Pratite nas

Iz Svijeta

Velika Albanija ante portas

Objavljeno

na

Dok su za novogodišnjih praznika vijesti iz “regije” govorile o demonstracijama u Beogradu i u Banjoj Luci, jedna je puno važnija vijest prošla nezapaženo.

Ramush Haradinaj, premijer Kosova, objavio je da se granica između Albanije i Kosova praktički ukida. U studenome su vlade dviju država održale zajedničku sjednicu, dogovoreno je ukidanje roaminga i carina (dok su carine na uvoz robe iz Srbije udvostručene), zajedničko nastupanje u procesu približavanja EU i još niz mjera koje bi vodile gospodarskom, pa onda svakako i političkom ujedinjenju. Još ranije je američkim novcem izgrađena moderna cesta Priština – Tirana.

Albanija, pa i Kosovo, su tradicionalno slabo razvijene zemlje, ali objektivno imaju dobre ekonomske perspektive. Kosovo je bogato skupim i rijetkim rudama, Albanija izlazi na dva mora, ima lijepe pješčane plaže, veliku luku Drač, a i jedni i drugi brojne iseljenike.

Albanija je stariji naziv od Shqiperie (Šiptarije), koji se koristio u turskim vremenima. U nas je to poprimilo pogrdan izraz, ali zapravo to znači Zemlja orlova.

Zajedno, Kosovo i Albanija imaju više od pet milijuna stanovnika. U njima je 70 posto muslimana, 20 posto pravoslavnih i 10 posto katolika, ali je ovdje nacionalni identitet iznad religijskog, svi su oni prije svega i iznad svega Albanci.

Vijest koju je priopćio Haradinaj izazvala je uznemirenost službenog Beograda. Vučić je, kaže on, o tome obavijestio zapadne lidere ali oni nisu pokazali naročit interes ni iznenađenje. Samo su kazali: hvala na informaciji. Srbija bi danas bila sretna da može zadržati dio Kosova, ali kasno Aleksandar na Kosovo stiže.

Danas je Kosovo zadobilo određenu međunarodnu poziciju te unutarnju, čak i vojnu stabilnost. Od osamostaljenja Kosova bilo je jasno da će se ova bivša jugoslavenska pokrajina udružiti sa svojom južnom braćom. Jer, tko može zabraniti dvjema državama i dvama narodima da se ujedinjuju svojom slobodnom voljom?

Nema sumnje da proces ujedinjenja ima i američku potporu, budući da je teško vjerovati da bi Albanija i Kosovo, koji su svoju sudbinu stavili u američke ruke, učinili nešto što se SAD-u ne bi svidjelo.

Dogma o nemijenjanju granica još jednom se ruši. Za normalne, pa i bratske odnose među narodima najbolje su granice, multietnička društva, naročito na Balkanu, slabo funkcioniraju.

Rasplet situacije oko Kosova svakako će ohrabriti Milorada Dodika u njegovoj neskrivenoj želji da se ujedini sa Srbijom i za to će, ako ne od Amerike, dobiti potporu Rusije. Hrvatska je pozicija u ovoj zemlji sve beznadnija.

Nakon što je izabran neprijateljskim glasovima Bošnjaka, Željko Komšić, najistureniji bojovnik bošnjačkog unitarizma i negacije hrvatskih prava, smijenio je sve Hrvate – veleposlanika, a među savjetnicima u njegovu uredu nema ni jednog Hrvata. Treba li se onda čuditi što se Dragan Čović okreće Dodigu?

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

 

Ramush Haradinaj: Od danas granica Kosova prema Albaniji ne postoji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erdogan: Daytonski sporazum obavezno treba revidirati jer nije donio rješenje za budućnost BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”.

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.

Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.

Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati.

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.

“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.

Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare.

Dayton treba mijenjati

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.

Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Ivu Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.

“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.

“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.

Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.

“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Cilj nam je štetu od brexita svesti na najmanju moguću mjeru

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je u srijedu žaljenje zbog britanskog odbijanja sporazuma o Brexitu, ali je odbacila daljnje pregovaranje o ovom dokumentu.

“Mi sada želimo smanjiti nastalu štetu, a šteta će u svakom slučaju nastati izlaskom Velike Britanije, na najmanju moguću mjeru. Zato ćemo i dalje tražiti rješenja za kontrolirani izlazak Velike Britanije iz Europske unije”, rekla je njemačka kancelarka u srijedu uoči sastanka Vanjskopolitičkog odbora Bundestaga.

Ona je međutim, kako javlja agencija Reuters, odbacile mogućnost novih progovora o sadržaju sporazuma o Brexitu.

“Kancelarka je istodobno napomenula kako se neće odupirati razgovorima o preciziranju budućeg odnosa EU-a i Velike Britanije”, kazao je za Reuters neimenovani izvor.

Njemačka vlada je međutim spremna i na neuređeni izlazak Velike Britanije iz EU-a.

Merkel (Kršćansko-demokratska unija CDU) je britanskoj premijerki Theresi May poručila da je “sada na njoj red da nam kaže kako dalje”.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) poručio je Britancima da što je prije moguće daju do znanja koji su sljedeći koraci.

“Vrijeme za igre je iza nas”, rekao je Maas za javni servis Deutschlandfunk.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmeier (CDU) upozorio je na posljedice kaotičnog izlaska Velike Britanije iz Europske unije.

“Svi bi bili gubitnici a posebice Britanci. To bi se negativno odrazilo na blagostanje, radna mjesta i stabilnost“, rekao je Altmeier za javni servis ZDF.

(Hina)

 

Zastupnici odbacili sporazum o brexitu premijerke May

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari