Pratite nas

Vijesti

Velika Britanija napustila Europsku uniju nakon 47 godina članstva

Objavljeno

na

Točno u ponoć prema srednjeeuropskom vremenu Velika Britanija napustila je Europsku uniju nakon 47 godina članstva. Tisuće Britanaca su uz britanske zastave i nacionalne pjesme u petak navečer pred zgradom parlamenta u Londonu ispratile trenutak izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije.

Izlaskom iz Unije u 23 sata po lokalnom vremenu Ujedinjena Kraljevina je okončala 47 godina života prvo u Europskoj ekonomskoj zajednici, a potom njenoj nasljednici Europskoj uniji.

Dok se britanski premijer Boris Johnson, sinonim za Brexit zbog njegove uloge u kampanji za izlazak iz EU-a 2016., odlučio ne isticati u javnosti održavši privatni prijem u svojem uredu u Downing streetu, više od 5000 ljudi malo dalje niz ulicu okupilo se kako bi glasno proslavilo događaj.

“Ovo je fantastičan dan. Stvarno fantastičan dan. Dugo čekan”, rekao je 53-godišnji Tony Williams iz Londona.

“Slobodni smo, od 11 sati, učinili smo to, i to je vrlo, vrlo veliko zadovoljstvo. Učinili smo to”, rekao je.

Stari i mladi podržavatelji izlaska iz EU-a natisnuli su se na Trgu parlamenta kako bi čuli drugog protagonista kampanje, Nigela Faragea i slavili u mješavini nostalgije, domoljublja i prkosa.

“Rat je gotov, pobijedili smo”, rekao je Nigel Farage mnoštvu. “Ovo je najvažniji trenutak u suvremenoj povijesti naše velike nacije”.

“Nikada nisam mislio da će se to dogoditi, moj Bože!. Neću se napiti ili tako nešto no ovo je izvanredna stvar s obzirom da je cijeli establishment ove zemlje bio za europski projekt”, rekao je 73-godišnji Christopher Cook iz Amershama kod Londona.

“Dobivamo natrag našu neovisnost”, rekao je 39-godišnji mesar Mark Leeds.

Okupljeni su pojavu pobornika EU-a poput Tonyja Blaira na projekciji videa o odnosima Britanije s Europom pratili negodovanjima dok su glasno pozdravljali pojavu protivnika EU-a poput Faragea, Johnsona i Margaret Thatcher.

Mnoštvo se razlilo i po okolnim ulicama gdje su mnogi prkosili zabrani ispijanja alkoholnih pića unatoč nazočnosti brojnih policajaca. No kako je otkucavao sat Brexita koji je podijelio naciju nije bilo vidljivih protuprosvjeda milijuna koji su glasali za ostanak u EU-u.

Neki su, međutim, došli, kako bi osobno svjedočili trenutku.

“Ovo je prilično mračan dan za mene osobno, no naravno da sam došao ovdje proslaviti”, našalio se 38- godišnji David Robinson držeći limenku piva.

“Nisam mogao ne doći. Kada je padao zid u Berlinu niste mogli jednostavno otići kući i popiti šalicu čaja”.

Na bijelim stijenama Dovera između zastave EU-a i Velike Britanije u petak je projicirana poruka “Ujedinjena Kraljevina je napustila EU”.

Za zagovornike je Brexit “dan nevisnosti”, dan bijega iz, kako smatraju, projekta kojime dominira Njemačka s valutom osuđenom na propast koji je iznevjerio svojih 500 milijuna građana.

Protivnici pak kažu da je Brexit ludost koja će oslabiti zapad, uništiti ono što je ostalo do britanskog globalnog utjecaja i potkopati britansko gospodarstvo.

No kada je, nakon tri i pol godine političkih natezanja od referenduma 2016. konačno došao trenutak brexita na neki je način predstavljao antiklimaks: dok se brexiteri mašući zastavama na kiši nazdravljali slobodi, mnogi su Britanci ipak ostali ravnodušni ili osjetili olakšanje.

U Bruxellesu su spuštene britanske zastave pred institucijama EU-a. No malo toga će se odmah zapravo promijeniti jer će tijekom prijelaznog razdoblja do kraja godine Ujedinjeno Kraljevstvo primjenjivati europska pravila, ali neće imati pravo glasa u EU-u. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Karačić: ‘Sve se ovo događa jer je u svijetu izbila pobuna ljudi protiv umiranja’

Objavljeno

na

Objavio

Gost u Podcastu Velebit je odvjetnik Davorin Karačić i član predsjedništva Neovisnih za Hrvatsku.

Kako bi reagirao svemirac kad bi čuo što je u Hrvatskoj sve poduzeto zbog corona epidemije?

Što znače ove statistike o epeidemiji corona virusa, ako godišnje u Hrvatskoj umre 55 tisuća ljudi, mjesečno 4500 ili 150 dnevno?
Na što ukazuju statistike preminulih od corona virusa u usporedbi s gripom, od koje svake godine, prema podacima HZZO-a, u Hrvatskoj umre 500 ljudi?

Što znače sve ove mjere ako liječnici kažu da je corona virus prisutan u svakoj gripi u nekom omjeru od 10 do 15 posto?
Tko će u Hrvatskoj reći car je gol?

Je li ova izvanredna situacija zapravo pobuna ljudi protiv umiranja?

Što se postiže kada se odvoji čovjeka od čovjeka i čovjeka od prirode, s obzirom na preporuke da se ostane kod kuće, a što su osnovne ljudske potrebe?

Je li se svijetu dogodila kolektivna paranoja zbog koje je stala poslovna aktivnost i gospodarstvo se urušava rekordnom brzinom, proizvodeći snažni rast nezaposlenosti?

Standard Chartered je prognozirao da će prva polovina godine donijeti najteži ekonomski kolaps od Velike depresije. H&M u ožujku je doživio da mu se prodaja prepolovila. Ryanair je praktično prestao letjeti. Epidemiološke mjere u Meksiku zaustavit će čak i proizvodnju Corona piva. Je li sve to vrijedno korona pandemije?

Je li dr. Ante Pavelić bio posljednji koji je u Zagrebu izgradio bolnicu za građanstvo?

Jesu li oficirske i podoficirske škole bivše JNA u vremenu vladavine komunista bile mjesta na kojima se promovirala muška ljubav, privilegije istospolnih parova te dodijeljivanje djece takvim parovima?

Zašto je za hrvatske diplomate u EU poput Marije Pejčinović Burić, glavne tajnice Vijeća Europe, Viktoru Orban najveći negativac, kada mu je poručila da “neograničeno i nekontrolirano izvanredno stanje ne može jamčiti poštivanje temeljnih načela demokracije”.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku ići na izbore zajedno s ostalim ‘desnim’ strankama?
Kako Neovisni za Hrvatsku gledaju na inicijativu Miroslava Škore?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Beroš ravnateljima bolnica naredio da plate prekovremene

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što su se društvenim mrežama proširile žalbe liječnika da im neće biti plaćeni prekovremeni sati odrađeni u borbi s korona virusom, jučer je ravnateljima svih bolnica stigao dopis ministra zdravstva Vilija Beroša s uputama kako plaćati liječnike i ostale zaposlenike za vrijeme trajanja epidemije.

Prekovremeni sati će biti plaćeni, potvrdio nam je i sam Beroš, to je riješeno, kao i to da plaću dobiju liječnici, i drugo osoblje, koje je u samoizolaciji, pišu 24sata.hr.

Predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić kaže da će liječnici i ostali u samoizolaciji dobiti prosjek svoje plaće unatrag tri mjeseca. Ponosna je, dodaje, što su uspjeli postići dogovor o plaćanju prekovremenih, u korist liječnika.
Korona kao profesionalna bolest

– Ministar je jučer ravnateljima bolnica poslao upute da ni slučajno ne pretvaraju prekovremene sate u slobodne dane. Ako liječnik, ili netko drugi od zaposlenih to traži sam, onda može, kaže predsjednica sindikata.

Kako navodi, u jeku epidemije i borbe protiv COVID-19 infekcije, pojedini ravnatelji nisu pokazali razumijevanje za ozbiljnost situacije niti su prepoznali važnost i ključnu ulogu liječničke struke koja se našla u prvoj liniji borbe protiv korona virusa.

– Brojne kolegice i kolege su nas izvještavali o prisilnom upućivanju na godišnje odmore, o preraspodjeli prekovremenih sati u slobodne dane, nedefinirani je bio status liječnika/zdravstvenog radnika u samoizolaciji, na bolovanju zbog potvrđene COVID-19 infekcije, ističe sindikalistkinja, i sama liječnica.

Ministarstvo je prihvatilo, kaže, sve prijedloge sindikata, a rješenja navedena u dopisu ministra Beroša su “napravljena na najpovoljniji mogući način”.

– Za vrijeme dok smo raspoređeni na tzv „COVID dane“, dok ne radimo i čekamo poziv poslodavca, imamo pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja nam je isplaćena u prethodna tri mjeseca (preračunato u sate provedene u čekanju), navodi predsjednica sindikata.

Nadalje, naknada plaće za vrijeme samoizolacije liječnika isplaćuje se kao prosječna plaća u zadnja tri mjeseca, preračunato u broj sati u samoizolaciji. Korištenje godišnjeg odmora iz 2019. mora se uskladiti s potrebama organizacije rada u ustanovi.

Preporuka je da se organizira i omogući prehrana svim zdravstvenim radnicima koji tijekom epidemije rade 12 i više sati, a COVID-19 infekcija zdravstvenog radnika je određena kao profesionalna bolest, ako ju je dobio u kontaktu na radnom mjestu.

Beroš je ravnateljima bolnica naredio da plate prekovremene

24sata.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari