okolno travnato područje koje je tretirano spomenutom kemikalijom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Poljska će suditi sucima i tužiteljima iz doba komunizma

Objavljeno

na

Objavio

Poljska traži da se pokrene sudski postupak protiv sedam sudaca i tužitelja iz vremena komunizma, koji su zatvarali pro-demokratske borce tijekom osamdesetih godina, objavili su tamošnji predstavnici pravosuđa. Zahtjevi specijalnih povijesnih tužitelja Instituta za nacionalno sjećanje (IPN), upućeni su sudu.

Ministar pravde Zbignjev Zjobro je rekao kako vlasti žele oduzeti imunitet trojici sudaca i četvorici tužitelja, koji su kako kažu nezakonito lišili slobode one koji su prosvjedovali protiv tadašnje vlasti, prenio je AP.

Zjobro nije otkrio njihova imena, ali je rekao da su dvojica sudaca donedavno bili aktivni u Vrhovnom sudu.

Poljska desničarska stranka Pravo i pravda traži kaznu i uklanjanje iz javnog života pravosudnih dužnosnika iz komunističke ere. Iz IPN kažu da je najmanje deset ljudi završilo u zatvoru, tijekom 1981-1982, uključujući i dva srednjoškolca koji su uhvaćeni da su crtali anti-režimske grafite.

 

Ivo Lučić: Doći će vrijeme kada će se i sudu suditi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari